Lapor (ili tupina[1]) je siva ili žućkasta sitnozrnata sedimentna stijena koja se sastoji od kalcita i gline u različitim omjerima. Udio gline se kreće u rasponu od 20 do 80 posto, a kalcita od 35 do 65 posto.[2] S obzirom na udjel gline i kalcita (ili dolomita) razlikuju se vapnene (kalcitične) gline, lapori i glinoviti vapnenci.[1] Tvrdoća lapora ovisi o udjelu kalcita, što je udjel kalcita veći to je tvrdoća lapora veća.[3] S pješčenjakom čini fliš.[2]

Lapor
Lopar na Rabu je građen od od eocenskih lapora i pješčenjaka.

Koristi se kao sirovina za proizvodnju cementa (cementni lapor). Hrvatska je bogata ležištima lapora, a najznačajnija ležišta su u Dalmaciji i Istri koja su morskog podrijetla, eocenske starosti. Miocenske naslage kod Podsuseda su slatkovodnog podrijetla.[3]

Izvori uredi

  1. a b Lapor, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 24. listopada 2014.
  2. a b LaporArhivirana inačica izvorne stranice od 24. listopada 2014. (Wayback Machine), istra.lzmk.hr, preuzeto 24. listopada 2014.
  3. a b Lapor, enciklopedija.hr, preuzeto 24. listopada 2014.
Nedovršeni članak Lapor koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.