Otvori glavni izbornik
Šandor na karti Grad Subotica
Šandor
Šandor
Šandor na prikazu Subotice.

Šandor (srp.: Александрово, mađ. Sándor, nje. Schandort) je nekadašnje selo u Bačkoj, a danas je dijelom grada Subotice, u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

Zemljopisni položajUredi

Šandor se nalazi južno od Subotice (u užem smislu), na 46° 4' 13" sjeverne zemljopisne širine i 19° 41' 2" istočne zemljopisne dužine.

 
Šandor

ImeUredi

Hrvati i Mađari nazivaju ovo naselje imenom Šandor, dok ga Srbi nazivaju imenom Aleksandrovo.
Na hrvatskom jeziku se za stanovnika Šandora kaže Šandorčanin.

PovijestUredi

Na ovoj lokaciji su nađeni tragovi naselja iz brončanog doba, vremena nazočnosti Sarmata i vrlo značajni srednjovjekovni nalazi, a i na plan sela Šandora iz 1791. se nalazi ucrtana ruševina crkve. [1]

Odlukom Magistrata od 4. siječnja 1782. je određeno naseljavanja atara Šandora, u predjelima južno od Palićkog jezera i sjeverni dio verušićke pustare.[2]

Subotičko Gradsko vijeće je nešto kasnije, odlučilo potaknuti naseljavanje na tom području, tako da je 22. prosinca 1786. dalo riječ svim budućim naseljenicima da će ih osloboditi plaćanja svih daća u razdoblju od tri godine nakon što se nasele ondje. Pored te porezne olakšice, Gradsko vijeće je obećalo i mjere potpore u vidu materijalnih dobara potrebnih za poljodjelstvo, stanogradnju te za izgradnju gospodarskih objekata (gostionice i mesare).
1804. Šandor dobiva status sela. Radi ubrzanja kolonizacije budućeg naselja Šandora, Gradsko vijeće je obećalo da će svi oni koji se tamo nasele biti oslobođeni svih dažbina tri godine. Bit će im također osigurana potrebna količina sjemena i trske za pokrivanje kuća, te materijal za gradnju seoske gostionice i mesare. Šandor je selom proglašen 1804. godine.

Selo je bilo samostalno naselje do 1910. godine.[3]

Ovo selo pamti i djela velike ljudskosti u vremena ratnih osveta.
1945., kad su jugoslavenske vlasti istjerivale Nijemce i slale ih u logore, većina šandorskih Hrvata (i tek poneki Srbi) su stali protiv neljudskosti čina, usprotivivši se slanju djece u logore, pa su svu njemačku djecu mlađu od 16 godina primile u svoje obitelji i skrbili se o njima kao o svojoj djeci.[4] [5]

Šandor je postao samostalna katolička župa od 1956. godine.[3] Prvotna bogomolja za katoličke vjernike nalazila se u policijskoj postaji a bila je posvećena u čast pape sv. Aleksandru.[3] Nova crkva izgrađena je prema nacrtima subotičkog arhitekta Bolte Dulića 1982. godine, a posvećena je Mariji Majci Crkve.[3]

2007., u Šandoru je predsjednik skupštine mjesne zajednice iz redova Demokratskog saveze vojvođanskih Hrvata, budući da je ta stranka na razini Srbije u koaliciji sa DS-om [6]

Planira se tijekom 2013. otvoriti predškolske skupine na hrvatskom jeziku da bi se pomoglo nastavi na hrvatskom u Osnovnoj školi 'Sveti Sava'.[7]

GospodarstvoUredi

U Šandoru se nalazi nekoliko velikih gospodarskih subjekata, kao što su Bratstvo, Subotička mlekara, Fidelinka i 29. novembar.

StanovništvoUredi

U Subotici žive Hrvati (iz skupine Bunjevaca), Mađari i Srbi, a nekad je bila značajna i zajednica Nijemaca.

ŠportUredi

U Šandoru djeluje hrvački klub Aleksandrovo.[8]

IzvoriUredi

  1. Hrvatska riječ Pronađena nekropola i temelji crkve
  2. Na današnji dan Radio Subotica na hrvatskom. 4. siječnja. Priredio: Lazar Merković. Preuzeto 5. siječnja 2013.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Subotička biskupija Župe i svećenici: Marija, Majka Crkve
  4. Zvonik br.12/1999. S. Beretić: Povijesni kutak
  5. Der Donauschwabe, article by Hermine Ziwritsch–Binder, 30. kolovoza 1998.
  6. Medijska dokumentacija Hrvatska riječ Prioritet asfaltiranje ulica, 31. kolovoza 2007.
  7. Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku Siniša Jurić, 28.prosinca 2012, Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku
  8. Službene stranice općine Subotica Sport - Samostalni sportski klubovi

Vanjske povezniceUredi