Zadarska županija

hrvatska županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije. Sjedište županije je u gradu Zadru.

Zadarska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i Hercegovina
Opći podaci
Država Hrvatska
Sjedište županije Zadar
Površina 3646 km2
Broj stanovnika (2021.) 159.766 stanovnika
Gustoća stanovništva 43,82 stan./km2
Broj gradova 6
Broj općina 28
Broj naselja 229
ISO 3166-2:HR HR-13
Pozivni broj +385 (0)23
Župan Božidar Longin
Službene stranice https://www.zadarska-zupanija.hr/
Portal Hrvatske

Upravno-teritorijalni ustroj uredi

Županiju čini 6 gradova i 28 općina:

Stanovništvo uredi

 
Dobno-spolna piramida Zadarske županije 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine na prostoru Zadarske županije živjelo je 159.766 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti dosegla je 43,82 stanovnika/km2.

Zadarska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
84091
94156
98063
108330
123375
136522
146375
149855
154026
162682
174957
190356
194098
214777
162045
170017
159766
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Etnički sastav 2021.: Hrvati 93,6 %, Srbi 3,7 %, Albanci 0,5 %, Bošnjaci 0,2 %, Slovenci 0,3 % i drugi.

Županijska uprava uredi

U razdoblju 1993.1997. godine, županijski je prostor uključivao i područje bivšeg autonomnog Kotara Knin (Zadarsko-kninska županija). Teritorijalnim preustrojem 1997. i ukidanjem te upravne jedinice znatnije su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je obuhvatila središnji dio suvremenog prostornog kompleksa zadarske regije (uključuje Sjevernu Dalmaciju i veći dio Like), uz pripadajuće priobalje i otoke te dio Južne Like (općina Gračac).

Rezultati županijske skupštine uredi

 
Skupština Zadarske županije


Stranka Postotak glasova
HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU 62,99 %
SDP, HNS, DSU 24 %
DSU 6,87 %

Zemljopis uredi

Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina otoka 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje Ravnih kotara, Bukovice, Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru. Danas je ta povezanost bitno unaprijeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Suvremenim autocestovnim povezivanjem županija je povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik - Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija.

Povijest uredi

Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Nin, Biograd i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja tog prostora bilo je plodno područje Ravnih kotara sa zaobaljem Velebita i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanja s izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, djelomičnim gubitkom nezavisnosti Kraljevine Hrvatske, važnost tog prostora oslabila je. U 15. stoljeću, Zadar i njegova okolica su prodajom Dalmacije postali posjed Mletačke Republike, a već početkom 16. stoljeća počeli su osmanski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je bježalo na zadarske otoke te dalje u Istru i Kvarner, a njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta Vlaha (kasnije Srbi). Završetkom mletačko-osmanskih ratova krajem 17. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mletačke Republike (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske, odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, tada glavnog grada Kraljevine Dalmacije.

Znamenitosti uredi

Partnerska županija uredi

Izvori uredi

  1. Zadarski list
  2. TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2015. Pristupljeno 16. kolovoza 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Natura Jadera. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2014. Pristupljeno 1. rujna 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2015. Pristupljeno 16. kolovoza 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. a b c TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. kolovoza 2014. Pristupljeno 1. rujna 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. Partner (mađ.). Inačica izvorne stranice arhivirana 20. lipnja 2013. Pristupljeno 1. svibnja 2010.

Vanjske poveznice uredi

Službene stranice županije