Otvori glavni izbornik

Zapadna Dvina (bje. Заходняя Дзвіна/Zahodnjaja Dzvina, lat. Daugava, latg. Daugova, liv. Vēna, rus. Западная Двина, nje. Düna, polj. Dźwina) je rijeka u Europi koja prolazi kroz Bjelorusiju, Latviju i Rusiju. Izvire na Valdajskoj uzvisini, u Andreapoljskom rajonu. Ulijeva se u Baltičko more u Riški zaljev. Kanalom je preko Berezine povezana s Dnjeprom i dalje s Crnim morem. Na rijeci postoje tri hidroelektrane. To su Rīgas HES, Ķegums HPP i Pļaviņas HPP. Od 1021 km rijeke, 334 je kroz Rusiju (Tverska oblast), 352 km je kroz Latviju,[1] 335 km je kroz Bjelorusiju [2] (Vitebska oblast). Srednji nagib je 0,12 ‰. Zapadna Dvina ulijeva se u Riški zaljev. Tvori erozijsku deltu kod bivšega otoka Maingalsala, danas poluotoka, jer je ušće drugog rukavca bilo nasuto 1567. godine.

Zapadna Dvina
Daugavas loki.jpg
Zapadna Dvina
Duljina 1020 km
Nadm. visina izvora 221 m
Nadm. visina ušća m
Prosječni istjek 678 m³/s m3/s
Površina porječja 87.900 km² km2
Izvor jezero Ohvat, Rusija
Ušće grad Riga (erozijska delta)
Pritoci Aiviekste, Disna, Drisa, Ogre
Države Bjelorusija, Latvija, Rusija
Slijev baltički
Ulijeva se u Riški zaljev, Baltičko more
Daugava sateces baseins Дзвіна Вадазбор.svg
Bazen vodotoka na shemi baltičkog slijeva.

IzvoriUredi

  1. Letonika Daugava, šķirklis Latvijas Enciklopēdiskajā vārdnīcā portālā letonika.lv, informācija iegūta 04.06.2008 (lat.)
  2. Турецкий С. Беларусь. По Западной Двине и ее притокам//Путеводитель туриста-водника. — Мн.: Белкартография, 2010. С. 8.

Vanjske povezniceUredi