Zorislav Antun Petrović

Zorislav Antun Petrović (Zagreb, 14. lipnja 1966.), novinar, aktivist i publicist, u javnosti najpoznatiji po svom angažmanu oko suzbijanja korupcije. Neovisni kandidat za zastupnika na izborima za deveti saziv Hrvatskog sabora na listi Hrvatskih laburista za sedmu izbornu jedinicu. Od siječnja 2019. je predsjednik stranke ORaH[1].

Novinarska karijeraUredi

Prvi novinski tekst objavio je 1. ožujka 1993. u rubrici Zagreb u novinama Slobodna Dalmacija, gdje je radio kao honorarni suradnik do kolovoza 1994. kada prelazi u tjednik Globus. Nakon pola godine u Globusu vraća se u Slobodnu Dalmaciju gdje radi do 1997., a zatim prelazi u novoosnovani list Tjednik. U prosincu 1998. prelazi u Jutarnji list kao prvi urednik gospodarstva, a potom prvo u Poslovni tjednik, pa 1999. u mjesečnik Kapital. Od 2000. radi kao dopisnik Austrijske press agencije (APA) iz Hrvatske. Tekstovi su mu objavljivani i u mjesečniku Banka, Glasu Slavonije, tjednicima Nedjeljna Dalmacija i Panorama, te dnevnicima Salzburger Nachrichten i Wiener Zeitung.

Javni radUredi

Jedan je od osnivača Transparency International Hrvatska, nacionalnog ogranka međunarodne organizacije koja se bavi suzbijanjem korupcije, s početkom djelovanja u lipnju 2000. godine. Član Upravnog odbora postaje 2001., a predsjednik u prosincu 2002. i na toj funkciji ostaje puna dva mandata, do prosinca 2010. Kao predsjednik Transparency International Hrvatska aktivno je promovirao uvođenje antikorupcijskih propisa javnim zagovaranjem i promotivnim akcijama poput "Imamo pravo znati"[2] , u kojoj je promoviran Zakon o pravu na pristup informacijama, ili "Kulturom po korupciji"[3] u kojoj se kroz kino[4], knjige[5] i kazališne predstave[6] upozoravalo na štetnost korupcije. Intenzivno se zalagao za zakonsko reguliranje sukoba interesa, prava na pristup informacijama, javne nabave i financiranja političkih stranaka.

U Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa imenovan u siječnju 2005. kao jedan od tri člana iz redova uglednih javnih djelatnika gdje je sudjelovao u donošenju odluka o prvim postupcima pokrenutim zbog sukoba interesa dužnosnika u Republici Hrvatskoj. Između ostalih protiv tadašnjih gradonačelnika Varaždina, Ivana Čehoka, i Požege, Zdravka Ronka, župana Požeško-slavonskog Antuna Bagarića, zastupnika Radimira Čačića i drugih. U ožujku 2007. u postupku protiv premijera Ive Sanadera, za kojeg je Povjerenstvo zaključilo da nije prekršio zakon jer nije prijavio kolekciju satova u imovinsku karticu, imao je izdvojeno mišljenje[7], ocijenivši da bi premijer morao snositi posljedice zbog nepotpune imovinske kartice. Ponovo je izabran za člana Povjerenstva iz redova uglednih javnih djelatnika u srpnju 2008. i bio član do siječnja 2015., kad je imenovano prvo profesionalno Povjerenstvo.

U listopadu 2006. izabran je u Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije[8] kao predstavnik nevladinih udruga, a u Etičko izborno povjerenstvo biran je na prijedlog većinske koalicije za parlamentarne izbore 2003. i izbore za EU parlament 2016., a na prijedlog oporbe za parlamentarne izbore 2007. Bio je član Antikorupcijskog povjerenstva Grada Zagreba od 2012. do 2013.

PublicistikaUredi

AutorUredi

"Novac i politika", 2007. "Kako u Hrvatskoj postati milijunaš", 2009. "Transparentnost financiranja izbora i predizbornih kampanja", 2013.

UrednikUredi

"Zašto i kako regulirati financiranje političkih stranaka", 2013. "Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku", 2014.

Autor projektaUredi

"Ispod stola – najljepše antikorupcijske priče", 2011.

OstaloUredi

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi