Aluvijalna ravan

Aluvijalne ravni su široke ravnice pored rijeka.[1] Nastale su akumulacionim djelovanjema rijeka. Sastoje se od riječnih nanosa (gline izmješane sa sitnim pijeskom) i lesa. U njima su riječna korita plitko usječena, pa se i pri malom porastu vodostaja rijeke izlijevaju i plave okolni teren. Zbog toga su radovi na njihovoj regulaciji, kao i izgradnji obrambenih nasipa započeti još u 18. stoljeću. Uređenje njihovih tokova dobiva naročit intenzitet nakon Drugog svjetskog rata. Danas je najveći dio aluvijalnih ravni zaštićen od poplava i pretvoren u obradive površine.

Plavna ranan (centar) u aluvijalnoj ravni rijeke Waimakariri, Novi Zeland
Mala, usječena aluvijalna ravan Red Rock Canyon State Park u Kaliforniji.

PrimjeriUredi

Vidi jošUredi

IzvoriUredi

  1. Glossary of Landform and Geologic Terms (PDF). National Soil Survey Handbook—Part 629. National Cooperative Soil Survey. 2013. Pristupljeno October 31 2019 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Aluvijalna ravan


  Nedovršeni članak Aluvijalna ravan koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.