Misal po zakonu rimskoga dvora

Misal po zakonu rimskoga dvora naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je tiskan 1483. godine, točnije, 22. veljače 1483. godine, kada je, prema zapisu u njegovom kolofonu tiskanje bilo završeno. Misal je otisnut samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Činjenica da je misal tiskan na hrvatskom jeziku i glagoljicom, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovici 15. stoljeća.

Misal po zakonu rimskoga dvora

PovijestUredi

Unatoč svim nagađanjima, za hrvatski Prvotisak (lat. editio princeps), koji je ujedno i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom, u početku se mislilo da je tiskan u Mletcima, ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu. Ugledni poznavatelj i povjesničar knjige Zvonimir Kulundžić u svojim je brojnim radovima na tu temu iznio uvjerljive dokaze koji govore u prilog Kosinja kao mjesta tiskanja Misala.[1] Ivan Mance u knjizi Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi, obrađuje sve dostupne materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare) te time dodatno pozicionira Kosinj kao lokalitet prve tiskare u Hrvata i mjesto tiskanja Misala. Osim Mletaka, za mjesto tiskanja Misala pretpostavljani su tako Izola, Roč, Modruš u Lici i Kosinj. Tiskan je i na pergameni, te je prva slavenska inkunabula tiskana ne samo na papiru, nego i na pergameni. Osim toga, hrvatski je prvotisak prva slavenska inkunabula tiskana dvobojno, crveno i crno. Jedna je od najljepših tiskanih inkunabula uopće.[2]

Misal prvi spominje zadarski nadbiskup Matej Karaman (1700.1771.), potom slovenski filolog Jernej Kopitar, a 1820. godine i bjeloruski slavist i orijentalist Mihail Bobrowski, koji duhovito primjećuje kako je "ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana". Bobrowski 20. listopada 1821. godine iz Pariza u pismu Jerneju Kopitaru s ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima.

Sačuvano je dvanaest[3] nepotpunih primjeraka, od kojih se sedam čuva u Hrvatskoj. Dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (signature: RI-4°-62a i RI-4°-62b), dva u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (signature: Ink.-II-14a i Ink.-II-14b), jedan u samostanu Franjevaca trećoredaca glagoljaša sa Ksavera u Zagrebu (signatura: Sign. II, A, 1.)[4], jedan u Dominikanskom samostanu na otoku Braču[5] te jedan u Gradskoj knjižnici grada Zagreba.[6] Izvan Hrvatske čuva se pet primjeraka. Jedan u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu (signatura: BX2015.A5 R6 1483)[7], jedan u ruskoj Nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu (signatura: Берч. 1)[8], jedan Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču (signatura: Ink.1.D.14)[9] te dva primjerka u knjižnici u Vatikanu (signature: Inc. II 733 i Inc. II 744).[10][11]

Povezani članciUredi

IzvoriUredi

  1. Bićanić, Nikola. Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića // Crkva u svijetu, sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. (Hrčak), str. 188.:
    "Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine."
  2. Hrvatske inkunabule
  3. Hrvatski Prvotisak iz 1483. www.croatianhistory.net. Pristupljeno 10. siječnja 2022.
  4. Naša glagoljaška baština. Franjevci trećoredci glagoljaši. 30. listopada 2019. Pristupljeno 10. siječnja 2022.
  5. User, Super. Samostan Sv. Marije Milosne – Bol na Braču. Dominikanci. Pristupljeno 10. siječnja 2022.
  6. Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji. katalog.kgz.hr. Pristupljeno 10. siječnja 2022.
  7. Catholic Church; Otto Vollbehr Collection (Library of Congress), ur. 1483. Misal po zakonu rimskoga dvora 1483. s.n.]. [Europe.
  8. Nazor, Anica. 2008. "Ja slovo znajući govorim ..." : knjga o hrvatskoj glagoljici. Srećko Lipovčan, Zlatko Rebernjak. Erasmus. Zagreb. str. 90. ISBN 978-953-6132-83-6. OCLC 682146339
  9. Missale Romanum Glagoliticum, Österreichische Nationalbibliothek. https://search.onb.ac.at/primo-explore/fulldisplay?docid=ONB_alma21247171040003338&context=L&vid=ONB&search_scope=ONB_gesamtbestand&tab=default_tab&lang=de_DE. search.onb.ac.at (engleski). Pristupljeno 10. siječnja 2022. Vanjski link u parametru |title= (pomoć)
  10. Incunable - Inc.II.733. Digital Vatican Library
  11. Inc.II.733, Inc.II.734. 25.01.2022. Missale Romanum Glagoliticum. Biblioteca Apostolica Vaticana Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)

LiteraturaUredi

  • Zvonimir Kulundžić, Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskog juga, Zagreb, 1960.
  • Zvonimir Kulundžić, Naše diskusije - Kosinj i "Telegram", Razlog, br. 45/46, rujan 1966., str. 129. – 148. (separat)
  • Zvonimir Kulundžić, 500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskanje knjige, Zagreb, 1983.
  • Ivan Mance, Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi, Split, 2013.

Vanjske povezniceUredi