Znanosti o životu

Znanosti o životu obuhvaćaju grane znanosti koje se bave znanstvenim proučavanjem života - poput mikroorganizama, biljaka i životinja, uključujući i ljudska bića. Znanosti o životu su jedna od dvije glavne grane prirodnih znanosti, a druga grana su fizikalne znanosti koje se bave neživom materijom. Biologija je krovna prirodna znanost koja proučava život, a ostale znanosti o životu su njene poddiscipline.

Neke znanosti o životu usredotočuju se na određenu vrstu organizma. Na primjer, zoologija je proučavanje životinja, dok je botanika proučavanje biljaka. Druge znanosti o životu usredotočuju se na aspekte zajedničke svim ili mnogim oblicima života, poput anatomije i genetike. Neke se usredotočuju na mikrorazmjere (npr. molekularna biologija i biokemija ), drugi na veće razmjere (npr. citologija, imunologija, etologija, farmacija i ekologija). Druga velika grana znanosti o životu uključuje razumijevanje uma  - neuroznanost. Otkrića znanosti o životu pomažu u poboljšanju kvalitete i standarda života i imaju primjenu u zdravstvu, poljoprivredi, medicini te farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.

Glavne grane znanosti o životu

• Biologija – znanstveno proučavanje života.
• Anatomija – proučavanje forme i funkcije biljaka, životinja i ljudi te drugih organizama.
• Astrobiologija – proučavanje nastanka i prisutnosti života u svemiru.
• Bakteriologija – proučava bakterije
• Biotehnologija – proučava kombiniranje živih organizama s tehnologijom.
• Biokemija – proučava kemijske reakcije koje su potrebne da bi život nastao i funkcionirao, obično uz fokus na stanični nivo.
• Bioinformatika – proučava i razvija metode ili softverske alate za pohranu i dohvaćanje, organizaciju i analizu bioloških podataka sa svrhom otkrivanja korisnih bioloških spoznaja.
• Biolingvistika – proučava biologiju i evoluciju jezika.
• Biološka antropologija – proučava ljude, primate i hominide (velike čovjekolike majmune).
• Biološka oceanografija – proučava život u oceanima i njegovu interakciju s okolišem.
• Biomehanika – proučava mehaniku živih bića.
• Biofizika – proučava biološke procese koristeći teorije i metode koje se tradicionalno koriste u fizici.
• Botanika – proučava biljke.
• Biologija stanice (stanična biologija, citologija) – proučava živu stanicu kao cjelinu te molekularne i kemijske interakcije koje se unutar stanice odvijaju.
• Razvojna biologija – proučava procese putem kojih se organizam formira, od zigote do završne strukture
• Ekologija – proučava međusobne interakcije živih organizama te interakcije živih organizama s ne-živim elementima njihovog okoliša.
• Enzimologija – proučava enzime.
• Etologija – proučava ponašanje živih organizama.
• Evolucijska biologija – proučava nastanak i podrijetlo vrsta tijekom vremena.
• Evolucijska razvojna biologija – proučava evoluciju razvoja uključujući njene molekularne kontrolne mehanizme.
• Genetika – proučava gene i nasljeđivanje.
• Histologija – proučava tkiva složenih živih organizama.
• Imunologija – proučava imunosni sustav.
• Mikrobiologija – proučavanje mikroskopskih organizama (mikroorganizama) i njihove interakcije s drugim živim organizmima.
• Molekularna biologija – proučavanje biologije i bioloških funkcija na molekularnoj razini, preklapa se s biokemijom, genetikom i mikrobiologijom.
• Mikologija – proučava gljive.
• Neuroznanost – proučava živčani sustav.
• Paleontologija – proučavanje prethistorijskih organizama.
• Parazitologija - proučava parazite, domaćine i njihove međusobne odnose.
• Patologija - proučavanje uzroka i učinaka bolesti ili ozljeda.
• Farmakologija – proučava djelovanje ljekova.
• Fikologija – proučava alge.
• Fiziologija – proučavanje funkcioniranja živih organizama te organa i dijelova živih organizama.
• Populacijska biologija – proučavanje skupina istovrsnih organizama.
• Kvantna biologija – proučava kvantne fenomene u živim organizmima.
• Strukturalna biologija – grana molekularne biologije, biokemije i biofizike koja se bavi molekularnom strukturom bioloških makromolekula.
• Sintetička biologija – proučava dizajn i konstrukciju novih bioloških entiteta kao što su enzimi, genetski sklopovi i stanice ili redizajn postojećih bioloških sustava.
• Sistemska biologija – proučavanje integracije i ovisnosti različitih komponenti unutar bioloških sustava, s posebnim fokusom na ulogu metaboličkih putova i strategija staničnih signala u fiziologiji.
• Teorijska biologija – istražuje korištenje apstrakcija i matematičkih modela za proučavanje bioloških pojava.
• Toksikologija – proučava prirodu, učinke i načine otkrivanja otrova
• Virologija - proučava viruse i virusima slične submikroskopske agense, parazitske čestice genetskog materijala sadržane u proteinskom omotaču.
• Zoologija - proučava životinje.