Hrvatske svjetske igre

višešportsko međunarodno natjecanja Hrvata i hrvatskoga iseljeništva

Hrvatske svjetske igre (en. Croatian World Games, šp. Juegos Croatas Mundiales ili Juegos Mundiales Croatas[1]) su višešportsko natjecanje amatera u organizaciji Hrvatskoga svjetskoga kongresa. Neslužbeno se nazivaju još i Crolimpijada (en. Crolympics; također Hrolimpijada ili Krolimpijada), s krilaticom „Olimpijske igre s hrvatskim predznakom”.[2] Okupljaju hrvatske iseljenike i njihove potomke, a održavaju se u Hrvatskoj svake četiri godine. Na igrama se športaši hrvatskoga podrijetla nastanjeni širom svijeta natječu u više olimpijskih športova. Osim sudionika izvan Hrvatske, sudjeluju i športaši iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Sudionici na igrama ne moraju biti članovi Hrvatskoga svjetskoga kongresa, niti bilo koje druge športske, kulturne ili druge udruge. Nastup na igrama je u svojstvu nacionalnih momčadi iz raznih krajeva svijeta, što znači da natjecatelji nastupaju pod zastavom države iz koje dolaze. Športski dio igara upotpunjen je kulturno-umjetničkim programom. Iako su Igre amaterskoga karaktera, u manjem broju nastupaju i profesionalni sportaši i budući profesionalci koji su još u mlađim uzrastima. Prve Igre održane su u razdoblju od 15. do 21. srpnja 2006. u Zadru.[3]

Zaštitni znak HSI-a

Domaćinstva uredi

Prva dva izdanja igara (2006. i 2010.) održana su u Zadru. Treće su održane od 21. do 26. srpnja 2014. godine u Zagrebu.[4]

Tijekom Igara 2010. bilo je dosta govora o preseljenju Crolimpijade iz Zadra u neki drugi hrvatski grad, ili grad u Hercegovini, a najviše zbog organizacijskih problema s kojima su HSI bile suočene te godine. Zanimanje su bili pokazali Split, Šibenik i Međugorje.[5]

Za Igre 2014. prijave za nastup ostvarivale su se preko nacionalnih organizacijskih odbora koji su uspostavljeni u svim zemljama sudionicama. Na ranije održavanim igrama prijava je bila moguća i preko središnjice Hrvatskoga svjetskoga kongresa.

Hrvatske svjetske igre (HSI)
Izdanje Vrijeme održavanja Grad domaćin Krilatica Broj natjecatelja Broj država Broj športova Izvor(i)
I. 15. – 21. srpnja 2006.   Zadar „Dobro došli kući!” 2500 25 12 [3][6]
II. 18. – 23. srpnja 2010.   Zadar „Jedno srce” 750 24 [7]
III. 21. – 26. srpnja 2014.   Zagreb „Jedno je srce” ~800 37 16 [8][9][10]
IV. 18. – 22. srpnja 2017.   Zagreb „Jedno je srce, jedna je Hrvatska“ 1050 31 17 [11]
V. 24. – 29. srpnja 2023.   Zagreb „Jedno srce, jedna je Hrvatska” 950 26 21 [1][12]
 
Zemlje sudionice dosadašnjih Hrvatskih svjetskih igara

I. igre (Zadar, 2006.) uredi

 

Prve Igre održane su od 15. do 21. srpnja 2006. i okupile su više od 700 sudionika iz 25 država s 5 kontinenata. Sudionici mogu biti osobe koje su između 16 i 40 godina starosti, dok za boćanje i maraton nije bilo starosnih ograničenja. Prijavni rok za sportaše bio je otvoren od 15. kolovoza 2005. godine.[13] Uz natjecatelje na igre je došlo i oko 2100 članova njihovih obitelji. Igre su otvorene na forumskoj Poljani Ivana Pavla II. u Zadru 16. srpnja 2006. nakon svečane svete mise u katedrali sv. Stošije.[14] Igre je svečano otvorio Antun Vrdoljak, tadašnji počasni predsjednik Hrvatskoga olimpijskog odbora. Antun Vrdoljak obratio se sudionicima i gostima ovim riječima: „Volio bih da ova zemlja izgleda vama onako kako su vam je opisali vaši roditelji i djedovi koji su je morali napustiti. Volio bih da volite ovu zemlju kao što su je voljeli oni koji su za nju dali život u Domovinskom ratu”.[15] Sudionike igara također je pozdravio i fra Šimun Šito Ćorić. Natjecanja su upriličena u Zadru, Benkovcu, Biogradu, Poličniku i Zatonu. Slogan igara bio je Dobro došli kući![3] Sudjelovali su natjecatelji iz sljedećih 25 zemalja:

Argentina
Australija
Austrija
Belgija
BiH
Danska
Ekvador
Francuska
Italija
JAR
Kanada
Mađarska
Makedonija
Njemačka
Peru
Rumunjska
SAD
Slovenija
Slovačka
Srbija
Španjolska
Švedska
Švicarska
Venezuela
Hrvatska

Profesionalni športaši uredi

Stadioni i borilišta uredi

  • Zadar
  • Benkovac
  • Biograd
  • Poličnik
  • Zaton

Rezultati uredi

 
Svečana otvorenja prvih i drugih Hrvatskih svjetskih igara upriličena su na zadarskom forumu, nakon sv. mise u katedrali sv. Stošije
plasman ekipa / predstavljana država zlato srebro bronca ukupno
1   Hrvatska 21 20 28 69
2   Sjedinjene Američke Države 14 9 1 24
3   Bosna i Hercegovina 4 9 3 16
4 Hrvatski svjetski kongres 4 0 5 9
5   Francuska 1 6 1 8
6   Ekvador 1 1 1 3
7   JAR 1 1 1 3
8   Kanada 1 1 1 3
9   Venezuela 1 1 1 3
10   Australija 1 1 1 3
11   Švicarska 0 2 1 3
12   Srbija 1 0 1 2
13   Španjolska 1 0 1 2
14   Rumunjska 0 1 0 1
15   Italija 0 0 1 1
16   Slovenija 0 0 1 1
17   Švedska 0 0 1 1

II. Igre (Zadar, 2010.) uredi

Druge Igre održane su od 18. do 23. srpnja 2010., a domaćin je ponovno bila Zadarska županija odnosno Zadarska nadbiskupija. Slogan igara bio je „Jedno srce”.[5] Sudjelovalo je oko 750 mladih iz 24 zemlje. Nekoliko država koje su imale svoje predstavnike na prvim igrama 2006. nisu ih imale 2010., a Brazil, Crna Gora, Čile i Nizozemska sudjelovale su prvi put. Svečanom otvaranju Igara na Poljani pape Ivana Pavla II., prethodio je mimohod sudionika i podizanje zastave, kao i kulturno-umjetnički program u kojemu su, između ostalih, nastupili članovi KUD-a Domagoj Othman iz Kanade, kao i zadarska klapa „Kaleta“. Prije samoga otvorenja služena je sveta misa u Katedrali sv. Stošije, koju je predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogović, a na misi je pjevao zbor Hrvatske katoličke misije iz švicarskog Solothurna.[7] Igre je otvorila Lynne Yelich, kanadska ministrica gospodarske raznolikosti hrvatskoga podrijetla skupa s hrvatskim ministrom MVPEI-a Gordanom Jandrokovićem.[17][18][19] Natjecanja su se održavala u Zadru, Posedarju, i Ninu

Organizator plivačkoga dijela Hrvatskih svjetskih igara bila je PK Jadera.

Rezultati uredi

plasman ekipa / predstavljana država zlato srebro bronca ukupno
1 Hrvatska 0 0 0 0
2 SAD 0 0 0 0
3 BiH 0 0 0 0
4 HSK ekipa 0 0 0 0
5 Francuska 0 0 0 0
6 Ekvador 0 0 0 0
7 JAR 0 0 0 0
8 Kanada 0 0 0 0
9 Venezuela 0 0 0 0
10 Australija 0 0 0 0
11 Švicarska 0 0 0 0
12 Srbija 0 0 0 0
13 Španjolska 0 0 0 0
14 Rumunjska 0 0 0 0
15 Italija 0 0 0 0
16 Slovenija 0 0 0 0
17 Švedska 0 0 0 0

Rugby uredi

Igrači su se raspodijelili na sljedeće momčadi[20]:

  • Hrvatska 1 (RK Nada)
  • Hrvatska 2 (RK Sinj)
  • Bosna i Hercegovina
  • Team HSI (hrvatski ragbijaši iz Australije, Argetine, i Francuske)
 
Plakat Igara održanih 2010.
Rezultati natjecanja
Team HSI - Bosna i Hercegovina 5:12
Hrvatska 1 - Hrvatska 2 31:0
Hrvatska 2 - Team HSI 44:0
Bosna i Hercegovina - Hrvatska 1 5:24
Team HSI - Hrvatska 1 0:43
Hrvatska 2 - Bosna i Hercegovina 48:0
Poredak nakon natjecanja
1. Hrvatska 1
2. Hrvatska 2
3. Bosna i Hercegovina
4. Team HSI

Najbolji igrač: Ivan Rešetar

Najbolji strijelac: Ivan Vučković (55 poena)

III. Igre (Zagreb, 2014.) uredi

Treće izdanje Igara održano je od 21. do 26. srpnja 2014. u Zagrebu. Sudjelovalo je oko 750 natjecatelja iz 25 država, koji su se natjecali u 16 športova, uz oko dvije tisuće gostiju. Igre je otvorio predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko. Pokrovitelji Igara bili su predsjednik RH, Hrvatski sabor, Državni ured za Hrvate izvan domovine, Hrvatska matica iseljenika, Grad Zagreb i ine ustanove. Igre su održane pod krilaticom „Jedno je srce”. Osim športskih, održani su i kulturni i društveni događaji, poput susreta pjesnika izvandomovinske lirike.[8]

Odbojka uredi

Prvo kolo ženske odbojke igrano je 22., a drugo i treće 23. srpnja.[21]

odbojka (žene)[21]
djevojčad pobjede porazi dobiveni setovi izgubljeni setovi osvojeni poeni izgubljeni poeni bodovi
  Hrvatska 3 0 6 1 163 93 8
Zagrebačka nadbiskupija 2 1 4 3 138 148 5
  Austrija 1 2 4 4 149 135 5
  Argentina 0 3 0 6 76 150 0

IV. Igre (Zagreb, 2017.) uredi

Otvorene su 18. srpnja 2017. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Okupile su 900 natjecatelja iz cijeloga svijeta te 150 natjecatelja iz Republike Hrvatske. Natjecatelji su došli iz Angole, Argentine, Australije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bolivije, Brazila, Crne Gore, Čilea, Danske, Ekvadora, Francuske, Hrvatske, Italije, Irske, Kanade, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, Paragvaja, Perua, Rumunjske, SAD a, Slovačke, Slovenije, Srbije, Švicarske, Švedske, Tanzanije, Velike Britanije i Venezuele. Posebne su i po velikom odazivu volontera – studentskih i udruga mladih iz Republike Hrvatske. Moto je „Jedno je srce, jedna je Hrvatska“. Neslužbeno ime projekta je „Crolimpijada – Olimpijske igre s hrvatskim predznakom“.[22] Igre je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.[22]

Održana su natjecanja u atletici, nogometu (M i Ž), malomu nogometu, tenisu, odbojci, košarci, plivanju, judu, badmintonu, bućanju, taekwondou, rukometu, karateu, golfu, stolnomu tenisu i odbojci na pijesku. Natjecanja su se održavala na Cross stazi na Bundeku, igralištu NK Sava na Gredicama, igralištu Studentskoga doma »Stjepan Radić« HASTK Mladost, Sportskom parku Mladost, Domu odbojke »B. Stranić«, Dvorani KIF-a br. 5 za judo i velikoj dvorani, PVC Mladost, Boćalištu Španskom, SD Sutinskim vrelima, Golf terenu Blatu te Centru odbojke na pijesku na Jarunu (dio ŠRC Jarun).[23]

V. Igre (Zagreb, 2023.) uredi

 
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Govor otvorenja Hrvatskih svjetskih igara 2023.

Prijave za peto izdanje Igara zaključene su 1. travnja 2023.[24] Glavni pokrovitelji Igara su Vlada Republike Hrvatske (Ministarstvo turizma i sporta) i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a partneri Grad Zagreb, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatska radiotelevizija.[25][26] U listopadu 2022. objavljena je i službena pjesma Igara, „Jedno srce, jedna Hrvatska”, u izvedbi Drage Šajfera iz Melbournea.[27]

Svečanom otvorenju prisustvovali su ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, saborska zastupnica Zdravka Bušić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, pročelnik Ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš i ini. Na otvorenju su nastupili Zaprešić Boysi, KUD Preporod iz Dugog Sela, Folklorni ansambl Ivan Goran Kovačić iz Zagreba i Klapa Stine.[28] Otvorenju je prethodila sveta misa u crkvi sv. Mati Slobode na Jarunu koju je za sve sudionike Hrvatskih svjetskih igara predslavio kardinal Vinko Puljić.[28]

Osvajači odličja uredi

osvajači odličja
šport i disciplina zlato srebro bronca napomene
kros (seniorke)[29]   Marisa Cortright
13:12
  Maria Markovec
15:41
  Krista More Vlahovic Galetovac
17:07
25 natjecateljica, 22 završile utrku
kros (veteranke)[30]   Maria-Snezana Ghera
23:00
  Ana Andrić
26:08
  Kata Raštigorac
26:35
18 natjecateljica, 15 završilo utrku
kros (veterani)[31]   Berislav Paponja
14:42
  Marian Beul
16:50
  Mario Petrović
17:54
23 natjecatelja
kros (seniori)[32]   Brandon Lemoine
13:29
  Dusan Zlatko Vlahovic Galetovic
14:18
  Enzo Varnica
14:36
23 natjecatelja
judo (I)[33]   Srđan Ajvaz   Luca Živković   Jules Živković
judo (II)[33]   Karlo Marić   Vlado Glavaš   Ivano Doko
judo (III)[33]   Karlo Kljajo   Josip Ćavaz   Karlo Knezović   Antonio Aničić (4. mjesto)
judo (IV)[33]   Antonio Češko   Jelena Češko   Karo Kenzović
picklball (Ž)[34] Nada Pritišanac Matulich
Jadranka Stević
Vesna Mardešić
Blaženka Sokolović
Josipa Župan
picklball (M)[34] Nikola Begić Domagoj Zeleničić
Mario Katarinčić
Domagoj Dokuzović
picklball
(mješoviti parovi)[34]
Josipa Župan
Nikola Begić
Blaženka Sokolović
Domagoj Zelenčić
Jadranka Stević
Mario Katarinčić
košarka[35]   Njemačka   Francuska   Kanada   Makedonija (4. mjesto)
odbojka[35]   BiH   Kanada
  Peru
  Austrija
  Francuska
odbojka na pijesku
(mješoviti parovi)[35]
 
Tomislav Lozić
Leonardo Lozić
  Ivan Šegović
  Franjo Gucić
 
Manuela Vidović
Kristijan Paponja
odbojka na pijesku (Ž)[35]   Alanis Regalado Valenza
  Ana Marija Topalović
 
Marta Voda
Sara Kleppen Haukaas
 
Maeva Alicia Regalado Rabasa
Katherine Susana Regalado Cornejo
boćanje (Ž)[36]  
Anđelka Ladan
Ana Marušić
Tonka Frodlung
 
Arijana Bošnjak
Ana Boure
Natali Perišić
 
Danica Markovac
Andrea Markovac
Marija Markovac
 
Karla Pandža
Monika Marić
(4. mjesto)
boćanje (M)[37]  
Anton Petković
Dejan Petković
Ilko Petković
 
Jozo Radoš
Šime Kolčeg
Nikola Vrselja
 
Mile Čudina
Boris Špralja
 
Franjo Cindrić
Phillipe Cindrić
Ivan Cindrić
(4. mjesto)
tenis
(M, parovi)[38]
Boris Brezac
Igor Brezac
Gabriel Remić
David Udovičić
Damir Mihalić
Valentino Širola
pobjednici utješnog turnira:
Mariano Borhi
Ivan Puhes
tenis
(Ž, parovi)[38]
Željka Lemaster
Marta Elena Nicitich
Vesna Mardesic
Nada Pritisanac Matulich
tenis
(mješoviti parovi)[38]
Nada Pritisanac Matulich
Igor Brezac
Vesna Mardesic
Zeljko Sumera
Marta Elena Nicitich
Mariano Borhi
pobjednici utješnog turnira:
Stephaine Jurinovic
Damir Mihalić
tenis
(Ž, singl)[38]
Priscilla M. Stojanovska Rahela Udiljak Stephanie Jurinovic
tenis
(M, singl)[38]
Valentino Širola Gabriel Remić Mariano Borhi Mariano Jakupčić
(pobjednik utješnog turnira)
50 m slobodno (M)[39]   Mateo Vidaković   Leonardno Javier Jaku   Luka Varnica
50 m slobodno (Ž)[39]   Anđela Crepulja   Danijela Vičević   Vedrana Vičević
50 m prsno (M)[39]   Mateo Vidaković   Leonardno Javier Jaku   Oscar Arzamend
50 m prsno (Ž)[39]   Anđela Crepulja   Vedrana Vičević   Paulina Galovicova
50 m leđno (M)[39]   Mateo Vidaković   Mario Muselin   Leonardno Javier Jaku
50 m leđno (Ž)[39]   Anđela Crepulja   Danijela Vičević   Vedrana Vičević
mali nogomet
(mješovito)[40]
  Rumunjska   Francuska
mali nogomet[40]   Srbija   Slovenija   Crna Gora   Njemačka (4.)
  Rumunjska (5.)
  Austrija (6.)
  Norveška (7.)
  Australia Kangaroos (8.)
nogomet[40]   Rumunjska   Argentina Čačić   Kanada Red   Kanada White (4.)
  Austria + (5.)
  Argentina + (6.)
  BiH (7.)
  Njemačka (8.)
taekwondo (68 kg)[41]   Tin Perić
taekwondo (80 kg)[41]   Franjo Gucić   Tin Perić
taekwondo (57 kg)[41]   Dora Krušlin   Monika Marić
taekwondo (67 kg)[41]   Filipa Bašić   Magdalena Kvesić   Antea Kraljević   Karla Pandža (4. mjesto)
taekwondo (SA-1)[41]   Marijan Bašić
taekwondo (SA-2)[41]   Matej Bešlić
taekwondo (SB-1)[41]   Magdalena Kvesić   Rafaela Čutura   Nika Vukoja
taekwondo (SB-2)[41]   Lucija Bašić   Martina Grubišić   Sara Grubišić   Monika Marić (4. mjesto)
golf (M)[42]   Rick Barić   Anton Markovac   John Bubanovich
golf (Ž)[42]   Maria Victoria Francetić   Amanda Barić
stolni tenis (Ž)[42]   Anemary Izabel Todor   Alžbeta Stremarski   Simona Ozgany
  Locia Koritsanska
stolni tenis (M, do 40 g.)[42]   Petr Blaj   Santiago Emiliano Guzman   Branko Sersen
  Mihai Modrag Filca
stolni tenis (M, iznad 40 g.)[42]   Janko Jurić   Dubravko Ćosić   Branimir Poljac
  Branislav Molnar
stolni tenis (parovi)[42]   Janko Jurić
  Blaj Petru
  Milan Turinić
  Miroslav Molnar
  Branimir Poljac
  Zdravko Krajač

Kanada se natjecala s više od 150 športaša iz pokrajina Vancouver i Ontario, koji su osvojili devet odličja.[43]

SAD je osvojio 25 odličja u dvama športovima: 9 u tenisu i 16 u picklballu.[44]

Športovi uredi

 
Promotivna slika za HSI iz 2005. godine

Na V. izdanju igara (2023.) održavaju se natjecanja u sljedećim športovima:[1]

  atletika
  boćanje
  tenis
  karate
  košarka
  odbojka (dvoranska)
  stolni tenis
  golf

 

  rukomet
  odbojka na pijesku
  badminton
  nogomet (i veteranski nogomet)
  vaterpolo
  plivanje

 

  ragbi
  judo
  taekwondo
  mali nogomet

Na trećemu izdanju 2014. uvedeni su atletika, judo, karate i taekwondo.[45]

Prema istraživanju iz 2019. godine[46], najveći udio ispitanika trenirao je odbojku, nogomet, futsal, karate i karate, a 60 % njih trenirao je neki šport barem deset godina. Oko 20 % ispitanika nastupalo je na igrama dva ili više puta. Najveći broj sudionika dolazio je iz europskih država (BiH, Njemačke, Austrije, Švicarske, Rumunjske, Crne Gore), a potom iz Kanade i Australije.

Zemlje sudionika uredi

Na do sada održanim igrama sudjelovali su natjecatelji iz ukupno 29 zemalja. Razvrstano po kontinentima to su sljedeće države sudionika:

 

  Južnoafrička Republika

 

  Austrija
  Belgija
  Bosna i Hercegovina
  Crna Gora
  Danska
  Francuska
  Hrvatska
  Italija
  Mađarska
  Makedonija
  Nizozemska
  Njemačka
  Rumunjska
  Slovačka
  Slovenija
  Srbija (  Vojvodina)
  Španjolska
  Švedska
  Švicarska

 

  Argentina
  Brazil
  Čile
  Ekvador
  Peru
  Venezuela

 

  Australija

 

  Kanada
  SAD

Organizacija, promocija i pokroviteljstvo uredi

 
Radiodifuzija Igara u argentinskome Rosariu.

Organizacija prvih igara imala je djelomičnu državnu potporu, dok je za Igre 2010. godine ona u potpunosti izostala. Zbog nedostatka financija[5] projekt se suočio s nemogućnošću ugošćivanja nekih natjecatelja iz dalekih zemalja, zbog većih troškova puta i boravka koje su sudionici trebali pokriti. Za igre 2014. potporu je pružio Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Organizatori redovito promiču veleposlanike Igara (za Igre 2010. bilo ih je pedeset) koji volonterski pomažu u predstavljanju projekta kako u Hrvatskoj tako i među hrvatskim iseljenicima. Veleposlanici su mahom poznate osobe iz Hrvatske i/ili osobe koje su poznate u državama u kojima žive, a među njima ima športaša, umjetnika, znanstvenika i političara. Na otvaranjima igara redovito prisustvuje velik broj uglednika hrvatskih korijena iz kulturnoga, sportskoga i političkoga života, iz Hrvatske i svijeta. Prvi ravnatelj Igara bio je Jure Strika.[5]

Za igre 2014. u Zagrebu pokrovitelji, partneri, podupiratelji i medijski pokrovitelji su: Predsjednik RH, Hrvatski sabor, Državni ured za Hrvate izvan RH, Grad Zagreb, Hrvatska matica iseljenika, Turistička zajednica grada Zagreba, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski nogometni savez, Hrvatski atletski savez, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski boćarski savez, Hrvatski judo savez, Hrvatski košarkaški savez, Hrvatska odbojkaška udruga, Hrvatski plivački savez, Hrvatska obrtnička komora, Zagrebačka nadbiskupija, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti, Matica hrvatska, Studentski centar u Zagrebu, Zagrebačka županija, Karlovačka županija, Zadarska županija, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Udruga Zavjet i ini.

Medijski pokrovitelji Igara bili su Večernji list, 24 sata, Media servis, Narodni radio, Antena Zagreb, Poslovni dnevnik, Totalni FM, Matica, crodnevnik.de, CroExpress, Special Broadcasting Service i dr.

Značaj uredi

Putem Igara, Hrvati koji dolaze iz dalekih krajeva dobivaju priliku upoznavanja s Hrvatskom, hrvatskom kulturom i poviješću. S druge strane RH ostvaruje veliki strateški cilj očuvanja i njegovanja hrvatskoga identiteta i kulturnoga zajedništa s iseljeništvom. Uz to, Igre donose gospodarsko-turističku dobrobit domaćinskoj mjesnoj zajednici. I do 3 500 ljudi, koliko ih se okupi na Igrama, značajan je turistički potencijal, kako kratkoročni, tako i dugoročni.

  »Hrvatske svjetske igre sada su činjenica. Nisu se održale samo jedan put i pale u zaborav. Bez obzira na sve poteškoće koje smo imali u organizacijskom smislu, možemo reći da se projekt učvrstio i da ide dalje. Sretni smo da je sve dobro završilo, a najviše nas veseli zanimanje sudionika koji su izrazili želju da sudjeluju i na trećim Igrama.«
(Jure Strika, ravnatelj Igara[5][47])

Povezani članci uredi

Izvori uredi

  1. a b c Hrvatske svjetske igre 2023 hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre
  2. O nama hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre
  3. a b c Prve hrvatske svjetske igre – od 15. do 21. srpnja 2006. Zadar hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre
  4. igre-zagreb2014.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2014. (Wayback Machine): Istječe i drugi prijavni krug za Hrvatske svjetske igre, pristupljeno 3. travnja 2014.
  5. a b c d e Hrvatske svjetske igre - jedno srce, pet kontinenata zadarskilist.hr. Zadarski list
  6. Hrvatske svjetske igre - jedno srce, pet kontinenata. Zadarski list. 28. srpnja 2010. Pristupljeno 2. kolovoza 2012.
  7. a b Druge hrvatske svjetske igre – od 18. do 23. srpnja, 2010. Zadar hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre
  8. a b Treće hrvatske svjetske igre – od 21. do 26. srpnja, 2014. Zagreb hsi-cwg.org. Hrvatske svjetske igre
  9. Hrvata iz cijelog svijeta stižu u Zagreb na Crolimpijadu radiodux.me. Radio Dux. Objavljeno 7. svibnja 2014.
  10. Završene Hrvatske svjetske igre matis.hr. Hrvatska matica iseljenika. Objavljeno 27. srpnja 2014.
  11. Igre 2017 hsi.cwg.com. Hrvatske svjetske igre.
  12. Dobrodošli na 5. Hrvatske svjetske igre 2023 hsi-cwg.com. Hrvatski svjetski kongres. Objavljeno 18. srpnja 2023.
  13. Hrvatske svjetski igre, Zadar 2006. croatia.org.
  14. glas-koncila.hr
  15. Otvorene 1. Hrvatske svjetske igre hrsport.net
  16. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. veljače 2021. Pristupljeno 29. lipnja 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  17. crocc.org[neaktivna poveznica]
  18. Hrvatske svjetske igre: jedinstveni pothvat iseljene Hrvatske croatianchronicle.com
  19. Otvorene druge Hrvatske svjetske igre metro-portal.hr
  20. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 29. lipnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  21. a b Hrvatske svjetske igre – seniorke (2013./14.) natjecanja.hos-cvf.hr. Hrvatska odbojkaška natjecanja.
  22. a b Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvorio IV. Hrvatske svjetske igre hsi-cweg.comArhivirana inačica izvorne stranice od 22. srpnja 2017. (Wayback Machine), Hrvatske svjetske igre, 19. srpnja 2017. Pristupljeno 24. srpnja 2017.
  23. Raspored održavanja natjecanja na HSI 2017. hsi-cwg.comArhivirana inačica izvorne stranice od 23. srpnja 2017. (Wayback Machine), Hrvatske svjetske igre, 17. srpnja 2017. Pristupljeno 24. srpnja 2017.
  24. Zaključene su prijave za V. jubilarne Hrvatske svjetske igre hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre. Objavljeno 2. travnja 2023.
  25. U Zagrebu počinju V. Hrvatske svjetske igre moja-domovina.net. Objavljeno 24. srpnja 2023.
  26. Poziv Hrvaticama i Hrvatima na V. Hrvatske svjetske igre, Zagreb, 24. 07. – 29.07. 2023. – “Jedno srce, jedna je Hrvatska” hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre. Objavljeno 20. rujna 2022.
  27. Jedno srce Jedna Hrvatska – Pjesma za Hrvatske svjetske igre hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre. Objavljeno 4. listopada 2022.
  28. a b 900 Hrvata iz cijelog svijeta natječe se i druži na 5. Hrvatskim svjetskim igrama hrvati.ch. Hrvati u Švicarskoj
  29. Rezultati - kros (seniorke)
  30. Rezultati - kros (veteranke)
  31. Rezultati - kros (veterani)
  32. Rezultati - kros (seniori)
  33. a b c d Rezultati - judo
  34. a b c Rezultati - picklball
  35. a b c d Rezultati - odbojka i košarka
  36. Rezultati - boćanje - žene
  37. Rezultati - boćanje - muški
  38. a b c d e Rezultati - tenis
  39. a b c d e f Rezultati - plivanje
  40. a b c Rezultati - mali nogomet i nogomet
  41. a b c d e f g h Rezultati - taekwondo - borbe
  42. a b c d e f Rezultati - golf i stolni tenis
  43. Team Canada takes home nine medals at 5th Croatian World Games (engl.) croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 2. kolovoza 2023.
  44. American-Croatian team wins 25 medals at 5th Croatian World Games (engl.) croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 30. srpnja 2023.
  45. Poziv za nastup na sljedećim Hrvatskim svjetskim igrama (HSI) 2014. godine. crowc.org. Hrvatski svjetski kongres. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2013. Pristupljeno 25. travnja 2013.
  46. Mandić, Lucijana. 2019. Izazovi u organizaciji sportskog događaja (disertacija). Ekonomski fakultet u Zagrebu. Zagreb. str. 32-34
  47. Zadar je bio domaćin mladim Hrvatima iz cijeloga svijeta koji su se družili i natjecali u dvanaest športskih disciplina hrvatski-fokus.hr. Hrvatski fokus

Vanjske poveznice uredi