Božava

Božava
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Općina/grad	Sali
Površina	3,2 km2
Koordinate	44°08′N 14°54′E / 44.14°N 14.90°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	118
– gustoća	37 st./km2
Poštanski broj	23286 Božava
Pozivni broj	+385 023
Autooznaka	ZD
	Božava Božava na zemljovidu Hrvatske

Božava je naselje i mala luka na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka, uz slabo obrađeno Božavsko polje; 127 stanovnika (2001.).

Niska obala od pločastih vapnenaca okružena je borovom šumom. U blizini je otok Zverinac i naselje Soline s nadaleko poznatom plažom Saharun, jednom od najljepših pješčanih plaža na Jadranu koja je dugi niz godina bila zapuštena, ali je sada uređena s dodatnim sadržajima kao npr. koktel barom i odbojkom na pijesku.

O mjestu uredi

Najrazvijenije je turističko mjesto na Dugom otoku, s hotelskim kompleksom i ugostiteljskim objektima. Hoteli su nedavno obnovljeni te je dobivena viša kategorija. Trenutno se razmatra i rušenje preostalog starog dijela turističkog kompleksa i gradnja modernih apartmana visoke kategorije. Božava je i čuveno ronilačko središte sa školom ronjenja te mjesto s raznovrsnim zabavnim priredbama. Mjesto se odlikuje lijepim plažama i uvalama te čistim morem, zbog čega je i često odredište nautičara. Marina je zaštićena s lukobranom i ima tekuću vodu i struju. U mjestu ima ambulanta, pošta, pekara, kiosk u sklopu hotela i dvije prodavaonice mješovite robe. Posebnu draž mjestu daju guste borove šume kojima su okruženi božavski hoteli i apartmani. Dugogodišnji gosti Božave su između ostalih Arsen Dedić i Gabi Novak. U uvali Zagračina sjeverno od mjesta postoji vojni pomorski tunel koji je sagradila JNA kao sklonište za ratnu flotu. Tunel je prilično devastiran, ali ga je moguće razgledati.

Stanovništvo uredi

Naselje Božava: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	180		195	239	277	261	335	248	260	269	262	248	139	166	127	116	118
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1869. podaci su sadržani u naselju Dragove. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Promet uredi

Mjesto je s ostalim naseljima na otoku i trajektnom lukom u Brbinju povezano otočnom cestom, a frekventna je i cjelogodišnja brodska veza sa Zadrom i sezonska s Anconom. Trajektne veze održava Jadrolinija s M/T Vladimir Nazor kapaciteta 70 automobila. Direktna veza Zadar-Božava održava se katamaranom "Antonija" brodara G&V Line Iadera. Postoji i autobusna linija koja povezuje mjesta na otoku s glavnom trajektom lukom, ali je slaba povezanost između južnog i sjevernog djela otoka. Jedina benzinska postaja u mjestu je Zaglavu oko 33 km južno od Božave. Njome se koriste i nautičari jer je između Maloga Lošinja i Murtera ne postoji niti jedna druga.

Povijest uredi

Ostatci utvrđenih naselja potječu iz doba Ilira. Prema nekim nalazima na položaju Šipnata, pretpostavlja se da su Slaveni ondje osnovali svoje naselje već u 9. stoljeću. U pisanim dokumentima prvi se put spominje 1327. pod imenom Bosane. U srednjem vijeku posjed zadarskog benediktinskog samostana sv. Marije. U Morejskom ratu stradava u napadima turskih gusara, a 1686. godine kraj Božave je zarobljena ulcinjska galeota. Božavi gravitiraju i ostala mjesta sjevernog dijela otoka: Soline, Veli rat, Dragove, Verunić, Polje, Brbinj i Savar. Tijekom 20. stoljeća broj stanovnika je opadao zbog ekonomskih i političhih razloga. Danas ima preko 500 potomaka božavske krvi po cijelome svijetu najviše u Sjedinjenim Državama i Australiji.

Najčešća prezimena u Božavi su: Zupčić, Zorić, Uglešić, Šuljić, Pavlaković, Paretić, Milin, Milić, Margetić, Magaš, Juranov, Jerić, Dunatov, Crvarić, Ciketić, Margetić, Bištirlić i Batković.

Književnik i veliki ljubitelj Božave i Dugog otoka Miljenko Jerić godinama je sustavno istraživao povijest mjesta i susjednih otoka te napisao i knjigu.

Znamenitosti uredi

Pretpostavlja se da župna crkva sv. Nikole potječe iz 9. stoljeća i u njoj se čuvaju tri gotička procesijska križa iz 14. i 15. stoljeća (radovi zadarskih zlatara Stjepana i Pavla Petrova Kotoranina). Današnji izgled crkve datira iz 1882. godine. Crkvica sv. Nikole na groblju sagrađena je u 9. ili 10. st. (fragmenti kamene oltarne pregrade iz starohrvatskog doba; nadvratnik s reljefom sv. Nikole i uklesanom godinom 1469.; gotičko drveno raspelo iz 15. stoljeća). Na vrhu poluotočića Nediljno je crkvica sv. Nediljice (Sv. Trojstvo) koja se spominje od 17. stoljeća, a na brežuljku Dumbovica crkva Rođenja Djevice Marije. Uz pojedine kuće kraj obale vide se kamenom obzidana dvorišta s puškarnicama, sagrađena za obranu od gusara u 18. stoljeću.