Otvori glavni izbornik

Zavičajni muzej Našice utemeljen je 1974. godine, a osnivač je Grad Našice. Zavičajni muzej Našice je kompleksni muzej koji svojom djelatnošću pokriva područje našičkog kraja (Područje Grada Našica i općina Feričanci, Donja Motičina, Đurđenovac, Podgorač). S obzirom na raznolikost građe utemeljene su zbirke u okviru sljedećih odjela: Arheološki odjel, Kulturno-povijesni odjel, Etnološki odjel, Prirodoslovni odjel, Odjel muzejske knjižnice.[1]

Zavičajni muzej Našice
ZMN
Dvorac Pejačević. Našice.jpg
Dvorac Pejačević u Našicama - dom Zavičajnog muzeja Našice
Osnovan 1974.
Lokacija Trg dr.Franje Tuđmana 5
Našice, Hrvatska
Ulaz - odrasli: 15 kn
- studenti, umirovljenici, djeca: 10 kn
- učenici osnovnih i srednjih škola sa područja Našica, gosti Grada Našica i Muzeja: ulaz besplatan
- radno vrijeme:
Ponedjeljak 8-15 h
Utorak 8-18 h
Srijeda 8-18 h
Četvrtak 8-18 h
Petak 8-15 h
Subota 9-12 h
- po prethodnoj najavi posjet Muzeju moguć i izvan radnog vremena
Ravnatelj Silvija Lučevnjak
Kustos Silvija Lučevnjak, kustosica
Jasna Jurković, muzejska tehničarka
Renata Bošnjaković, viša knjižničarka
Web Službene stranice muzeja

Svojim djelovanjem muzej nastoji sačuvati za budućnost značajni materijal s područja našičkog kraja koji svjedoči o njegovoj kulturno-povijesnoj i prirodoslovnoj baštini. Muzej aktivno djeluje u lokalnoj zajednici kao mjesto susreta, učenja i zabave za sve korisnike raznovrsnih sadržaja koje organizira.

Muzej je smješten u Dvorcu Pejačević u Našicama, zaštićenom kulturnom spomeniku, te se u centar njegovog rada stavlja primjereno korištenje ovoga prostora, istraživanje baštine obitelji Pejačević te njena muzeološka prezentacija.[2]

PovijestUredi

Prvi poticaji za osnivanje muzejske ustanove u Našicama vezani su uz razdoblje Hrvatskoga proljeća, kada su zainteresirani građani sve češće istupali u javnosti s tom idejom. Godine 1971. godine realiziran je susret prof. Ivane Jurković (etnologinje i buduće ravnateljice našičkog muzeja) i agilne društvene djelatnice Jelkice Mifka s uglednom osječkom muzeologinjom, konzervatoricom i povjesničarkom dr. sc. Danicom Pinterović. S njom su raspravile mogućnost utemeljenja muzeja u Našicama i dobile smjernice za rad. Temeljem tih smjernica prof. Ivana Jurković započela je intenzivno sakupljati građu za budući muzej. Paralelno je i Branko Kranjčev, pedagog u našičkoj osnovnoj školi i istraživač lokalne baštine, prikupljao zavičajni materijal zanimljiv za buduću muzejsku ustanovu.

 
Pogled iz Perivoja na stražnju stranu Dvorca Pejačević

Krajem 1973. godine Danica Pinterović je obišla Našice i razgledala prikupljene predmete. Posjetila je osnovnu školu i zgradu Dvorca Pejačević, koji je odabran za sjedište budućeg muzeja, a u kojem su već čuvani predmeti za muzejski fundus. Tako su se obistinile njene riječi koje je zapisala prilikom posjeta Našicama u neposrednom poraću, 1945. godine: "… sve je još tu i dvorac bi se mogao u svom originalnom stilu obnoviti i urediti kao muzej ili upotrijebiti za kakvu drugu kulturnu svrhu".

Zavičajni muzej Našice osnovala je 25. veljače 1974. tadašnja Skupština Općine Našice i smjestila ga u nekoliko prostorija u Dvorcu Pejačević. Muzej je počeo s radom 3. listopada 1974. Prvi stručni djelatnici bili su profesori Ivana Jurković i Josip Waller. Muzej je utemeljen kako bi istraživao, prikupljao, obrađivao i komunicirao građu s područja našičkog kraja. S obzirom na raznolikost prikupljenih predmeta utemeljene su zbirke arheološkog, kulturno-povijesnog, etnološkog, prirodoslovnog i knjižničnog tipa. Muzejski stalni postav započeo se razvijati u nekoliko prostorija na katu dvorca i kroz vrijeme se mijenjao i nadopunjavao. Postupno se i prostor dvorca obnavljao i privodio adekvatnoj svrsi, pa je muzej zauzimao sve veću površinu. Nakon što je muzeju prepušten i reprezentativni prostor u prizemlju dvorca (tzv. crveni i žuti salon), započelo se i s kontinuiranim izložbenim aktivnostima, odnosno postavljanju povremenih izložbi koje organizira muzej ili drugi organizatori.[3]

Tijekom Domovinskog rata (Rujan 1991.) Dvorac Pejačević je lakše oštećen, a fundus muzeja je u potpunosti sačuvan.[4]

Zavičajni muzej Našice je tijekom vremena uspostavio intenzivnu suradnju s brojnim baštinskim ustanovama, udrugama i muzejima, član je Muzejske udruge istočne Hrvatske, a djelatnici muzeja aktivno sudjeluju u radu strukovnih udruga: Hrvatsko muzejsko društvo, Društvo knjižničara Slavonije i Baranje – Hrvatsko knjižničarsko društvo, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. U suradnji sa Institutom za arheologiju u Zagrebu Zavičajni muzej Našice sustavno vrši arheološke preglede i rekognosciranje arheoloških nalazišta u našičkom kraju.[5]

 
Bukovčev portret Isidora Kršnjavoga izložen u stalnom postavu Zavičajnog muzeja Našice.

Muzej danas aktivno sudjeluje u brojnim kulturnim aktivnostima u lokalnoj zajednici. Samostalno organizira Koloniju umjetničke keramike "Hinko Juhn“ (utemeljena 1979. godine), a povremeno ili stalno sudjeluje i u nizu drugih manifestacija: Memorijal Dore Pejačević, Dani franjevačke kulture, Dan Grada Našica, Festival „Dani slavonske šume“, Planinarski tjedan, itd.

Muzej organizira i veliki broj povremenih izložbi u Izložbenom salonu Dvorca Pejačević gdje se postavljaju i druge gostujuće muzejske i galerijske izložbe.[6]

Zbirke i odjeliUredi

Zavičajni muzej Našice utemeljio je 5 odjela: Arheološki odjel, Kulturno-povijesni odjel, Etnološki odjel, Prirodoslovni odjel, Odjel muzejske knjižnice.

Unutar Arheološkog odjela utemeljene su zbirke prapovijesti, antike i srednjeg vijeka.[7]

Kulturno-povijesni odjel čini zbirka Pejačević, zbirka Isidora Kršnjavoga, zbirka Mate Benkovića, zbirka Hinka Juhna, povijesna zbirka, galerijska zbirka, zbirka umjetničke keramike i zbirka fotografija.[8]

Etnološki odjel čini zbirka tradicionalnog gospodarstva, zbirka pokućstva i sitnog kućanskog inventara, zbirka tradicionalnog rukotvorstva i radinosti, zbirka tekstilnog rukotvorstva, zbirka narodnih nošnji, zbirka tradicionalnog obrta, te predmeti vezani uz običaje i vjerovanja.[9]

 
Skladateljica Dora Pejačević - u ZMN nalaze se eksponati vezani za Dorin život, Dorin klavir, dijelovi pokućstva iz njezine sobe, obiteljske fotografije i dokumenti, notni zapisi, dokumentacija o koncertima, malobrojni sačuvani predmeti iz posjedstva obitelji Pejačević, itd.

Prirodoslovni odjel je sastavljen od lovačke zbirke, zbirke fosila i zbirke stijena i minerala.[10]

Odjel muzejske knjižnice sadrži knjižničnu i dokumentacijsku građu. Od cjelokupne knjižnične građe ustanovljena je Priručna-stručna knjižnica. U njoj se nalazi knjižna građa (Referentna zbirka i zbirka kataloga), zbirka periodike i zbirka audio-vizualne građe. U fondu Zavičajne zbirke ("Bibliotheca Nassicziensis") koji je sastavljen također od knjižnične građe, nalazi se zbirka knjiga, zbirka rukopisa, zbirka periodike, zbirka sitnog tiska te zbirka audio-vizualne građe. U fondu muzejskih zbirki utemeljene su zbirka razglednica i čestitki, zbirka plakata, zbirka osmrtnica, zbirka starih i rijetkih knjiga (Zbirka "Knjižnica Pejačević").

Od ostale građe tu je Informacijsko-dokumentacijska građa (Dosjei o znamenitostima zavičaja, dosjei o znamenitim zavičajnicima), te sekundarna dokumentacija.[11]

Stalni postavUredi

Muzejske zbirke prezentirane su javnosti putem stalnih postava: Spomen soba Hinka Juhna, Spomen soba Isidora Kršnjavoga, Spomen soba Dore Pejačević, Povijesni pregled našičkog kraja, Etnografska soba, Seoska kuća našičkog kraja, Lončarska radionica Feričanci, Lovačka soba/Lovstvo našičkog kraja, Galerija predaka obitelji Pejačević i Knjižnica Pejačević.[12]

Vanjske povezniceUredi

IzvoriUredi

  1. [1] Zavičajni muzej Našice - Opće informacije, (pristupljeno 17. veljače 2017.).
  2. [2] Zavičajni muzej Našice - Misija muzeja, (pristupljeno 17. veljače 2017.).
  3. [3] Zavičajni muzej Našice - Povijest muzeja, (pristupljeno 17. veljače 2017.).
  4. [4] Dvorac Pejačević - ratna šteta, (pristupljeno 7. ožujka 2017.).
  5. [5] Institut za arheologiju u Zagrebu - suradnje, (pristupljeno 17. veljače 2017.).
  6. [6] Zavičajni muzej Našice - Projekti, programi, suradnje (pristupljeno 17. veljače 2017.).
  7. [7] Zavičajni muzej Našice - Arheološki odjel, (pristupljeno 17. veljače 2017.).
  8. [8] Zavičajni muzej Našice - Kulturno-povijesni odjel, (pristupljeno 17. veljače 2017.).
  9. [9] Zavičajni muzej Našice - Etnološki odjel, (pristupljeno 17. veljače 2017.).
  10. [10] Zavičajni muzej Našice - Prirodoslovni odjel, (pristupljeno 17. veljače 2017.).
  11. [11] Zavičajni muzej Našice - Odjel muzejske knjižnice, (pristupljeno 17. veljače 2017.).
  12. [12] Zavičajni muzej Našice - Stalni postav, (pristupljeno 16. veljače 2017.).