Wikipedija

Zohar

Zohar (hebr: זֹהַר „sjaj“) je najznačajnije i najopsežnije djelo Kabale. Zohar nije jedna knjiga nego grupa knjiga različitih naslova

Zohar (hebr: זֹהַר, 'sjaj') je najznačajnije i najopsežnije djelo Kabale.

Zohar nije jedna knjiga nego skup knjiga različitih naslova. Sadržaj Zohara čine tumačenja Tore i ostalih tekstova Tanak-a u obliku egzegeze, homilija, priča i dijaloga. Pretežni dio knjige Zohar bavi se tumačenjem tekstova (tjednih odjeljaka: parašjot)[1] Tore, te iznalaženjem njihova tajnovita smisla, a to je smisao sefirota te njihovih dinamičkih odnosa u parcufimima. To nije neobično jer je samo učenje Kabale temeljeno na tumačenju deset Božjh atributa, kako oni emaniraju kroz sve razine svjetova i kako se očituju na svim razinama duše. Velik dio teksta sastoji se u razgovorima između vođe grupe Šimon bar Johai (2. st.) i njegovih drugova (hevarim), a njihov sadržaj čine značajna pitanja Božje biti, sefiroti, podrijetlo i struktura kozmosa, priroda duše, čovjekov spas.

Nastanak i autorstvo uredi

Autorstvo Zohara pripisuje se Moše de Leon (1240. – 1305.) iako se ono nekritički pripisivalo glavnoj osobi unutar samog djela – Rabi Šimon bar Johai (poznat pod akronimom „Rašbi“, živio u 2. st).

Struktura djela uredi

  • Zohar ('Glavni dio'), komentari na tjedne odjeljke (parašjot) Tore
  • Sifra di-Cniuta ('Knjiga o skrivenome'), težak za razumijevanje komentar o prvih pet poglavlja knjige Postanka
  • Idra Rabba ('Velika skupština'), ekstatična izlaganja Šimon ben Johai i njegovih učenika na temu stvaranja 
  • Idra Zuta ('Mala skupština'), priča o smrti Šimon ben Johai i njegovim moćnim govorima
  • Hekalot ('Palače'), opis dvorana u Hramu kojima kroče duše vjernika
  • Raza de-Razin ('Tajna nad tajnama'), rasprave o povezanosti duše i tijela
  • Saba ('Sjedina, starac'), spoznaje starog kabalista o duši i njenim seobama
  • Jenuka ('Dijete'), spoznaje jednog nadarenog djeteta o Tori
  • Rab Metivta ('Glava akademije'), vizionarski hod kroz raj s razmatranjima o sudbini duše
  • Sitre Tora ('Tajne Tore'), tumačenja raznih odjeljaka Tore
  • Matnitin, izlaganja o Tori u stilu Mišne
  • Zohar na temu Pjesme nad pjesmama
  • Kaw ha-Midda ('Mjera svih mjera'), izlaganja o molitvi Š'ma Jisrael, jednoj od glavnih molitvi u židovstvu.
  • Sitre Otiot ('Tajne slova'), tumačenja slova Božjeg imena i tekstova iz povijesti stvaranja
  • Midrasch ha-ne'elam, o Tori, mistički komentar na Toru
  • Midrasch ha-ne'elam ('Skriveni Midraš') o Knjizi o Ruti
  • Ra'ja Mehemna ('Vjerni pastir'), tumačenje zapovijesti i zabrana u Tori
  • Tikkune haZohar ('Korekcije Zohara'), sastoji se od sedamdeset komentara na uvodnu riječ Tore B'rešit (בְּרֵאשִׁיתּּ)
  • Idra deVe Maškana, Saba deMišpatim, Tosefta
  • Zohar Hadaš ('Novi Zohar': זוהר חדש).

Sadržaj uredi

Zohar nastoji dohvatiti Božju bit u jeziku svete fantazije.[2] Bog je skriven pa se o njemu može govoriti simboličkim jezikom, u metaforama i alegorijama, često puta u pričama odvedenim do apsurda. Uvijek je pritom temelj izlaganja u Tori. Ona se nastoji protumačiti putem egzegeze koristeći hermeneutički model zvan Pardes što znači uzdizanje od doslovnog do tajnovitog, mističkog smisla biblijskog teksta.

Jezik uredi

Pisan je pretežno na aramejskom jeziku, a djelomice i na hebrejskom.

Utjecaj uredi

Knjiga Zohar snažno je utjecala kako na razvoj Kabale tako i na razmišljanja u teologiji kršćanstva. Lurijanska Kabala uvelike se služi terminima iz Zohara, na primjer imenima sefirota; kršćanski teolozi u vrijeme renesanse koriste tekst Zohara da bi potkrijepili svoje teze, na primjer onu o "Svetom trojstvu": trojstvo parcufima Arih Anpin ("Veliko lice"), Atika jomin ("Pradavni"), Abba ("Otac") prenose se, nekritički, na trojstvo Oca, Sina i Duha u kršćanskoj dogmatici.[3]

Prva izdanja i prijevodi uredi

Prvo tiskano izdanje Zohara je ono iz Mantove i Cremone (1558. – 1560.): Sefer ha_Zohar

Postoje mnogi prijevodi na europske jezike.

Na engleskom: uredi

  • Matt, Daniel C., Nathan Wolski, & Joel Hecker, trans. The Zohar: Pritzker Edition (12 vols.) Stanford: Stanford University Press, 2004-2017.
  • Matt, Daniel C. Zohar: Annotated and Explained. Woodstock, Vt.: SkyLights Paths Publishing Co., 2002. (Selections)
  • Matt, Daniel C. Zohar: The Book of Enlightenment. New York: Paulist Press, 1983. (Selections)
  • Scholem, Gershom, ed. Zohar: The Book of Splendor. New York: Schocken Books, 1963. (Selections)
  • Sperling, Harry and Maurice Simon, eds. The Zohar (5 vols.). London: Soncino Press.
  • Tishby, Isaiah, ed. The Wisdom of the Zohar: An Anthology of Texts (3 vols.). Translated from the Hebrew by David Goldstein. Oxford: Oxford University Press, 1989.

Na njemačkom: uredi

  • Der Sohar – Das heilige Buch der Kabbala. Nach dem Urtext hrsg. von Ernst Müller. Glanz, Wien 1932 Diederichs, München 2011, ISBN 978-3-7205-2643-2.

Na francuskom jeziku: uredi

  • Sepher ha-Zohar (Le livre de la splendeur), trad. Jean de Pauly (1906-1911, posthume), Maisonneuve et Larose, 6 vol., 1973. « Traduction ancienne très contestée » (Ch. Mopsik).
  • Le Zohar traduction de l'araméen par Charles Mopsik, Lagrasse, Verdier, 1981-2001, 7 vol.
  • Izvadci: Le Zohar. Le livre de la splendeur, par Gershom Scholem, Seuil, coll. « Points Sagesses », 2011, 152 p.
  • Zohar Hoq-Léisraêl, extraits selon le découpage établi par Haïm Joseph David Azoulay traduit par Michaël Sebban, édition bilingue, Paris, Beit Hazohar.      

Literatura uredi

  1. „Zohar“, članak u Encyclopedia Judaica, Vol XXI, str 647-664.
  2. Matt, Daniel C., Nathan Wolski, & Joel Hecker, trans. The Zohar: Pritzker Edition (12 vols.) Stanford: Stanford University Press, 2004-2017.
  3. Scholem, Gershom (1963), ed. Zohar: The Book of Splendor. New York: Schocken Books, (Izbor)
  4. Giller, Pinchas (2001), Reading the Zohar: The Sacred Text of the Kabbalah. New York: Oxford University Press.
  5. Green, Arthur (2004), A Guide to the Zohar. Stanford: Stanford University Press.
  6. Hellner-Eshed, Melila (2009), A River Flows from Eden: The Language of Mystical Experience in the Zohar. Stanford (Ca): Stanford University Press.
  7. Necker, Gerold: Der Sohar – Das heilige Buch der Kabbala, Marix Verlag, 2013, ISBN 9783865393364
  8. Scholem Gershom : Der Sohar I + II. In: ders.: Die jüdische Mystik in ihren Hauptströmungen. Frankfurt 1980, ISBN 3-518-07930-1, S. 171–266.
  9. Grözinger, Karl Erich (2005): Jüdisches Denken. Theologie – Philosophie – Mystik. Band 2: Von der mittelalterlichen Kabbala zum Hasidismus. Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt ISBN 3-593-37513-3, S. 463–618.
  10. Scholem, Gershom (1995), Major Trends in Jewish Mysticism. New York: Schocken Books. Poglavlja 5. i 6. su posvećena temi Zohar.
  11. Wolski, Nathan (2010), Journey into the Zohar. SUNY

Vanjske poveznice uredi

Izvori uredi

  1. ↑ Paraša (hebr: פָּרָשָׁה ,množina: parašjot su tjedni odjeljci Tore koji se čitaju i tumače tijekom tjedana i na šabat.
  2. ↑ Green (2004.), str. 3: "Zohar je djelo svete fantazije" (...) opisuju realnosti koje su viđene samo unutarnjim okom onih koji ih opisuju..."
  3. ↑ Parcuf Ze'ir Anpin ("malo lice", mikrokozmos: konfiguracija šest sefirota od Hesed do Jesod) najviše bi odgovarala osobi "Sin" u svetom trojstvu. Riječ "parcuf" ima temeljno značenje "lice" u Kabali.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zohar&oldid=6880064"