Kamen

Disambig.svg »Kamen« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Kamen (razdvojba).

Kamen nastaje drobljenjem (sitnjenjem) stijena. Do njegovoga nastanka može doći djelovanjem erozije, prirodnime putem uslijed utjecaja kiše, vjetra, mraza, plime, oseke, zemljotresa, poplava i/ili drugih meteoroloških pojava. Danas se kamen može dobiti i umjetnime putem: sječenjem raznima pilama, sitnjenjem pomoću eksploziva, drobljenjem i na druge načine.

Kameni zid

Upotreba kamenaUredi

Kamen se od davnina koristi u građevinarstvu, kao građevinski materijal za izradu kuća, pomoćnih zgrada, mostova i puteva. U građevinarstvu razlikujemo;

  • lomljeni kamen,
  • pločasti kamen čije su dvije strane približno paralelne,
  • kamen u obliku kvadra, kojega klesar obrađuje u pravilne oblike i
  • kamen za podove koji je sječen u podne obloge.

Proučavanjem stijena bavi se petrologija, a pod pojmom stijene u općem slučaju podrazumijeva se prirodni mineralni agregat određenoga sastava, strukture i teksture koji predstavlja proizvod različitih geoloških procesa. Sve su stijene, dakle, sačinjene od određenih minerala, a minerali predstavljaju fizički i kemijski homogena tijela nastala u zemljinoj kori kao rezultat određenoga kemizma i fizičkih djelovanja. Najveći je broj minerala u čvrstome agregatnome stanju i odlikuje se kristalnome građom. Iako u prirodi postoji preko 2000 različitih minerala, s aspekta građevinarstva značajan je samo jedan manji broj. To su upravo oni minerali koji su najviše zastupljeni u stijenama od kojih se dobiva građevinski kamen. Jedna od najbitnijih karakteristika minerala, a i kamenih materijala u širem smislu, je tvrdoća.

Kamen u industriji dijeli se na;

  • tvrdi kamen kao dijabaz, porfir i
  • kamen koji je mekan, npr. slojeviti kamen.
  • umjetni kamen kojega prave vješti majstori trejsera, kamenoresci i klesari te predstavlja imitaciju prirodnoga kamena. Može ga se raspoznati tako što je topao pri dodiru ruke, dok je pravi kamen uvijek mnogo hladniji.

U litografiji razlikujemo litografski kamen.

U tehnici razlikujemo brusni kamen koji služi za brušenje.

U kemiji se susrećemo s bakrovime(II) sulfatom, koji se upotrebljava u voćarstvu za zaštitu biljaka.

LiteraturaUredi

Vidi jošUredi