Sava
Ovo je glavno značenje pojma Sava. Za druga značenja pogledajte Sava (razdvojba).
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj. Teče kroz Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju. Površina slijeva Save iznosi 95 720 km2.
Sava | |
|---|---|
| rijeka | |
 Sava u Zagrebu. | |
 Tok i porječje rijeke Save. | |
| Položaj | |
| Države | Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija |
| Naselja | Zagreb, Sisak, Slavonski Brod, Brčko, Srijemska Mitrovica, Beograd, Domaljevac, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Orašje |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 945 km |
| Površina porječja | 96.328 km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 1722 m3 |
| Plovna od – do | od Siska do ušća u Dunav, (593 km) |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Kranjska Gora, Slovenija |
| • Nad. vis. | 1222 m |
| • Koord. | 46°29′31″N 13°44′16″E / 46.49194°N 13.73778°E |
| Ušće | Beograd, Srbija |
| • Koord. | 44°49′27″N 20°26′38″E / 44.82417°N 20.44389°E |
| Slijev | crnomorski |
| Ulijeva se u | ⤴ Dunav → Crno more |
| Pritoci | Sora, Ljubljanica, Krka, Sutla, Kupa, Orljava, Una, Jablanica, Vrbas, Ukrina, Bosna, Brka, Tinja, Lukovac, Dašnica, Jerez, Kolubara, Topčiderska rijeka, Bosut, Drina, Kokra, Kamniška Bistrica, Savinja, Krapina, Sunja |
  izvor  ušće Sava na zemljovidu Europe  | |
Ime
urediIme rijeke Save najvjerojatnije potječe od proto-indoeuropskog korijena sewh1 ("uzeti tekućinu") i sufiksa eh2 pa bi značenje bilo "ono što zalijeva".[1] Grčki povjesničar i geograf Strabon u svom djelu Geographica (4.6.10, pisano između 20. god. pr. Kr. i 20. god.) rijeku Savu naziva Saüs, a slično ju nazivaju i Rimljani koji koriste ime Savus. Drugo ime, koje Strabon koristi kada govori o rijeci Savi u cjelini ili o njenom donjem dijelu toka je Noarus.[2] Među slavenskim narodima (posebice u Srbiji) ime "Sava" je uobičajeno muško i žensko ime.
Smjer toka
urediSava nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke, a utječe u Dunav.
Sava Dolinka izvire kao slap Nadiža u Tamarskoj dolini, no odmah nakon toga ponire i teče podzemljem kroz dolinu Planice do Zelenaca kod Kranjske Gore, gdje se drugi put rađa kao zeleno jezerce. Sava Bohinjka nastaje izlijevanjem iz Bohinjskog jezera kod mjesta Ribčev Laz) u blizini Lancova u Sloveniji.
Jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potom između Bosne i Hercegovine i Srbije.
Širina korita u Zagrebu je 100 m, najveća širina joj je do 700 m (Šabac), na ušću u Dunav 290 m.[3] Sava je najvodonosnija pritoka Dunava.
Pritoke
urediVažniji pritoci od izvora prema ušću:
Vodeni sustav
urediProsječan istjek vode na ušću je 1760 m³/s, a maksimalni 5000 m³/s. Najveći istijek je na prijelazu zime u proljeće. Led se stvara svake godine.
Plovnost
urediPlovna je od Siska za veće brodove pri srednjem vodostaju a za manje brodove do Rugvice. To znači da u Zagrebu nije plovna, ali nije niti pitka zbog razvijene industrije i otpadnih voda, koje se ne pročišćuju.
Zagađenost
urediZbog otpadnih voda i raznih tvornica pored Save, Sava nije pitka. Zanimljivo je da usprkos tomu ribiči na njenim obalama redovito pecaju. Za jedan od razloga zagađenosti Save često se neopravdano smatra nuklearna elektrana Krško u Sloveniji, ali izuzevši kontrolirano zagrijavanje ona nema drugih štetnih utjecaja.
Zanimljivosti
urediIzmeđu mjesta Orašje i Brezovo Polje u Bosni, krajem srpnja, zbog transformacije larve imena Palingenia longicauda u leptira bijele boje dolazi do "cvjetanja" Save gdje tisuće leptira, koji žive samo jedan dan, ugiba i stvara površinski sloj na samoj rijeci. Po neslužbenim navodima lokalnog stanovništa, taj fenomen bio je uobičajen do kraja 60-ih godina 20. stoljeća od kada se sumnja da je zagađenjem Save postao puno rjeđi i blaži.
Dan rijeke Save
urediOd 1. lipnja 2007. godine, kada je u Zagrebu 1. lipnja službeno proglašen Danom rijeke Save, svake se godine obilježava Dan rijeke Save s ciljem promicanja značaja rijeke Save za sve zemlje u slivu, njenih iznimnih ekoloških vrijednosti i socio-ekonomskih potencijala.[4][5]
Turizam i sport
urediMeđunarodni kajakaški Maraton Sava održava se od 1930., ali je imao višegodišnje prekide. Start je najčešće u Brežicama, ponekad u Krškom i Samoborskom Otoku, a cilj je uvijek u Zagrebu.[6][7]
Međunarodna kajakaška regata "Slavonski Brod" održava se od 1954. na Savi u Slavonskom Brodu koji je 2023. bio i domaćin Europskog prvenstva u kajak-kanu maratonu.[8]
Kajakaški spust pod nazivom Štefanjsko novogodišnji spust održava se od 1971. na Savi u Zagrebu.
Plivački maraton Štitar održava se više od 25 godina.[9]
Galerija
uredi-
slika 1. Skela u Medsavama -
slika 2. Zalaz sunca nad Savom u Zagrebu. -
slika 3. Sava Bohinjka -
slika 4. Savica vodopad, izvor Savice. -
slika 5. Sava u Beogradu. -
-
Sava u Beogradu
Izvori
uredi- ↑ Jürgen, Udolph, (28 March 2007). "Stara Europa u Hrvatskoj: ime rijeke Save". Folia onomastica Croatica(12/13).
- ↑ Šašel Kos, Marjeta (2009). "Reka kot božanstvo – Sava v antiki" [River as a Deity – The Sava in Antiquity] (PDF). In Peternel, Jožef. Ukročena lepotica: Sava in njene zgodbe [The Tamed Beauty: The Sava and Its Stories] (PDF) (in Slovenian). Sevnica, Slovenia: Javni zavod za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti. pp. 42–50. ISBN 978-961-92735-0-0.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 17, str. 319.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2014. Pristupljeno 21. svibnja 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2016. Pristupljeno 21. svibnja 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ https://www.marathon-sava.com/o-maratonu/
- ↑ https://stari.kkkzagreb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=148%3A2010-09-43-medunarodni-kajakaski-maraton-2010&catid=9%3Anatjecanja&Itemid=19&lang=hr
- ↑ Slavonski Brod - domaćin Europskog prvenstva u kajak-kanu maratonu 2023. godine Pristupljeno 10. ožujka 2025.
- ↑ https://budica.info/stitar-25-plivacki-maraton-na-savi-povodom-dana-pobjede/
