Otvori glavni izbornik

Zvonimir Kulundžić (Osijek, 16. siječnja 1911. - Zagreb, 27. prosinca 1994.), bio je hrvatski publicist, književnik, bibliolog i povjesničar.

Zvonimir Kulundžić
Zvonimir Kulundžić
Zvonimir Kulundžić, 1988. godine.
Rođenje 16. siječnja 1911.
Smrt 27. prosinca 1994.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje publicist, književnik, povjesničar
Portal: Životopis

Sadržaj

Životopis

Zvonimir Kulundžić rodio se 1911. godine Osijeku u obitelji poštanskog činovnika i lokalnog političara pravaša a kasnije zajedničara Ferde Stražimira Kulundžića. Otac Zvonimira Kulundžića bio je i sam pisac pjesama, basni i mnogobrojnih političkih članaka i satira i iza sebe je ostavio osamdeset pjesama objavljujući ih u zadarskoj Hrvatskoj, karlovačkom Ljiljanu, zagrebačkom Trnu, zagrebačkoj Nadi, novosadskom Bršljanu, subotičkom Nevenu, slavonskobrodskoj Posavskoj Hrvatskoj i drugim tadašnjim časopisima i listovima.[1] Sestra Zvonimira Kulundžića, Nada Kulundžić (udata Štark), bila je hrvatska komunistkinja i ubijena je u Logoru Stara Gradiška 1945. godine[1] a kasnije je proglašena Narodnim herojem u bivšoj Jugoslaviji i po njoj je nazvana tvornica čokoladnih i slastičarskih proizvoda u Zemunu, Nada Štark (sadašnji Soko Štark).[2][3]

Zvonimir Kulundžić djetinjstvo i mladost provodi u Osijeku gdje završava pučku školu i gimnaziju. U rodnom gradu počinje pisati još kao srednjoškolac. Godine 1936. pokreće vlastiti tjedni list Hrvatski narodni glas koji izlazi u samo četiri broja, ne mogavši bez ičije potpore opstati.[1] Objavio je brojne opsežne studije o poznatim hrvatskim osobnostima (Stjepan i Antun Radić, Eugen Kvaternik, Mihovil Pavlek Miškina, Slavko Kolar, Miroslav Krleža), te o hrvatskoj kulturi i historiografiji. Predmetu je prilazio činjenično, nekad emocionalno. Potaknuo je mnoga hrvatska kulturološka i politička pitanja i polemike. Uredio je Sabrana književna djela Mihovila Pavleka Miškine (1968., u 4 knjige), Slavka Kolara (1970. i 1971., u 6 knjiga), te izabrana djela Stjepana Radića, pod naslovom Politički spisi (1971.), koja sadrže Radićevu autobiografiju, članke, govore i rasprave.

U velikom Kulundžićevom opusu ostaje znamenito postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari. Po njoj je prva tiskana knjiga u Hrvata, Misal po zakonu rimskoga dvora, od 22. veljače 1483. godine, tiskana u Kosinju, u Lici. U svojoj knjizi Kosinj: kolijevka štamparstva slavenskog juga dao je mnoge tvrdnje čime je podrijetlo tiskanja prve hrvatske inkunabule svrstao upravo u Kosinj, odnosno Kosinjski Bakovac, malo mjesto kraj Perušića, u Lici. To je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom slavenskom jugu.[4]

Otkrio je i prvu Marulićevu prozu na hrvatskome jeziku, stariju od njegove Judite, ustvari prijevod srednjovjekovnog djela De imitatione Christi pod naslovom Od naslidovanja Isukarstova (iz 1500. godine) i objavio ga zajedno s Julijem Derossijem 1989. godine.

Zbog svoje polemičnosti, nemirenja s postojećim stanjem, nepodilaženja autoritetima i nadasve nedodvoravanju ljudima na vlasti nazvan je Quercus croaticus incorruptibilis et indelebilis (Hrvatski hrast, nepotkupljiv i neuništiv) i pod tom je metaforom uveden i u Hrvatskom političkom leksikonu Hrvoja Šošića.

Djela

Knjige

  • Zvonimir Kulundžić: 15 mjeseci kod Bate., Biblioteka Problem Bata. Kolo I. Knjiga 1. (Urednik, izdavač i vlasnik Zvonimir Ku­lundžić. Osijek, Štampa A. Rott, Osijek, 1935.), (2 izdanje iste godine).[5]
  • Zvonimir Kulundžić: Kako se korumpira javna riječ. Bata i naša štampa., Biblioteka Problem Bata. Kolo 1. Knjiga 2. (Urednik, vlas­nik i izdavač Zvonimir Kulundžić, Osijek, Štampa Petar Kes, Osijek, 1935).[5]
  • Papir, Beograd, 1947.
  • Kako izgleda naša zemlja, Zagreb, 1948. (dva izdanja)
  • Kroz istoriju pisanja, Zagreb, 1948.
  • Ljudski govor i jezici, Zagreb, 1949.
  • Ante Radić i klerikalci, Zagreb, 1951.
  • Knjiga o Knjizi, Zagreb, 1951. i 1957.
  • Razgovor neugodni naroda književnoga, Zagreb, 1952.
  • Kako je postala knjiga, Beograd, 1955.
  • Put do knjige, Zagreb, 1959.
  • Kako nastanala knigata, Skoplje, 1960.
  • Kosinj: kolijevka štamparstva slavenskog juga, Zagreb, 1960.
  • Đačka trilogija, (Drame, napisane trideset godina ranije kao književni prvijenci) Osijek, 1962.
  • Atentat na Stjepana Radića i njegova prava pozadina, Zagreb, 1962. (separat iz tjednika Slobodni dom) 1
  • Atentat na Stjepana Radića, Zagreb, 1967.
  • Gutenberg und sein Werk im Slavischen Süden, Inauguralrede zur 500-Jahr-Feier von Gutenberg Tode, Mainz, 1964.
  • Mi sami protiv sebe, Osijek, 1964.
  • Problematika najstarijeg hrvatskog štamparstva, Rijeka, 1966.
  • Faktografija o Slavku Kolaru, Zadar, 1966. (separat iz časopisa Zadarska revija br. 6/1965. i br. 3/1966.)
  • Zgodovina Knjige, Ljubljana, 1967.
  • Miškina: presjek kroz stvarnost hrvatskog sela od Khuena do Poglavnika, Koprivnica, 1968.
  • Politika i korupcija u Kraljevskoj Jugoslaviji, Zagreb, 1968.
  • Tragedija hrvatske historiografije, Zagreb, 1970., (2. pop. i proš. izd. 1970. 2)
  • Živi Radić, U povodu stote obljetnice rođenja Stjepana Radića, Zagreb, 1970. (tri izdanja)
  • Politika in korupcija v Kraljevi Jugoslaviji, Ljubljana, 1973.
  • Pronalazak izgubljenog djela Marka Marulića na hrvatskom jeziku starijeg od "Judite", Zagreb, 1976., (separat iz časopisa Republika, god. XLII, br. 6 - Zagreb, svibnja 1976.)
  • Slavko Kolar i njegovo vrijeme, Zagreb, 1977.
  • Ta rič hrvacka, starinska naša draga... ča zvoni kroz stolića, knjiga I, Zagreb 1977., knjiga II, Zagreb 1979.
  • Stjepan Radić, Povodom 50. obljetnice smrti, Zürich, 1978.
  • Problematika autografa Marka Marulića, Zagreb, 1979., (separat iz knjige Ta rič hrvacka,..., knj. 2 /1979., suautor Željko Sabol)
  • Stjepan Radić danas, Povodom 50. obljetnice smrti, München, 1980.
  • 500. obljetnica Kosinjskog Misala - Prve hrvatske tiskane knjige 1483-1983, Zagreb, 1983.
  • Stara hrvatska knjiga u svjetskom kontekstu, Zagreb, 1986.
  • Stjepan Radić und die kroatische Bauernpartei im Kampf für Freiheit und Demokratie, Zürich-Zagreb, 1988.
  • Tajne i kompleksi Miroslava Krleže: koje su ključ za razumijevanje pretežnog dijela njegova opusa, Ljubljana, 1988. i 1989.
  • Stjepan Radić i njegov republikanski ustav: u povodu šezdesete obljetnice smrti 8. kolovoza 1988., Zagreb, 1989. (2. izd. Azur Journal, Zagreb, 1991.)
  • Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica": zaboravljeni hrvatski seljački tribun Petar Vrdoljak - prethodnik Stjepana Radića za pola stoljeća, Zagreb, 1994.

Gramofonska ploča

  • "Stjepan Radić - Gramofonska ploča - 1871-1971." (Autorov esej na ovitku ploče. Sadržaj: Govor Stjepan Radića na sudbonosnoj noćnoj sjednici Narodnog vijeća 24. XI. 1918., čita Zlatko Crnković, Hrvatska narodna molitva Josipa Čanića, Narodnom geniju Rudolfa Matza u izvedbi seljačkih pjevačkih društava Sljeme i Podgorac, dirigent Mirko Cajner, Tužaljka za Stjepanom Radićem izvode seljanke Marta Matanović i Manda Mikić, Pogibja Stjepana Radića izvodi na guslama Zvonko Nuić.) Urednik Zvonimir Kulundžić, Jugoton LPY-V-865, Stereo mono (Zagreb, 1971.)

Epigram

DIVERZANT
Kad u povijesti
naknadno bomba eksplodira
barut je od
Kulundžić Zvonimira.
Fadil Hadžić, (Zoran Zec)
Hrvatski Olimp, Zagreb, 1971., str. 122.

Poveznice

Bilješke

  1. 1 Anopistografsko izdanje u 100 primjeraka. Ova rasprava objavljivana je u tjedniku Slobodni dom (godište LX br. 32) od 6. kolovoza 1959. godine do (godište LXIII br. 1) 1. siječnja 1962. godine.[6]
  2. 2 Uz ovo izdanje tiskan je i separat (Razgovor neugodni o tragediji hrvatske historiografije, stranice 409.-528. s dodatnim predgovorom str. I-VIII, Zagreb, 1970., ) kako bi kupci prvog izdanja mogli kupiti samo taj separat bez izlaganja dodatnom trošku kupnjom cijeloga 2. izdanja.[7]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Miroslav Vaupotić, Quercus croaticus. O životu i djelu Zvonimira Kulundžića., str. 654., u: Zvonimir Kulundžić, Ta rič hrvacka, starinska naša draga... ča zvoni kroz stolića, vl. naklada, Zagreb, 1977., knjiga I.
  2. (srp.) Soko Štark - Istorija: Opširnija verzija, str. 7., preuzeto 27. listopada 2018.
  3. (srp.) Soko Štark, superbrands.rs, preuzeto 19. travnja 2017.
  4. Bićanić, Nikola. Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića // Crkva u svijetu, sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. (Hrčak), str. 188.:
    "Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine."
  5. 5,0 5,1 Essekiana: Kulundžić, Zvonimir, preuzeto 8. svibnja 2011.
  6. Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića i njegova prava pozadina, Zagreb, 1962. Unutarnja stranica korica i unutarnja stranica naslovnice.
  7. Zvonimir Kulundžić, Razgovor neugodni o tragediji hrvatske historiografije, Zagreb, 1970., str. V.