Zlatna jezičnica

Zlatna jezičnica (sibirska jezičnjača, sibirska grozdičnica; lat. Ligularia sibirica) je tipična vrsta iz roda Ligularia.[3]

Zlatna jezičnica
Zlatna jezičnica (Ligularia sibirica)
Zlatna jezičnica (Ligularia sibirica)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Asterales
Porodica: Asteraceae
Rod: Ligularia
Vrsta: L. sibirica
Dvojno ime
Ligularia sibirica
L.
Sinonimi
Cineraria sibirica (L.) L.

Senecio ligularia Hook. f.
Senecio sibiricus (L.) L. f.
Senecio cacaliifolius Sch. Bip.
Izvor: GRIN,[1] BMG[2]

Baze podataka

Flora Croatica

Opis biljke uredi

Zlatna jezičnica je trajnica, visine i više od 2 m. Stabljika je ravna i nerazgranjena, u presjeku šuplja. Donji su listovi na dugoj peteljci, sjajni, srcoliki i veliki (10 do 15 cm). Na stabljici smjerom prema vrhu, listovi su sve manji i sjedeći. Na vrhu stabljike u dugom grozdastom cvatu nalazi se veliki broj zlatnožutih glavičastih cvatova. Rubni su cvjetovi glavičastog cvata jezičasti, (8-10 cvjetova), a središnji su cjevasti. Plod je kratka smeđa roška s bjelkastim papusom. Cvat je najljepše razvijen od sredine kolovoza do sredine rujna.

Rasprostranjenost biljke uredi

1989. godine, vrsta je nađena u Nacionalnom parku Plitvička jezera i tad je prvi put zabilježena za floru Hrvatske. Ona je u velikom broju primjeraka nađena na dva lokaliteta u Parku. Raste u dolini na vlažnom i močvarnom staništu uz potok i uz grmlje crne johe i vrba. Prema dosadašnjim spoznajama nalaz zlatne jezičnice u Nacionalnom parku Plitvička jezera predstavlja najjužnije nalazište vrste unutar areala. Glavni areal vrste nalazi se u srednjoj i istočnoj Aziji. U Europi je raširena u francuskom Srednjogorju, Tatrama (do 900 m/nm), Poljskoj, istočnoj Austriji, Rumunjskoj, Bugarskoj, na području istočnog i zapadnog dijela Karpata i na Uralu. Na čitavom prostoru razvija se na sličnim staništima kao i u Parku.

Izvori uredi

  1. Germplasm Resources Information Network (GRIN). 14. prosinca 1995. Taxon: Ligularia sibirica (L.) Cass. Taxonomy for Plants. USDA, ARS, National Genetic Resources Program, National Germplasm Resources Laboratory, Beltsville, Maryland. Inačica izvorne stranice (HTML) arhivirana 14. rujna 2012. Pristupljeno 23. studenoga 2009.
  2. Botanic Garden and Botanical Museum Berlin-Dahlem. Details for: Ligularia sibirica (HTML). Euro+Med PlantBase. Freie Universität Berlin. Pristupljeno 23. studenoga 2009.
  3. Ligularia (HTML). Index Nominum Genericorum. International Association for Plant Taxonomy. 20. veljače 2006. Pristupljeno 23. studenoga 2009.
   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Nacionalnog parka Plitvička Jezera (http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hrv/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Nacionalni park Plitvička jezera.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Zlatna jezičnica