Mineralne sirovine

(Preusmjereno s Rude)

Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe:

Ruda srebra
Zlatna ruda
Željezna ruda
Ruda bakra

Metalne mineralne sirovine (ili rude/rudače)Uredi

Koriste se za dobivanje metala (kao npr. zlato, srebro, platina, željezo, olovo, cink, bakar, aluminij, kositar, nikal, krom, titanij, molibden, mangan, vanadij, kobalt, volfram, antimon, živa i dr.

Rude ili rudače su prirodni spojevi (koncentrirani na pojedinim mjestima u Zemljinoj kori) u kojima se nalaze metali u takvoj količini koja omogućuje rentabilno dobivanje odgovarajućeg metala.

Podjela ruda može se vršiti po više kriterija kao što je:

Vrsta metala koji se dobiva iz rude:
Npr. rude željeza, rude bakra, rude mangana itd...
Pojavljivanje u prirodi:
- Jednostavne rude iz kojih se dobiva jedan metal.
Npr. ruda kasiterita koja služi za dobivanje kositra.
- Složene rude iz kojih se dobiva dva ili više metala.
Npr. ruda tetraedrita iz koje se dobiva bakar, antimon, srebro i telur.
Sadržaj metala u rudi:
- Bogate rude (imaju veliki postotak metala i prerađuju se direktno)
- Srednje bogate rude
- Siromašne rude (ove rude se prije metalurške prerade moraju obogaćivati)
Kemijski sastav:
- Samorodne rude sadrže (plemenite) metale u elementarnom stanju.
To su najčešće zlato, srebro i platina.
- Sulfidne rude kod kojih je metal vezan sa sumporom.
Npr. halkozin, kovelin, galenit, sfalerit, cinabarit, pirit, halkopirit, bornit, realgar, auripigment, antimonit, molibdenit, arsenopirit, kobaltin, nikelin i dr.
- Oksidne rude kod kojih je metal vezan s kisikom u obliku oksida.
Npr. magnetit, hematit, kromit, kasiterit, boksit, kuprit, limonit, uraninit, piroluzit, ilmenit i dr.
- Karbonatne rude kod kojih je metal vezan u obliku karbonata.
Npr. magnezit, siderit, rodohrozit, smitsonit i dr.
- Silikatne rude kod kojih je metal vezan za silicijevu kiselinu. Ove rude su česte u prirodi ali vrlo često su neprikladne za industrijsko dobivanje metala jer su kompleksnog kemijskog sastava.
Npr. garnierit služi za dobivanje nikla.


Nemetalne mineralne sirovineUredi

Imaju vrlo široku i svestranu primjenu u građevinarstvu, kemijskoj tehnologiji i kao topitelji u metalurgiji.

Kao npr. pijesak, šljunak, tehnički i ukrasni kamen, gips, lapor, vapnenac,dolomit, ciglarska, keramička i vatrostalna glina, kaolin, kreda, kalcit, kvarc i kvarcni pijesak, magnezit, fluorit, barit, grafit, sumpor, kuhinjska sol, azbest i dr..

Nemetalne mineralne sirovine su one sirovine koje nam prilikom topljenja ne daju novu sirovinu, a obično su vezane uz sedimentne stijene. U svjetskoj potrošnji nemetala, mineralne sirovine sudjeluju u sljedećim udjelima: -sve vrste kamena 49 % -pijesak i pjeskoviti materijal 43 % -glina, sol, fosfati i gips 7 % -druge vrste nemetala 1 % što predstavlja 70 % ukupne svjetske proizvodnje svih mineralnih sirovina.[1]

Energetske mineralne sirovineUredi

Koriste se za pogon motornih vozila, u kemijskoj industriji i energetici.
Ovdje spada ugljen (primarni energetski resurs), nafta, prirodni plin i uran (sekundarni energetski resursi).
Posebnu grupu mineralnih sirovina čine mineralne i geotermalne vode.


IzvoriUredi

  1. ŽIVKOVIĆ, S.A. i dr.,Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2008."

Vanjske povezniceUredi