Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji. Brojnost im iznosi preko 2,1 milijun (2006.), od čega 1,72 milijuna u Sloveniji, 100 000 u Italiji, 30 000 u Austriji (bez asimiliranih), a u prekomorskim zemljama najviše ih ima u SAD-u, oko 151 000.
| Slovenci | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
  | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| France Prešeren, Ivan Cankar | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 2 milijuna | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Važnija područja naseljavanja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
 Slovenija 1 631 363 (2002.)[1] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Jezik | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| slovenski | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Vjeroispovijest(i) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| dominantno katolici | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Povezane etničke skupine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ostali Slaveni, posebno Južni Slaveni (Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Bugari) |
Ime
urediVidi još: Slaveni, Slovaci i Slovinci Slovenci su uz Slovake i Slovince jedan od tri naroda koji su slavensko ime sačuvali kao svoje vlastito ime. U ranijim oblicima slavenski naziv javlja se u bizantskim izvorima kao Sclavi (Sklavi), a zemlje što su ih naseljavali Sclavinia (Sklavinije). Slavensko ime neki stručnjaci, na primjer profesorica povijesti Karen Carr (stručnjakinja za grčki i rimski svijet), smatraju ulazi u engleski jezik u obliku 'slave', odnosno 'rob'. Povijesnu podlogu nalaze u činjenici da je Karlo Veliki na prijelazu iz 8. u 9. stoljeće uhvatio tako mnogo slavenskih robova da je njihovo ime postao naziv za roba.
Povijest
urediSlovenci su potomci starih Karantanaca, dijelova Sklava koji se pod pritiskom Avara doseljavaju do kraja 6. stoljeća iz pradomovine iza Karpata, na područje gornjeg Podravlja i Posavlja, Posočju te u Donjoj Panoniji do Balatona. Oformirali su kneževinu Karantanija. U 8. stoljeću bore se protiv Avara i Franaka, ali Karantanija ipak pada pod franačku vlast.
Velik dio povijesti Slovenci su proveli pod vladavinom Habsburške monarhije, odnosno Austro-Ugarske. U 19. i 20. stoljeću Slovenski narod se definitivno oformirao, ali je jedan velik dio germaniziran na području Koruške i Štajerske. 1918. Slovenija se pridužila Jugoslaviji, a 1991. g. je stekla neovisnost.
Povjesno, Slovenci su se uglavnom izdvajali od ostalih naroda Balkana. Ipak, jer su bili pod dugim utjecajem Austro-Ugarskog Carstva, važili su za neke od najpismenijih i najobrazovanijih Slavena, slično Hrvatima iz Slavonije te Srbima u Vojvodini, čija zemlja je bila pod direktnom upravom Mađarske krune.
Etnografija
urediSlovenci uz još nekoliko susjednih skupina izvorno pripadaju alpskom kulturnom području, a regija koju naseljavaju, pretežno Slovenija i na sjever do Klagenfurta, šumoviti je planinski predio poznat po stočarstvu, ali i očuvanim životinjskim svijetom: medvjed, vuk, kozorog, svizac i divokoza. Urbana kultura počela se razvijati u zadnja dva stoljeća, a od poznatih pionira moderne slovenske i europske arhitekture je Jože Plečnik (1872.-1957.) koji je djelovao na području Beča, Praga i Ljubljane. U području Idrije očuvala se poznata idrijska čipka koju izrađuju 'klekljarice'. Najstariji zapisi o idrijskom čipkarstvu potječu s kraja 17. stoljeća. Ovim poslom počele su se baviti žene kako bi nadoknadile mala primanja svojih muževa-rudara. Čipkarstvo se razvilo u 18. stoljeću, da bi na kraju 19. stoljeća doživjelo svoj vrhunac i upoznala ga cijela Europa, Sjeverna Amerika i Argentina.
Plesovi i narodna nošnja
urediOvisno o kraju, Slovenci danas imaju očuvanih nekoliko nacionalnih nošnji koje možemo podijeliti na sljedeće: »gorenjska« u visokoj Sloveniji, »koroška« u Koruškoj, »notranjska« u unutrašnjosti, »primorska« ili litoralna, »dolenjska« ili nizinska Slovenija, »štajerska« u Štajerskoj i »prekmurje«. U većini ovih krajeva pleše se polka kao nacionalni ples. Na području današnje Slovenije plesalo se i sviralo od prastarih vremena. Godine 1995. slovenski arheolog Ivan Turk pronašao je na području arheološkog parka Divje Babe u dolini rijeke Idrijice, možda najstarije glazbalo na svijetu. Radi se o šupljoj kosti pećinskog medvjeda dužine nešto preko 10. centimetara[15] čija je starost procijenjena na 55 000 godina.
Kuhinja
urediOd poznatijih slovenskih jela, a ima ih preko 1200, su ajdovi žganci i kolač 'potica' , u susjednom Žumberku poznat kao povitica (žumberački kruh), napunjen kremom od oraha, sira ili drugog, zarolan i ispečen, poznaju ga i Slovaci. Pod utjecajem susjednih naroda prihvatili su i jela kao što su zavitek (savijača), dunajski zrezek (bečki odrezak), te mađarski paprikaš i bograč golaž koji se od govedine, svinjetine i krumpira uz dodatak feferona, papra i paprike na svinjskoj masti priprema u kotlu.
Istaknuti Slovenci
uredi- Primož Trubar, protestantski reformator, autor prve slovenske tiskane knjige, 1508. – 1586.
- Ivan Vajkard Valvasor, plemić, školar i polihistor, 1641. – 1693.
- Sigmund Zois, kranjski plemić, prirodoslovac i mecena, 1747. – 1819.
- Jurij Vega, matematičar, fizičar, topnički časnik, 1754. – 1802.
- Anton Tomaž Linhart, pisac, dramatičar, povjesničar, 1756. – 1795.
- France Prešeren, pjesnik, 1800. – 1849.
- Ivana Kobilca, slikarica impresionizma i realizma, 1861. – 1921.
- Jože Plečnik, arhitekt, 1872. – 1957.
- Ivan Cankar, pisac, dramatičar, esejist, političar 1876. – 1918.
- Herman Potočnik, raketni inženjer i pionir kozmonautike, 1892. – 1925.
- Edvard Kocbek, pjesnik, pisac, esejist, partizanski borac, disident, 1904. – 1981.
- Ita Rina, filmska glumica, 1907. – 1979.
- George Dolenz, američki filmski glumac, 1908. – 1969.
- Edvard Kardelj, komunistički političar i vođa i kreator doktrine socialističkog samoupravljanja
- Boris Pahor, pisac, nominiran za Nobelovu nagradu, 1913.-
- France Bučar, političar, pravni stručnjak, autor, 1923.-
- Slavko Avsenik, skladatelj i glazbenik, 1929.-
- Jože Pučnik, intelektualac, sociolog, disident, političar, 1932. – 2003.
- Boris Podrecca, arhitekt, 1940.-
- Tomaž Šalamun, pjesnik, 1941.-
- Milan Kučan, političar i državnik, prvi predsjednik Slovenije, 1941.-
- Micky Dolenz, američki glumac, glazbenik, televizijski redatelj, radijski djelatnik i kazališni redatelj, 1945.-
- Drago Jančar, pisac, dramatičar, essejista, 1948.-
- Slavoj Žižek, filozof, 1949.-
- Janez Drnovšek, političar, predsjednik Predsjedništva Jugoslavije, premijer Slovenije i predsjednik Slovenije, 1950. – 2008.
- Danilo Türk, predsjednik Slovenije, 1952.-
- Janez Potočnik, političar, 1958.-
- Tomaž Pandur, kazališni redatelj, 1963.-
- Jan Cvitkovič, filmski redatelj, 1966.-
Povezani članci
urediIzvori
uredi- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujka 2007. Pristupljeno 30. srpnja 2007.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ [1]
- ↑ a b Zupančič, Jernej (author), Orožen Adamič, Milan (fot.), Filipič, Hanzi (fot.): Slovenci po svetu, u: Nacionalni atlas Slovenije (Kartografsko gradivo) / Inštitut za geografijo, Geografski inštitut Antona Melika. Ljubljana: Rokus, 2001. COBISS 18593837
- ↑ a b Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. kolovoza 2006. Pristupljeno 30. srpnja 2007.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. travnja 2013. Pristupljeno 30. srpnja 2007.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ [2]
- ↑ [3]
- ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. travnja 2005. Pristupljeno 30. srpnja 2007.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. veljače 2006. Pristupljeno 30. srpnja 2007.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ [4]
- ↑ a b c d e f g h i Trebše-Štolfa, Milica, ur., Klemenčič, Matjaž, odg. ur.: Slovensko izseljenstvo: zbornik ob 50-letnici Slovenske izseljenske matice. Ljubljana: Združenje Slovenska izseljenska matica, 2001. COBISS 115722752
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. svibnja 2011. Pristupljeno 30. srpnja 2007.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ [5]
- ↑ [6]
- ↑ Ali so v Sloveniji našli najstarejše glasbilo?. web.archive.org (slovenski). 26. listopada 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. listopada 2007. Pristupljeno 29. prosinca 2022.
Vanjske poveznice
uredi- Klekljanje i idrijska čipka Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2007. (Wayback Machine)
- The Slovenes randburg.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. srpnja 2008. (Wayback Machine)