Wikipedija

Zadarska županija

hrvatska županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Zadarska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i HercegovinaZadarska županija in Croatia.svg
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Opći podaci
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Sjedište županije Zadar
Površina 3646 km2
Broj stanovnika (2021.) 160 340 stanovnika[1]
Gustoća stanovništva 43,98 stan./km2
Broj gradova 6
Broj općina 28
Broj naselja 229
ISO 3166-2:HR HR-13
Pozivni broj +385 (0)23
Župan Božidar Longin
Službene stranice https://www.zadarska-zupanija.hr/
Nuvola Croatian flag.svg Portal Hrvatske

Upravno-teritorijalni ustrojUredi

Županiju čini 6 gradova i 28 općina:


StanovništvoUredi

 
Dobno-spolna piramida Zadarske županije 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine na prostoru Zadarske županije živjelo 160 340 stanovnika što je 4,12 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Sjedište županije, Zadar imao je tada 70 829 stanovnika. Jedna je od tri hrvatske županije koja je imala porast broja stanovnika u razdoblju 2001. – 2011. Prosječna gustoća naseljenosti dosegla je 43,98 stanovnika/km2, što je znatno manje od hrvatskog prosjeka (68,71 stan./km2).

Zadarska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
84091
94156
98063
108330
123375
136522
146375
149855
154026
162682
174957
190356
194098
214777
162045
170017
159766
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Preko 40 % stanovništva županije živi u sjedištu županije Zadru, a taj se udio i dalje povećava utječući na demografsko pražnjenje prostranog prostora zaobalja i otoka zadarske regije.
U etničkoj strukturi stanovništva županije dominiraju Hrvati (92,6 %), a od ostalih zajednica najbrojnija je srpska manjina (4,8 %) i Albanci (0,5 %).

Županijska upravaUredi

U razdoblju 1993. – 1997. godine županijski je prostor uključivao i područje bivšeg autonomnog Kotara Knin (Zadarsko-kninska županija). Teritorijalnim preustrojem 1997. i ukidanjem te upravne jedinice znatnije su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je obuhvatila središnji dio suvremenog prostornog kompleksa zadarske regije (uključuje Sjevernu Dalmaciju i veći dio Like), uz pripadajuće priobalje i otoke i dio Južne Like (općina Gračac). Župan je Stipe Zrilić (HDZ) izabran na lokalnim izborima 15. svibnja 2009. godine s 62,77% glasova kao kandidat liste HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU. Duško Vidov (SDP, HNS) osvojio je 30,29% glasova birača.[2] Rezultati za županijsku skupštinu:

 
Skupština Zadarske županije


Stranka Postotak glasova Broj zastupnika
HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU 62,99 %
SDP, HNS, DSU 24 %
DSU 6,87 %

ZemljopisUredi

Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina otoka 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje Ravnih Kotara, Bukovice, Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru. Danas je ta povezanost bitno unaprijeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Suvremenim autocestovnim povezivanjem županija je povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik - Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija.

PovijestUredi

Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Nin, Biograd i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaobaljem Velebita i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanja s izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U XV. stoljeću Zadar je s priobaljem postao posjed Mletačke Republike, a već početkom XVI. stoljeća počeli su osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je prebjegavalo na zadarske otoke i dalje u Istru i Kvarner, a njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta Vlaha ( kasnije Srbi ). Završetkom mletačko - osmanskih ratova krajem XVII. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mletačke Republike (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, tada sjedišta Provincije Dalmacije.

ZnamenitostiUredi

Partnerska županijaUredi

IzvoriUredi

  1. ↑ Popis stanovništva 2021., www.dzs.hr
  2. ↑ Zadar: Vrančić osvojio 55,06%. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. travnja 2021. Pristupljeno 28. svibnja 2009.
  3. ↑ Zadarski list
  4. ↑ TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2015. Pristupljeno 16. kolovoza 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. ↑ Natura Jadera. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2014. Pristupljeno 1. rujna 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. ↑ TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2015. Pristupljeno 16. kolovoza 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. ↑ a b c TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. kolovoza 2014. Pristupljeno 1. rujna 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. ↑ Partner (mađ.). Inačica izvorne stranice arhivirana 20. lipnja 2013. Pristupljeno 1. svibnja 2010.

Vanjske povezniceUredi

Službene stranice županije


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zadarska_županija&oldid=6614768"