Jedan od mogućih odgovora na pitanje Što je glazba? mogao bi glasiti: Glazba je umjetnost koju oživotvorujemo prirodnim ili umjetnim, odnosno elektronskim tonovima ili zvukovima, ali isto tako i tišinom ili šumovima organiziranima u vremenu. Mnogi su glazbeni teoretičari, ali i filozofi, tijekom povijesti na različite načine tumačili pojedine glazbene zakonitosti, stilove i pojave. Glazba je od pamtivijeka imala vrlo važnu ulogu u životu ljudi, pa je stoga oduvijek bila dio religijskih i liturgijskih obreda i slavlja, svih značajnih društvenih događaja poput krunidba svjetovnih vladara ili ustoličenja crkvenih poglavara, vjenčanja – posebice onih raskošnih, kraljevskih, ali i onih pučkih, manje raskošnih svečanosti i zabava. Uz glazbu su se ljudi veselili, te – opčinjeni njenim harmonijama i strastvenim ritmovima – često i plesali. Ona im je i u tužnim prigodama pružala žuđenu i potrebnu utjehu.

Najraniji sačuvani stvarni dokazi o početcima i razvoju hrvatske glazbe zapisi su u kronikama, darovnicama i rukopisnim knjigama iz 11. stoljeća. Ti pisani spomenici – sekvencijari, evanđelistari, sakramenti, misali, lekcionari i antifonariji – svjedoče o glazbi kao sastavnici crkvenih obreda. Zagrebački biskup Augustin Kažotić (1260. – 1323.) prva je osoba koju povijest hrvatske glazbe bilježi kao zaslužnoga organizatora i promicatelja crkvenoga pjevanja.

Odabrani članak
Suvremena mandolina
Suvremena mandolina

Mandolina je trzalačko glazbalo. Ime je dobila po svojem obliku. Mandolina je ustvari naziv za malu mandolu (tal. il mandolino je umanjenica od la mandola), a mandola je dobila naziv po talijanskoj riječi za badem – la mandorla, odnosno hebrejskoj mendel. Svrstava se u kordofone trzalačke instrumente. Po ugodbi i registrima identična je violini, a sviračko umijeće je gotovo jednako kao kod violine. No to glazbalo ipak ne uživa takav ugled kao violina. Brojne su predrasude o mandolini kao instrumentu manje vrijednosti s ograničenim mogućnostima naspram drugih glazbala, ali one nisu zasnovane na činjenicama već proizlaze iz nepoznavanja stvarnih mogućnosti i vrijednosti tog instrumenta.

Mandolina je često privlačila pozornost mnogih skladatelja: Vivaldi je napisao dva koncerta za dvije te jedan za jednu mandolinu, sve to uz pratnju gudačkog orkestra i čembala. Mozart je mandolinu rabio u dvije pjesme iz 1781. godine – Die Zufriedenheit (K349) i Komm, liebe Zither (K351), a najpoznatija mu je uporaba mandoline u pratnji Don Giovannijeve serenade Deh, vieni alla finestra iz istoimene opere (1787.), slikovita vrsta koja se pojavljuje i u Seviljskom brijaču (1782.) Giovannija Paisiella. Čak je i Beethoven kao mladić skladao šest skladbi za mandolinu i čembalo od kojih su pronađene samo četiri (dvije sonatine, varijacije i Adagio ma non troppo). Mandolina je također bila glazbalo koje je mladi Niccolò Paganini učio svirati od svog oca prije nego li je naučio svirati violinu. Gustav Mahler je u svojoj Osmoj simfoniji mandolinu pridružio velikom sastavu simfonijskoga orkestra.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci

Odabrani životopis
Dire Straits u Zagrebu 1983.

Dire Straits bili su britanski rock sastav, koji su 1977. osnovali Mark Knopfler, njegov mlađi brat David, John Illsley i Pick Withers. Mark Knopfler je kao gitarist, pjevač i tekstopisac bio vodeća snaga skupine. Iako je sastav osnovan u eri punk rocka, Dire Straits su svirali u okvirima tzv. klasičnog rocka, mada s ogoljenim zvukom koji se sviđao tadašnjoj publici zasićenoj pretjerano produciranim rockom 1970-ih. Ubrzo su postali vrlo uspješni i popularni, a njihov je prvi album prodan u multiplatinastoj nakladi diljem svijeta. Tijekom karijere snimili su i objavili su šest studijskih albuma (Dire Straits, Communiqué, Making Movies, Love Over Gold, Brothers in Arms i On Every Street) te tri albuma snimljena uživo (Alchemy: Dire Straits Live, On the Night i Live at the BBC). Poklonicima rock 'n' rolla najpoznatiji su po pjesmama "Sultans of Swing", "Tunnel of Love", "Romeo and Juliet", "Private Investigations", "Money for Nothing", "Walk of Life", "So Far Away", "Brothers in Arms" i "Calling Elvis". Do danas su Dire Straits i Mark Knopfler prodali više od 120 milijuna primjeraka objavljenih nosača zvuka.

Pročitaj cijeli životopis | Ostali odabrani životopisi

Zanimljivosti
  • 5. srpnja 1954. tada još nepoznati Elvis Presley snimio je svoju prvu uspješnicu – nastupni singl "That’s All Right". Tu je pjesmu osam godina ranije skladao i snimio američki blues-glazbenik Arthur Crudup, a Presleyeva je inačica označila rođenje rock’n’rolla.
  • Izvedbom pjesme "Rise Like a Phoenix" austrijska je pjevačica i transvestit Conchita Wurst (pravim imenom Thomas Neuwirth) pobijedila u završnici 59. Pjesme Eurovizije te tako, poslije gotovo pola stoljeća, ponovila uspjeh Uda Jürgensa iz 1966. godine.
  • Popularni mjuzikl Jalta, Jalta Milana Grgića i Alfija Kabilja doživio je 26. travnja 2014. godine svoju jubilarnu 700. izvedbu u zagrebačkom Gradskom kazalištu Komedija.
  • Britanska invazija (engl. British Invasion) je pojam koji u povijesti rocka označava pojavu iznimne popularnosti i uspjeha britanskih pop i rock izvođača 1960-ih u SAD-u, Kanadi, Australiji i drugim zemljama. Događaj kojim započinje prvo razdoblje te invazije (1964.-1966.) je prvi dolazak Beatlesa u Ameriku 7. veljače 1964. i njihovo gostovanje u TV emisiji Eda Sullivana.
  • 2007. godine znanstveno je otkriven način kojim pjesma utječe na pojedine osobe i koja potiče dobar osjećaj. Dr. Tomas Chamorro-Premuzic s londonskog Goldsmith Collegea otkrio je formulu (P + Pos + T + BPM + IS), koja u obzir uzima tonalitet, slikovitost i pozitivnost riječi kako bi se došlo do izračuna najpozitivnije pjesme. Pomoću ove formule došlo se do toga da je "Wake Up Boo" britanske pop skupine Boo Radleys pjesme koja najbolje potiče dobre osjećaje. Osim nje tu su još i "Good Vibrations" (The Beach Boys), "I Want You Back" (Jackson 5), "Here Comes The Sun" (The Beatles), "Holiday" (Madonna) i druge.
  • 17. siječnja 1960. godine Cliff Richard i sastav The Shadows nastupaju na ATV-ovu Sunday Night at the London Palladium koji je gledalo oko 20 milijuna ljudi.

(uredi) ~ (arhiv)

Odabrana slika

Tenorski trombon s povlačkom
Kako pomoći
Sudjelujte u dopuni započetih članaka:
Dopunite ih prema pravilima Wikipedije!

Kategorija:U izradi, Glazba


Kategorije
Slika trenutačne minute
Vanjske poveznice


Ostali portali na Wikipediji na hrvatskome jeziku
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis
(osvježavanje prikaza stranice)