Zagrade
Zagrade su razgodak koji jače odjeljuje jedan dio rečenice ili teksta od drugoga te se tim dijelom nešto objašnjava, tumači ili je manje važno od ostatka.
{[(/<>/)]}
|
Pravopisni znakovi |
---|
bjelina ( ) |
Matematički znakovi |
operatori ( + ) ( – ) ( : ) ( × ) ( · ) ( / ) |
Ostali znakovi |
stupanj ( ° ) |
Vrste zagrada su:
- oble
( )
- uglate
[ ]
- kose
/ /
- vitičaste
{ }
- šiljaste
< >
.[1]
Najčešće se, u književnoumjetničkom diskurzu, upotrebljavaju oble zagrade.
Uporaba u jeziku
urediU zagradi se stavljaju dijelovi rečenice koji služe objašnjavanju ili su naknadno dodani te ne pripadaju tome tekstu:
- Sjedne Kosjenka Regoču do uha (a bijaše uho Regočevo veliko kao cijela Kosjenka) i povika mu u uho. (Ivana Brlić-Mažuranić)
- Sjedne Jaglenac upravo pod svetu brazdicu pred Bukača te zaviruje Bukaču pod vrat (jer bijaše mrak), da vidi bolje, kako mu se vrat napinje. (Ivana Brlić-Mažuranić)
- ne gleda ona (tač je ohola) / zlata, snage, vjere i časti. (Ivan Gundulić)
- Tibulo! (riječi daje ovdje uvredljiv smisao: pjesnik – lažljivac, mistifikator). (Ranko Marinković)
Zarez se stavlja samo nakon drugog dijela zagrade:
- Samo to je miraz njegove žene (i ovdje začuje Bela ponovo registre i kadence njezina glasa, tako da su i njegove misli podvostručile svoj intenzitet), dvorac je njezin, auto je njezin. (Milan Begović)
U zagradu se stavljaju i didaskalije koje se unutar zagrada obično navode kurzivom (za objašnjenje trotočja u zagradama pogledajte istoimeni članak):
Zagrade služe i skraćenom označavanju dvostrukosti ili skraćenom pisanju istih dijelova:
- dobrog(a)
- s(a)
- vidjev(ši)
- (ne)čovjek
- (po)gledati
- poveć(av)ati.
Desna se zagrada često koristi za odjeljivanje brojeva ili slova pri nabrajanju:
a) pravopis |
ili da bi se označilo kako nešto vrijedi za sve pojmove:
Mozart Beethoven Haydn |
} |
bečki klasičari |
Ako unutar zagrade dolazi nove zagrade, stavljaju se uglate zagrade. Rečenični znakovi koji pripadaju dijelu unutar zagrade dolaze unutar zagrade, a oni koji pripadaju ostatku teksta dolaze izvan zagrade.
Uporaba izvan jezika
urediMatematika
urediU matematici se koriste za označavanje reda računskih operacija pri čemu se grupiraju brojke i simboli:
- 2 + (4 · 32 – 13) – 17 : (2 + 1)
Također se unutar zagrada stavlja vrijednost funkcija:
- f(x) = 2x + 7
Koristi se i za označavanje koordinata točaka u Kartezijevomu koordinantnom sustavu:
- A (7, 2), B (–1, 3), C (4, 6)
U matematici se također koristi i za označavanje n-torke:
Fonetika
urediUglate i kose zagrade koriste se za označavanje izgovora u fonetici i fonologiji:
- britanski engleski: car [kɑ́ː], sport [spɔːʳt]
- fonemi /i/, /a/
- riječ /kæt/ piše se cat.
Računarstvo
urediZagrade su u programiranju važan dio sintakse programskih jezika.
#include <stdio.h> int main (void) { puts ("Ovo je primjer u programskome jeziku C"); return 0; }
Izvori
uredi- ↑ Jozić, Željko; Blagus Bartolec, Goranka; Hudeček, Lana; Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica; Ramadanović, Ermina; Birtić, Matea; Budja, Jurica; Kovačević, Barbara; Matas Ivanković, Ivana; Milković, Alen; Miloš, Irena; Stojanov, Tomislav; Štrkalj Depot, Kristina. 2013. Jozić, Željko; Richter, Ivan; Milašinić, Davor; Blagus Bartolec, Goranka; Hudeček, Lana; Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica; Ramadanović, Ermina (ur.). Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ulica Republike Austrije 16, Zagreb, Republika Hrvatska. str. 102. ISBN 978-953-7967-04-8.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link) CS1 održavanje: lokacija (link)