Zmajevac (Zenica)
Zmajevac je uzvisina iznad Zenice. Najviša kota je na 638 metara nadmorske visine. Nalazi se sjeverozapadno od Zenice. Dalje prema jugozapadu je Grm, te nešto dalje prema jugu i jugoistoku su Velika Broda, Mala Broda i Zenica.[1] Prema narodnoj predaji, ime je dobio prema zmajevima "što vatru bljuvaše",[2] i gdje su bivakovali vukodlaci.[3] S južne strane oko Zmajevca teče rječica Kočeva.
| Zmajevac | |
|---|---|
| Položaj | |
| Koordinate | 44°12′45″N 17°52′24″E / 44.2125113°N 17.8734138°E |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Najbliži gradovi | Zenica |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | 638 m |
| Geologija | |
| Geološka starost | miocen |
  Zmajevac Zmajevac na zemljovidu Bosne i Hercegovine  | |
Geologija uredi
Potječe iz miocena i nalazi se do aluvijskog dijela na kojem se većim dijelom nalazi grad Zenica, do uskog pojasa glavne ugljenske zone (gline, pješčenjaci i lapori),u krovinskoj vapnenačkoj zoni s krovinskim slojevima ugljena.[4][5][6]
Galerija uredi
-
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019. -
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019. -
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019. -
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019. -
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019. -
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019. -
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019. -
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019.
Izvori uredi
- ↑ (boš.) ZEDA Lokalni ekološki Akcioni plan općine Zenica Dvokut pro i ZEDA Zenica: Lokalni ekološki akcioni plan općine Zenica 2008/2009 (pristupljeno 28. travnja 2019.)
- ↑ Aura.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. svibnja 2019. (Wayback Machine) Aura redakcija: LEGENDA O VRANDUKU, LISCU, VEPRU I ZENICI: AKO SE POMIRE BRAĆA BLIZANCI SREDNJA BOSNA ĆE BITI POD VODOM! (pristupljeno 2. svibnja 2019.)
- ↑ (boš.) BiH 24sata Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. svibnja 2019. (Wayback Machine) Legenda o Zenici - “Legende” – Hajdar Hulusija, 16. rujna 2017. (pristupljeno 3. svibnja 2019.)
- ↑ (boš.) Academia.edu Envera Huskić: Geomorfološke odlike opštine Zenica, str. 5. i 6., Prirodoslovno-matematički fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2016. (pristupljeno 2. svibnja 2019.)
- ↑ Kod kosih rasjeda spušteno krilo naziva se podinsko, a krovinskim nazivamo izdignuto krilo. Kosi rasjed je kosa ravnina rasjedanja, duž kojih se vrši kretanje slojeva. Academia.edu Envera Huskić-Garić: Tektonska geomorfologija (skripta za internu upotrebu)
- ↑ Slojevitost je najvažnije strukturno obilježje u sedimentnim stijenama. Čine ju slojevi, odnosno taložna tijela ujednačenog litološkog sastava, odvojena od slojeva u krovini i podini planarnim diskontinuitetom ili slojnom plohom. Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu Bruno Tomljenović: Strukturna geologija: Primarne strukture (pristupljeno 6. svibnja 2019.)