Aluvijalna ravan

Aluvijalne ravni su široke ravnice pored rijeka.^[1] Nastale su akumulacionim djelovanjema rijeka. Sastoje se od riječnih nanosa (gline izmješane sa sitnim pijeskom) i lesa. U njima su riječna korita plitko usječena, pa se i pri malom porastu vodostaja rijeke izlijevaju i plave okolni teren. Zbog toga su radovi na njihovoj regulaciji, kao i izgradnji obrambenih nasipa započeti još u 18. stoljeću. Uređenje njihovih tokova dobiva naročit intenzitet nakon Drugog svjetskog rata. Danas je najveći dio aluvijalnih ravni zaštićen od poplava i pretvoren u obradive površine.

Mala, usječena aluvijalna ravan Red Rock Canyon State Park u Kaliforniji.

Primjeri uredi

Vidi još uredi

Izvori uredi

↑ Glossary of Landform and Geologic Terms. National Soil Survey Handbook—Part 629. National Cooperative Soil Survey. 2013. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. listopada 2016. Pristupljeno 31. listopada 2019.

Vanjske poveznice uredi

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Aluvijalna ravan

Nedovršeni članak Aluvijalna ravan koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[LandformGloss-1] Glossary of Landform and Geologic Terms. National Soil Survey Handbook—Part 629. National Cooperative Soil Survey. 2013. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. listopada 2016. Pristupljeno 31. listopada 2019.

[1]