Škriljevac
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima (literatura, internetske stranice itd.). Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora. |
Škriljevac je vrsta stijene. Nastaje pod utjecajem visokih temperatura, tlaka i deformacija. U procesu dugom milijunima godina škriljevac nastaje iz najfinijeg glinenog blata. Tako se formira tipična struktura škriljevca uz prisutnost slojeva tinjca. Zbog toga ima dobru fisibilnost i postojanost na vremenske utjecaje. Zbog toga je bio cijenjen kao građevinski materijal još u antici. Postoje dokazi da su upravo stari Rimljani koristili škriljevac. Srednji vijek donosi uporabu škriljevca za pokrivanje dvoraca, crkva, bogataških kuća s rešetkastom drvenom konstrukcijom bogataša. Posljednjih trideset godina škriljevac doživljava renesansu nakon što je bio zaboravljen. Vrlo je cijenjen u Njemačkoj. Vadi ga se u gorju Eifel u suvremenim rudnicima, a zbog naglo narasle potražnje cijene škriljevca naglo su skočile. Danas se na njemačke krovove postavlja oko pet milijuna četvornih metara škriljevca, dok je pretkraj sušnog razdoblja to bilo samo 150.000 četvornih metara. Glineni škriljevac lako se cijepa u tanke pločice i primjenjuje se kao krovopokrivni materijal. Brusilovac se upotrebljava kao građevni materijal.
Naftni škriljevac je dobar izvor nafte. Hidrauličnim razbijanjem naftnog škriljevca uz pomoć određenih kemikalija i vode, ovaj se kamen pretvara u naftu. U Europi je proizvodnja nafte iz škriljevca u povojima, dok u SAD polovinu svoje nafte dobivaju iz nekonvencionalnih izvora, u koje spada naftni škriljevac. U ovoj sitnozrnatoj sedimentnoj stijeni mnogo je kerogena. Na svijetu je više od 600 poznatih nalazišta ovakvoga škriljevca. SAD, Rusiju i Brazil imaju 86 posto resursa. Prema smatranjima većine stručnjaka, ekonomski isplativa nalazišta ima 33 zemlje. Do danas su u Europi potvrđena nalazišta u Švedskoj, Estoniji, Francuskoj i Njemačkoj. U Hrvatskoj ima naftnog škriljevca, ali ga se ne vadi, jer Ministarstvo gospodarstva još uvijek nije izdalo dozvolu za istraživanje. Nekonvencionalna ležišta su u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Konkretno, u Panonskom bazenu, u Savskoj i Dravskoj potolini.
Uljni škriljevac prati ugljenonosne naslage. Kloritski škriljevac javlja se kao umetak u tinjčevim škriljevcima i filitima. Živina jetrena ruda je bituminozni glineni škriljevac s cinabaritom, jetrene boje. Bakreni škriljevac nastaje taloženjem iz površinskih voda i čini sedimentna metalna rudna ležišta. Zeleni škriljevac, paleozojska eruptivna stijena tvori jezgru Medvednice. Moslavačka gora sadrži biotitski škriljevac.