Otvori glavni izbornik
Lapor
Lopar na Rabu je građen od od eocenskih lapora i pješčenjaka.

Lapor (ili tupina[1]) je siva ili žućkasta sitnozrnata sedimentna stijena koja se sastoji od kalcita i gline u različitim omjerima. Udio gline se kreće u rasponu od 20 do 80 posto, a kalcita od 35 do 65 posto.[2] S obzirom na udjel gline i kalcita (ili dolomita) razlikuju se vapnene (kalcitične) gline, lapori i glinoviti vapnenci.[1] Tvrdoća lapora ovisi o udjelu kalcita, što je udjel kalcita veći to je tvrdoća lapora veća.[3] S pješčenjakom čini fliš.[2]

Koristi se kao sirovina za proizvodnju cementa (cementni lapor). Hrvatska je bogata ležištima lapora, a najznačajnija ležišta su u Dalmaciji i Istri koja su morskog podrijetla, eocenske starosti. Miocenske naslage kod Podsuseda su slatkovodnog podrijetla. [3]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Lapor, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 24. listopada 2014.
  2. 2,0 2,1 Lapor, istra.lzmk.hr, preuzeto 24. listopada 2014.
  3. 3,0 3,1 Lapor, enciklopedija.hr, preuzeto 24. listopada 2014.


  Nedovršeni članak Lapor koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.