Otvori glavni izbornik
Stonske zidine
Obnovljeni dio stonskih zidina
Pogled na Ston sa zidina

Zidine u Stonu, obrambeni zid i jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijsko-urbanističkih pothvata [1] u ukupnoj dužini od 5,5 km, zidine su ojačane sa 40-ak kula i 5 tvrđava. Povezuju Ston i Mali Ston. Nakon Kineskog zida, najdulji su sačuvani fortifikacijski sustav na svijetu.[2]

PovijestUredi

Nakon što je 1334. Dubrovačka Republika stekla Pelješac, bila joj je potrebna zaštita grada Stona. Prvo je u tridesetak godina zidan obrambeni bedem (među najdužim u Europi) s jedne na drugu stranu poluotoka, te prema jedinstvenom projektu planski podignuta dva utvrđena gradića: južno Ston i sjeverno Mali Ston s ciljem okupljanja ljudi za čuvanje granica i rada u solanama od kojih je država mnogo dobijala. Između 1461. 1464. na stonskim utvrdama radio je firentinski arhitekt Michelozzo po narudžbi Dubrovačke republike[3] Za Veliki zid (dug 1200 m) na Pozvizdu, radi zaštite od susjeda, kronike navode da je njegova izgradnja trajala 18 mjeseci i stajala je 12.000 dukata.

Stonske utvrde bez ikakve sumnje jedan su od najvećih onodobnih građevnih pothvata čija izvorna dužina iznosi 7000 m sastoji se od zidina Stona i Malog Stona, Velikog zida s navedenim trima tvrđavama, dok su zidine i tvrđave flankirane s 10 okruglih i s 31 četvrtastom kulom te 6 polukružnih bastiona. Složeni obrambeni stonski korpus oblikovao se gotovo četiri stoljeća, zbog prilagodba terenu i razvoja naoružanja.[4]

Zidine su imale veliku važnost, jer su branile solanu koja je Dubrovačkoj Republici donosila 15.900 dukata svake godine, uzgajalište školjkaša i sam grad.

Godine 1667. urušilo se oko 0,5 km zidina u katastrofalnom potresu, a zidine su znatno oštećene u potresima 1979. i 1996. godine.

Godine 2004. započeo je rad na restauraciji i sanaciji zastarjelih zidina, koji ima za cilj omogućavanje posjeta predjelu između Velikog i Malog Stona. Pretpostavljalo se da će radovi biti dovršeni do svibnja 2008., ali dotada je obnovljen samo prvotni dio ponad grada Stona. Obnova Velikog zida u Stonu, vrijedna oko pet milijuna kuna, dovršena je, te je najavljeno da će stonske zidine uz naplatu ulaznica za javnost biti otvorene u svibnju 2009. godine.[5] Dio zidina otvoren je za javnost uz naplatu ulaznica početkom listopada 2009. Do danas (stanje 14. lipnja 2013.) pored prvotnog dijela ponad grada obnovljen je i cjelokupan put do Malog Stona. Za obići prvotni dio potrebno je 15 min, a za doći od Velikog do Malog stona zidinama 30 min.

U prvih 9 mjeseci 2013. godine stonske zidine obišlo je 37 000 posjetitelja, što je 53% više nego u istom razdoblju lani.[6]

DogađanjaUredi

Od 2008. održava se utrka STONe Wall Marathon čija dionica obuhvaća zidine cijelom duljinom.

IzvoriUredi

  1. Općina Ston, Povijest, pristupljeno 18. studenoga 2018.
  2. Stonske zidine, nakon Kineskog zida, najdulji su sačuvani fortifikacijski sustav, hrt.hr, objavljeno 29. rujna 2016., pristupljeno 18. studenoga 2018.
  3. Stonske zanimljivosti , sa portala ston.hr
  4. http://www.citywallsdubrovnik.hr/hr-stonske-frame.htm
  5. http://www.hic.hr/turizam26.htm
  6. www.dubrovacki.hr, "Oboren rekord: na zidinama 753 tisuće posjetitelja", objavljeno i pristupljeno 7. listopada 2013.


Vanjske povezniceUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zidine u Stonu

    Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Hrvatskog informativnog centra. Vidi Dopusnicu Hrvatskog informativnog centra za Wikipediju na hrvatskome jeziku.