Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 213.073 članka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Mozartov se skatološki humor odrazio u njegovim pismima i većem broju rekreacijskih skladbi. Takav je materijal dugo zbunjivao njegove učenjake; neki ga proučavaju u kontekstu njegove uloge u Mozartovoj obitelji, njegovu društvu i vremenu, dok ga ostali shvaćaju kao rezultat „impresivnoga popisa” psihičkih bolesti od kojih je Mozart navodno bolovao.

Benjamin Simkin, endokrinolog, pretpostavlja da oko 39 Mozartovih pisama sadrži skatološke tekstove. Skoro su sva ta pisma bila namijenjena Mozartovoj vlastitoj obitelji, pogotovo njegovu ocu Leopoldu, njegovoj majci Anni Mariji, njegovoj sestri Nannerl i njegovoj rođakinji Mariji Anni Thekli. Simkin tvrdi kako su se Leopold, Anna Maria i Nannerl također u vlastitim pismima služili skatološkim humorom. Mozartova glazba sa skatološkim elementima vrlo je vjerojatno skladana za rekreaciju i manju grupu prijatelja tijekom opijanja. Sve skladbe zapravo su kanoni u kojima svaki glas pjeva isti tekst i melodiju nekoliko sekundi nakon prijašnjeg glasa.

Početkom 20. stoljeća austrijski pisac Stefan Zweig, koji je prikupio velik broj glazbenih rukopisa, pretpostavio je da Mozartovi skatološki radovi mogu biti shvaćeni kao psihološka patologija. U njegovoj su se zbirci nalazila pisma za Bäsle (tad još neobjavljena) i autografi Mozartovih skatoloških kanona „Difficile lectu" i "O du eselhafter Peierl”. Određeni su autori tijekom 1990-ih iz Mozartovih radova zaključili da je patio od Touretteova sindroma.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

18. kolovoza – Podatci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u putničkom prometu u hrvatskim lukama na Jadranu u drugom tromjesečju ove godine ukrcano je i iskrcano gotovo 8,5 milijuna putnika, što je rast od 55,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
18. kolovoza – U Zagrebu je otvoren 26. međunarodni ulični festival »Cest is d'Best«.
17. kolovoza – U Ministarstvu turizma RH predstavljen je nacrt Strategije održivog razvoja turizma u Hrvatskoj do 2030. godine. Dugoročna strategija naglasak stavlja na razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženog turizma uz maksimalnu zaštitu okoliša.
15. kolovoza – Mnogobrojni vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta kako bi svečanim euharistijskim slavljima i procesijama proslavili blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
15. kolovoza – Hrvatski atletičari Filip Mihaljević i Matea Parlov Koštro osvojili su medalje na Europskom atletskom prvenstvu u Münchenu: Mihaljević je u bacanju kugle osvojio zlatnu, a Parlov Koštro u maratonu srebrnu medalju.