Rimski Misal ili jednostavno Misal jedna je od bogoslužnih knjigâ dijela Katoličke Crkve, koji se služi rimskim obredom. Sadrži obrasce euharistijskoga slavlja ili svete mise za svećenika slavitelja i za puk, odnosno vjernike. Zajedno s lekcionarom čini jedinstvenu cjelinu.

Rimski misal
Rukopisni Misal, Francuska, 14. stoljeće

Povijest uredi

Misal se u rimskome obredu razvio iz više bogoslužnih knjiga. Prema preporukama Općega crkvenog sabora u Tridentu papa Pio V. je 1570. dao je prirediti i objavio je novi Rimski misal, koji je ostao na snazi sve do 1970., kada je zamijenjen Misalom preuređenim prema preporukama i smjernicama Drugoga vatikanskog općeg crkvenog sabora, kojega je dao urediti i objavio ga papa Pavao VI.

U Hrvatskim krajevima su posebno poznati misali, koji pripadaju hrvatskoj glagoljaškoj baštini. U njih spada i Misal kneza Novaka, koji je jedan od najljepših očuvanih spomenikâ hrvatske uglate glagoljice. Istodobno, tu je i Misal po zakonu rimskoga dvora, koji je prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom 1483.

Djelovi misala su proprium i ordinarij.[1]

Vidi uredi

Izvori uredi

  1. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Badurina. AB: Proprium, Sveučilišna naklada Liber, Kršćanska sadašnjost, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1979., str. 490