Shenzhen: razlika između inačica

| ime =ŠenženShenzhen

| ime_genitiv =ŠenženaShenzhena

| izvorno_ime =<small>深圳市<br>''Shenzhen''</small>

'''ŠenženShenzhen''', ([[kineski]]: 深圳市, <span class="unicode audiolink">[[Mediji:Shenzhen pronunciation.ogg|IPA:[ʂən tʂən]]]</span>, [[pinyin]]: ''Shēnzhèn''; [[kantonski]]: ''Sāmjan''; doslovno: „Duboki odvodi”) ili '''Shamchun''' (stara romanizacija i poštanski naziv) je grad na samom jugu [[kineske pokrajine]] [[Guangdong]] u južnom dijelu [[Kina|Narodne Republike Kine]]. Graniči sa specijalnom administrativnom oblasti [[Hong Kong]] na jugu, [[Huizhou]]om na sjeveroistoku i [[Dongguan]]om na sjeverozapadu, s kojima čini [[megalopolis]] u gospodarskom području delte [[Biserna rijeka|Biserne rijeke]] (zajedno s gradovima: [[Guangzhou]], [[Foshan]], [[Zhaoqing]], [[Jiangmen]], [[Zhongshan]], [[Zhuhai]] i [[Makao]] s druge strane [[zaljev]]a).

Shenzhen je smješten u južnom, središnjem dijelu poluotoka [[Kawloon]], u provinciji [[Guangdong]], 160&nbsp;km od glavnog grada centra provincije [[Guangzhou]], u [[riječna delta|delti]] [[Biserna rijeka|Biserne rijeke]]. Zaljev Tai Ya je na istoku dok mu je ušće rijeke [[Zhjijang]] granica prema zapadu. [[Jug]] ga povezuje sas [[Hong Kong]]om od koga ga dijeli rijeka Shenzhen. 200&nbsp;km jugoistočno je grad [[Zhuhai]], koji je poznato lokalno [[Turizam|turističko]] središte, a 30&nbsp;km južnije je središte Hong Konga, ([[Xianggang]]).

Smješten je u podnožju primorskog gorja sas sjeverne strane, dok je na jugu, uz obalu, opasan morem te pješčanom obalom dužine 230&nbsp;km. Lokalno je [[tlo]] bogato mineralima i mnoštvom voda. Tu su rijeke Buji, Dasha, Guanlan, Pingdi, Zhujiang i Shenzhen, a samo neka od jezera u blizini su: [[Xili]], Xiangmi i Yi. Prirodno, mnoštvo je izvora i vodopada. Tu je i izvor termalnog lječilišta [[Shinyan (jezero)|jezera Shinyan]], (''Yulu''), s temperaturom vode od 67,3&nbsp;°C, u provincijskom gradu [[Shinyan]]u.

[[Klima]] je suptropska, morska sas mnoštvom sunčanog vremena, (2120 sati sunčanog vremena tijekom godine), i kiše (1950 [[mm]]). Ljeta i jeseni su tople, [[proljeće]] je ugodno dok je [[zima]] blaga. Prosječna godišnja [[temperatura]] iznosi 22,4&nbsp;°C. Temperaturne varijacije su male. Temperaturni maksimum je 36,6&nbsp;°C, a temperaturni minimum 1,4&nbsp;°C . Sezona [[kiša]] traje od svibnja do rujna sas tajfunima tijekom ljeta i rane jeseni. Lanac [[planina]] podno kojeg grad leži, (brda Wutong, Yangtai i Nanshan), prirodna je zaštita od nepogoda, te je grad rijetko izravno pogođen.

Četvrto razdoblje počinje [[1979.]] godine kada kao najobičnije ribarsko naselje sas 30.000 stanovnika postaje prva specijalna ekonomska zona, eksperimentalni poligon za primjenu [[Kapitalizam|kapitalističkog]] principa poslovanja u Kini. Odluku je za taj korak donio karizmatični političar [[Deng Xiaoping]] u svibnju [[1980.]] Izbor grada je bio logičan pošto je Shenzhen sas Hong Kongom, tada neprikosnovenim ekonomskim centrom dijelio mnoge stvari kao što su etničko podrijetlo, kultura i jezik. Shenzhen je jedini grad u provinciji u kojem se govori [[mandarinski jezik]], za razliku od ostatka provincije Guangdong i Hong Konga gdje se govori kantoneški jezik. To je bilo dovoljno da se privuče financijski kapital iz svijeta u Kinu kojoj je prednost bila, i danas još uvijek je, jeftina radna snaga.

Statistički, prosječna je dob stanovnika manja od 30 godina. Jedna petina stanovništva je između 20 i 24 godine starosti a čak je 97% mlađe od 60 godina. Žene su u većini, preferirane od vlasti u odnosu na muško stanovništvo što je vezano sas potrebama u lokalnoj administraciji i proizvodnji gdje su se žene pokazale kao prilagodljivije. Unatoč činjenici da su grad i njegova okolica puni doseljenika željnih posla, gotovo 200.000 radnih mjesta je nepopunjeno.

Po količini korištenog stranog financijskog kapitala, ŠenženShenzhen je treći u Kini. većina gospodarstva dolazi od industrije elektronike, IT usluga te high tech proizvoda. U posljednja dva desetljeća u njega je investirano preko 31.5 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]]. Investicije su podigle mnoštvo tvornica, pogona i trgovinskih kuća. Ostvarena su mnogobrojna zajednička ulaganja ([[Joint Venture]]), razvijena je [[trgovina]], [[financijski kapital]], [[Banka|banke]] i osiguravajuća društva). God. [[1990.]] ''Shenzhen Stock Exchange'' osnovana je kao burza nacionalnog karaktera i pod kontrolom Kineske nacionalne komisije za financije. Broj aktivnih kompanija na popisu burze je preko 550, dok je broj registriranih ulagača-dioničara oko 35 milijuna. Tržišna je vrijednost burze veća od 120 milijardi [[Američki dolar|US$]]. Tijekom dana, više od 610.000 prodaja rezultira nominalnom vrijednošću transakcija većom od 800 milijuna US$.

Shenzhen je druga je po veličini slobodna ekonomska zona Kine iza one u provinciji [[Huinan]] sas viseviše od 120 000 proizvodnih tvrki. [[Tekstil]], [[odjeća]] [[hrana]], [[strojogradnja]], materijal za izgradnju te [[kemijska industrija]] ne zaostaju mnogo za primarnom, elektroniskom industrijom. U [[2001.]] broj radno aktivnog stanovništva je iznosio 3,3 milijuna. Iako je najveći broj radnika zaposlen u sekundarnom sektoru ekonomije, (industrijska proizvodnja zapošljava 1,45 milijuna ljudi), tercijarni sektor (gdje su obrazovanje, [[trgovina]], promet, servisi), raste dvostruko bržom godišnjom stopom, (11,6% : 5,5%). Privredne djelatnosti su u [[2005.]] bile zastupljene u proporcijama - 0,2% : 52,4% : 47,4%.

Još od [[2001.]] Shenzhen je jedan od gradova sas najvećom ekonomskom moći, četvrti od svih u kontinentalnoj Kini. Prosječna stopa njegovog razvoja između 2001. i [[2005.]] je 16,3%. Godine [[2005.]] [[BDP]] grada je bio 492 milijardi [[Kineski juan|kineskih juana]], (oko 63 milijardi U$), 15 % više nego u [[2004.]] S izuzećem Hong Konga, regija ima najveći [[bruto domaći proizvod]] i prva je s obzirom na dohodak po zaposlenom u zemlji.

Shenzhen ima tri velike luke, (''Yantian'', ''Shekou'',''Chiwan''), a sveukupno osam njih. Luka Yantian, (''Yantian International Container Terminal'') je druga luka po prometu u Kini danas najbliži konkurent onoj u [[Hong Kong]]u. God. [[2005.]] luke su za potrebe kineskog i svjetskog tržišta distribuirale više od 7,35 milijuna standardnih kontejnera robe, gotovo 30 milijuna tona robe sas prometom većim za 19% u odnosu na godinu ranije. Početkom [[2006.]] odobrene su investicije u lokalni terminal ''Maiwan''. Distributivna moć je dodatno ojačana izgradnjom 6 dodatnih gatova [[2010.]] godine i sada ih je ukupno 15. Kao prometno raskrižje roba za Kinu i svijet, Shenzhen je po stopama razvoja prvi u posljednjih deset godina.

[[Zračna luka]] grada, ''Shenzhen Bao'an International Airport'', je 36&nbsp;km od strogog centra grada u dijelu Fuyong. Mnogobrojnim zračnim linijama grad je povezan s kontinentalnom Kinom i sve više sas međunarodnim odredištima. Zrakoplovna luka je sjedište lokalne kompanije ''Shenzhen Airlines'' koja ima dodatni [[terminal]] za transport robe. Prednost je zračne luke Shenzhena jeftiniji i lakši pristup unutrašnjosti Kine nego je to još danas u logističkom i administrativnom pogledu slučaj s uzletištem u [[Hong Kong]]u.

Taksi vozila su podijeljenu u tri skupine. Zeleno obojeni voze izvan SAZ, dok su oni žute boje samo za promet unutar nje. Crvena [[boja]] vozila je znak neograničenosti u kretanju. Dio grada Shekou, zapadno od centra je ishodište flotile hidroglisera koji povezuju Shenzhen sas gradovima Zhuhai, [[Makau]], [[Hong Kong]], te najbližim zrakoplovnim lukama.

Veliki građevinski radovi provedeni u Shenzhenu tijekom protekla tri desetljeća gotovo su potpuno uništili povijesnu arhitekturu koja je prevladavala u gradu prije statusa „posebne gospodarske zone”. Neke od povijesnih građevina u gradu su ili rekonstrukcije (utvrda Chiwan, Hram Tianhou, Mauzolej Zhao Binga, utvrda Dapin) ili potpuno novi modeli<ref>''[http://www.travelchinaguide.com/cityguides/guangdong/shenzhen/ Shenzhen Travel Guide: Attractions, History, Tips, Visa on Arrival]'', www.travelchinaguide.com, 2. prosinca 2018. {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. srpnja 2019.</ref>. Ipak, 6.000 godina povijesti ovdje je je ostavilo tragove. Jedan od njih je 50&nbsp;km od centra grada u okviru drevnog urbanog središta sas dvorcima i utvrdama. To je stara ''Utvrda Dapeng'', podignuta [[1394.]] god. za vrijeme vladavine južne dinastije Ming, a naselje je služilo kao obrambena lokacija.

Mnoštvo posjetitelja iz Hong Konga dolazi zbog kupovine sas pretpostavkom da su [[roba]] kao i usluge jeftinije u Shenzhenu. Posjetitelji najčesće nisu u stanju napraviti realnu procjenu vrijednosti robe. Cijene u mnogo slučajeva nisu označene i cjenkanje je dozvoljeno no ne i efikasno pa je konačan rezultat najčešće razočarenje. Najposjećeniji trgovački centar za posjetitelje je "Luohu Commercial City" uz centralnu željezničku stanicu.