Otvori glavni izbornik

Limonit (prema grč. λεıμών: vlažna, travnata površina, jer limonit nerijetko leži na površini zemlje) je raširena željezna ruda, sastoji se u prvom redu od minerala getita (α-FeOOH), zatim hidrοhematita (Fe2O3 · xH2O) i lepidokrokita (γ-FeOOH). Svi ti minerali nastaju u egzogenim uvjetima (zbog vanjskih razloga ili uvjeta), i to oksidacijskim raspadanjem primarnih minerala poput pirita, siderita, magnetita, željezovitih silikata. Iz koloidnih otopina istaloženi gel prelazi starenjem ili blagom metamorfozom, potpuno ili djelomično, u spomenute mineralne faze. Poznate su i pseudomorfoze (izmjena jednoga minerala u drugi) po piritu i sideritu.

Limonit
LimoniteUSGOV.jpg
Limonit
Općenito
KategorijaAmorfni mineral
Kemijska formulaFeO(OH)·nH2O
Identifikacija
Bojacrvenkaste, smeđe ili žute boje
Kalavostnejasna
Mohsova tvrdoća4 – 5,5
Sjajzemljana
Ogrebžutosmeđi
Gustoća2,7 – 4,3 g/cm3
Točka talištaiznad 1 250 °C
Prozirnostneproziran
Reference[1][2][3]

Prema sastavu i količini vode limonit može biti crvenkaste, smeđe ili žute boje; čvrst je, rahao i zemljast. Zemljasti limonit žute boje zove se oker; od davnine se primjenjuje u fresko-slikarstvu, a i danas služi kao pigment u proizvodnji boja. Smeđa i žuta boja tla i smeđe prevlake minerala i stijena potječu od limonita. Najčešće se nalazi u željeznim sedimentnim orudnjenjima i mjestimično stvara velika ležišta i vrlo je važna ruda za dobivanje željeza. U Hrvatskoj ga ima ponešto na Kordunu i Banovini. [4]

IzvoriUredi

  1. Limonite mineral information and data. pristupljeno 16. listopada 2011.
  2. Mineral 1.0: Limonite pristupljeno 16. listopada 2011.
  3. LIMONITE (Hydrated Iron Oxide) pristupljeno 16. listopada 2011.
  4. limonit, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Limonit.


  Nedovršeni članak Limonit koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.