Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji. Populacija im iznosi preko 2,100,000 (2006), od čega 1,722,000 u Sloveniji, 100,000 u Italiji, 30,000 u Austriji (bez asimiliranih), a u prekomorskim zemljama najviše ih ima u SAD-u, 151,000.

Slovenci
Ivan Grohar - Portrait of France Preseren.jpgIvan Cankar.jpg
France Prešeren, Ivan Cankar
Ukupno pripadnika
2.5 milijuna
Značajna područja naseljavanja
Flag of Slovenia.svg Slovenija 1,631,363 (2002.)[1]
Flag of the United States.svg SAD 176,691 (2000.) [2]
Flag of Italy.svg Italija 83,000-100,000 [3][4]
Flag of Argentina.svg Argentina 30,000 [3][5]
Flag of Canada.svg Kanada 29,000 [6]
Flag of Austria.svg Austrija 24,855 [7]
Flag of Germany.svg Njemačka 21,759 (2003.) [8]
Flag of Australia.svg Australija 20,000 (1999.) [9]
Flag of Croatia.svg Hrvatska 13,173 (2001.) [10]
Flag of Serbia.svg Srbija 5,104 (2002.) [11]
Flag of France.svg Francuska 4,000 [12]
Flag of Sweden.svg Švedska 4,000 [12]
Flag of Hungary.svg Mađarska 3,180 [13]
Flag of Uruguay.svg Urugvaj 2,000-3,000 [12]
Flag of the Netherlands.svg Nizozemska 1,000-2,000 [14]
Flag of Switzerland.svg Švicarska 1,601 [15]
Flag of Belgium (civil).svg Belgija 1,500 [12]
Flag of Brazil.svg Brazil 1,500 [12]
Flag of Venezuela.svg Venezuela 1,000 [12]
Flag of Montenegro.svg Crna Gora 415 (2003.)
Flag of North Macedonia.svg Sjeverna Makedonija 403 (1994.) [12]
Flag of Chile.svg Čile 200 [12]
Flag of South Africa.svg JAR 100 [12]
Jezik
Slovenski
Vjera
Predominantno Rimokatolici
Povezane etničke grupe
ostali Slaveni, posebno Južni Slaveni (Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Bugari)

ImeUredi

Slovenci su uz Slovake i Slovince jedan od tri naroda koji su slavensko ime sačuvali kao svoje vlastito ime. U ranijim oblicima slavenski naziv javlja se u bizantskim izvorima kao Sclavi (Sklavi) a zemlje što su ih naseljavali Sclavinia (Sklavinije). Slavensko ime neki stručnjaci, na primjer profesorica povijesti Dr. Karen Carr (ekspertica za grčki i rimski svijet), smatraju ulazi u engleski jezik u obliku 'slave', odnosno 'rob'. Povijesnu podlogu nalaze u činjenici da je Karlo Veliki na prijelazu iz 700.-tih u 800.-te godine uhvatio tako mnogo slavenskih robova da je njihovo ime postao naziv za roba. Vidi još Slaveni, Slovaci i Slovinci.

PovijestUredi

Slovenci su potomci starih Karantanaca, dijelova Sklava koji se pod pritiskom Avara doseljavaju do kraja 6. stoljeća iz pradomovine iza Karpata, na područje gornjeg Podravlja i Posavlja, Posočju te u Donjoj Panoniji do Balatona. Oformirali su kneževinu Karantanija. U 8. stoljeću bore se protiv Avara i Franaka, ali Karantanija ipak pada pod franačku vlast.

Velik dio povijesti Slovenci su proveli pod vladavinom Habsburške monarhije, odnosno Austro-Ugarske. U 19. i 20. stoljeću Slovenski narod se definitivno oformirao, ali je jedan velik dio germaniziran na području Koruške i Štajerske.1918. Slovenija se pridužila Jugoslaviji, a 1991. g. je stekla neovisnost referendumom održanim dva dana prije Božića 1990. godine. Od svih jugoslovenskih republika, Slovenija je prošla bez gotovo ikakvih posljedica, osim kratkoga rata koji je trajao tek 10 dana. Povjesno, Slovenci su se uglavnom izdvajali od ostalih naroda Balkana. Ipak, budući da su bili pod dugim uticajem Austro-Ugarskog Carstva, važili su za neke od najpismenijih i najobrazovanijih Slavena, slično Hrvatima iz Slavonije te Srbima u Vojvodini, čija zemlja je bila pod direktnom upravom Mađarske krune.

EtnografijaUredi

Slovenci uz još nekoliko susjednih skupina izvorno pripadaju alpskom kulturnom području, a regija koju naseljavaju, pretežno Slovenija i na sjever do Klagenfurta, šumoviti je planinski predio poznat po stočarstvu ali i očuvanim životinjskim svijetom: medvjed, vuk, kozorog, svizac i divokoza. Urbana kultura počela se razvijati u posljednja dva stoljeća, a od poznatih pionira moderne slovenske i europske arhitekture je Jože Plečnik (1872-1957) koji je djelovao na području Beča, Praga i Ljubljane. U području Idrije očuvala se poznata idrijska čipka koju izrađuju 'klekljarice' . Najstariji zapisi o idrijskom čipkarstvu potječu sa konca 17. stoljeća. Ovim poslom počele su se baviti žene kako bi nadoknadile tanka primanja svojih muževa-rudara. Čipkarstvo se razmahalo u 18. stoljeću, da bi na kraju 19. stoljeća doživjelo svoj vrhunac i upoznala ga cijela Europa, Sjeverna Amerika i Argentina.

Plesovi i narodna nošnjaUredi

Ovisno o kraju, Slovenci danas imaju očuvanih nekoliko nacionalnih nošnji koje možemo podijeliti na sljedeće: »gorenjska« u visokoj Sloveniji, »koroška« u Koruškoj, »notranjska« u unutrašnjosti, »primorska« ili litoralna, »dolenjska« ili nizinska Slovenija, »štajerska« u Štajerskoj i »prekmurje«. U većini ovih krajeva pleše se polka kao nacionalni ples. Na području današnje Slovenije plesalo se i sviralo od prastarih vremena. Godine 1995. slovenski arheolog Ivan Turk pronašao je na području arheološkog parka Divje Babe u dolini rijeke Idrijice, možda najstarije glazbalo na svijetu. Radi se o šupljoj kosti pećinskog medvjeda dužine nešto preko 10. centimetara (vidi) čija je starost procijenjena na 55,000 godina.

KuhinjaUredi

Od poznatijih slovenskih jela, ima ih preko 1,200, su ajdovi žganci i kolač 'potica' , u susjednom Žumberku poznat kao povitica (žumberački kruh), napunjen kremom od oraha, sira ili drugog, zarolan i ispečen, poznaju ga i Slovaci. Pod utjecajem susjednih naroda prihvatili su i jela kao što su zavitek (savijača), dunajski zrezek (bečki odrezak), te mađarski paprikaš i bograč golaž koji se od govedine, svinjetine i krumpira uz dodatak feferona, papra i paprike na svinjskoj masti priprema u kotlu.

PopulacijaUredi

Imaju oko 2.050.000 pripadnika 2002. u svijetu, od toga 1.631.363 u Sloveniji ( 83.1 % ukupnog stanovništva ), 176.691 u SAD-u ( ili 0.7 % stanovništva ), 13.173 u Hrvatskoj, 5.104 u Srbiji, 95.000 u Italiji, 24.855 u Austriji ( ili 0.3 % stanovništva ), 29.000 u Kanadi i drugdje.

Istaknuti SlovenciUredi

Povezani članciUredi

IzvoriUredi

  1. [1]
  2. [2]
  3. 3,0 3,1 Zupančič, Jernej (author), Orožen Adamič, Milan (photographer), Filipič, Hanzi (photographer): Slovenci po svetu. In publication: Nacionalni atlas Slovenije (Kartografsko gradivo) / Inštitut za geografijo, Geografski inštitut Antona Melika. Ljubljana: Rokus, 2001. COBISS 18593837
  4. [3]
  5. [4]
  6. [5]
  7. [6]
  8. [7]
  9. [8]
  10. [9]
  11. [10]
  12. 12,0 12,1 12,2 12,3 12,4 12,5 12,6 12,7 12,8 Trebše-Štolfa, Milica, ed., Klemenčič, Matjaž, resp. ed.: Slovensko izseljenstvo: zbornik ob 50-letnici Slovenske izseljenske matice. Ljubljana: Združenje Slovenska izseljenska matica, 2001. COBISS 115722752
  13. [11]
  14. [12]
  15. [13]

Vanjske povezniceUredi