Karpati

planinski lanac u srednjoj Europi

Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi. Dužina im je preko 1.300 km, a širina varira od 12 do 500 km. Nalaze se u dijelovima Češke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Poljske, Ukrajine, Rumunjske i Srbije. Najviši vrh Karpata je Gerlachovský štít s 2655 m visine. Prosječna im je visina 1500 do 1600 m.

Karpati
Karpati u Poljskoj
Položaj
Koordinate47°00′N 25°30′E / 47°N 25.5°E / 47; 25.5
Država
Najbliži gradoviBanská Bystrica, Brașov, Ostrava, Žilina, Miskolc
Fizikalne osobine
Najviši vrh
• visina:

Gerlachovský štít 2.655 m
Ostali vrhoviMoldoveanu (2544 m), Rysy (2503 m), Hoverla (2061 m)
Karpati na zemljovidu Europe
Karpati
Karpati
Karpati
Karpati na zemljovidu Europe
Zemljovid

Karpati su mlade ulančane planine. Nastali su tijekom alpske orogeneze u kasnom mezozoiku i tercijaru (od 250 milijuna godina). Alpska orogeneza je proces nastanka mladih planina (alpsko-himalajski planinski sistem) kao posljedica kolizije euroazijske i afričke, te euroazijske i indijsko-australske litosferne ploče. Karpati su oblikovali luk i sa sjevera i istoka okružuju Panonsku nizinu. Dijele se na Zapadne, Istočne i Južne Karpate. Prema jugu se nastavljaju na Staru planinu u Bugarskoj.

Etimologija uredi

Toponim Karpati zabilježio je već Klaudije Ptolomej, no moderni oblik je novotvorenica u većini jezika. Naprimjer, u mađarskom jeziku tijekom srednjeg vijeka Karpati su bili poznati pod nazivom Havasok (hrv. Snježne planine) dok se u ruskim izvorima za Karpate koristio termin Mađarske planine. Toponim Karpati povezuje se s dačanskim plemenom pod nazivom Karpi (lat. Carpi) koji su - u antičkom razdoblju - živjeli na području današnje Rumunjske i Moldavije.

Zapadni Karpati uredi

Zapadni Karpati su najviši sjeverozapadni dio Karpata. Veći dio je unutar Slovačke, a manji u okolnim državama Poljskoj i Mađarskoj. Najvažnije planine unutar planinskog lanca Karpata u Slovačkoj su Tatre, u Poljskoj Beskidi a u Mađarskoj Mátra. U Češkoj u Karpate spada Češko-slovačko visočje uz granicu Češke i Slovačke. Najviši vrh Tatri je Gerlachovský štít, ujedno i najviši vrh cijelih Karpata. Iznad glavnog slovačkog grada Bratislave se protežu Mali Karpati. U Zapadnim Karpatima su značajna skijališta. Najveći gradovi unutar Karpata u Slovačkoj su Banská Bystrica, Košice, Prešov i Žilina, u Češkoj su Ostrava (oko nje ima mnogo nalazišta ugljena) i Zlín, u Poljskoj su Bielsko-Biała, Nowy Sącz i Zakopane, a u Mađarskoj Miskolc.

Istočni Karpati uredi

U istočnom dijelu Slovačke i Poljske planinski lanac Karpata zaokreće prema jugu. Tamo počinju Istočni Karpati koji se protežu kroz krajnji zapadni dio Ukrajine (tamo se nazivaju Šumoviti Karpati) i istočni dio Rumunjske gdje čine granicu povijesnih pokrajina Transilvanije i Moldavije. U Rumunjskoj je poznati kanjon Bicaz. Na Istočnim Karpatima postoje ugasli vulkani i vulkanske stijene. U jednom ugaslom vulkanu u Rumunjskoj postoji kratersko jezero Sveta Ana. Značajno je planinsko ljetovalište Băile Tușnad. Najveći gradovi na Istočnim Karpatima u Ukrajini su Mukačevo, Užgorod i Černivci, a u Rumunjskoj Piatra Neamț, Sighetu Marmației i Suceava.

Južni Karpati uredi

Južni Karpati se protežu kroz Rumunjsku i istočnu Srbiju. U Rumunjskoj se Južni Karpati još nazivaju Transilvanijske Alpe, te čine granicu povijesnih pokrajina Vlaške i Transilvanije. Najviši vrh Južnih Karpata je Moldoveanu. U Rumunjskoj oko grada Ploiești postoje značajna nalazišta nafte (jedno od najvećih nalazišta nafte na europskom kopnu). Rijeka Dunav se probija kroz Karpate između Rumunjske i Srbije i čini Đerdapsku klisuru. U Srbiji oko grada Bora postoje značajna nalazišta ruda. Karpati završavaju u istočnoj Srbiji, ali se lanac mladih planina nastavlja prema Bugarskoj gdje čini Staru planinu (planinu Balkan). Najveći gradovi u Južnim Karpatima u Rumunjskoj su Brașov, Drobeta-Turnu Severin, Petroșani, Ploiești, Rešica (Reșița) i Sibiu, a u Srbiji Bor i Vršac.

Vanjske poveznice uredi

Ostali projekti uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Karpati