Panonska nizina

Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi. Nalazi se između Dinarida, Alpa i Karpata. Kroz nju prolazi rijeka Dunav.

Panonska nizina

Položaj uredi

Panonska nizina obuhvaća područja sljedećih država:

Otočne planine uredi

 
Farma u Mađarskoj u Panonskoj nizini
 
Medvednica je hrvatska planina poznata po skijalištu Sljeme. Spada u antipanonate.

Otočne planine predstavljaju ostatke spuštenog dijela stare mase, t.j. unutarnjih Dinarida. Protežu se od zapada prema istoku. Izgrađene su od stijena različite starosti: paleozojskih škriljevaca, mezozojskog vapnenca itd.

Aluvijalne ravnice uredi

Aluvijalne ravni Dunava, Tise, Morave i Save su karakteristične za Panonski bazen. To su najniži i najmlađi oblici reljefa ove regije. Sastoje se od riječnih nanosa: gline, pijeska i lesa. Obrasle su ritskim šumama i trskom. Zbog čestog plavljenja u aluvijalnim ravnima sprovode se procesi melioracije.

Praporne visoravni uredi

Praporne visoravni su eolski elementi reljefa na dnu Panonskog bazena. Nastale su tijekom pleistocena prijenosnom snagom vjetra.

Pješčare uredi

Pješčare su, kao i praporne visoravni, eolski elementi reljefa. Javljaju se u Panonskom bazenu. Nastale su radom vjetrova u pleistocenu. U njima se javlja nedostatak vode. Javljaju se pješčane dine, a pijesak je nekada bio pokretan - "živi pijesak", a sada je umiren šumskom i travnom vegetacijom.

Antipanonati uredi

To je naziv za planine usred Panonske nizine. Među antipanonate spadaju Medvednica i Ivanščica.