Sava
Ovo je glavno značenje pojma Sava. Za druga značenja pogledajte Sava (razdvojba).Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj. Teče kroz Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju. Površina slijeva Save iznosi 95.720 km2.
Sava
| |
|---|---|
 Sava u Zagrebu.
| |
| Duljina | 945 km |
| Nadm. visina izvora | 1222 m |
| Prosječni istjek | 1722 m3/s |
| Površina porječja | 96.328 km2 |
| Izvor | Kranjska Gora, Slovenija |
| • koordinate | 46°29′31″N 13°44′16″E / 46.49194°N 13.73778°E |
| Ušće | Beograd, Srbija |
| • koordinate | 44°49′27″N 20°26′38″E / 44.82417°N 20.44389°E |
| Pritoci | Sora, Ljubljanica, Krka, Sutla, Kupa, Orljava, Una, Jablanica, Vrbas, Ukrina, Bosna, Brka, Tinja, Lukovac, Dašnica, Jerez, Kolubara, Topčiderska rijeka, Bosut, Drina, Kokra, Kamniška Bistrica, Savinja, Krapina, Sunja |
| Države | Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija |
| Gradovi | Zagreb, Sisak, Slavonski Brod, Brčko, Srijemska Mitrovica, Beograd, Domaljevac, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Orašje |
| Slijev | crnomorski |
| Ulijeva se u | ⤴ Dunav → Crno more |
| Plovna od − do | od Siska do ušća u Dunav, (593 km) |
 Tok i porječje rijeke Save.
| |
  ušće  izvor Sava na zemljovidu Europe | |
Ime uredi
Ime rijeke Save najvjerojatnije potječe od proto-indoeuropskog korijena sewh1 ("uzeti tekućinu") i sufiksa eh2 pa bi značenje bilo "ono što zalijeva".[1] Grčki povjesničar i geograf Strabon u svom djelu Geographica (4.6.10, pisano između 20. god. pr. Kr. i 20. god.) rijeku Savu naziva Saüs, a slično ju nazivaju i Rimljani koji koriste ime Savus. Drugo ime, koje Strabon koristi kada govori o rijeci Savi u cjelini ili o njenom donjem dijelu toka je Noarus.[2] Među slavenskim narodima (posebice u Srbiji) ime "Sava" je uobičajeno muško i žensko ime.
Smjer toka uredi
Sava nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke, a utječe u Dunav.
Sava Dolinka izvire kao slap Nadiža u Tamarskoj dolini, no odmah nakon toga ponire i teče podzemljem kroz dolinu Planice do Zelenaca kod Kranjske Gore, gdje se drugi put rađa kao zeleno jezerce. Sava Bohinjka nastaje izlijevanjem iz Bohinjskog jezera kod mjesta Ribčev Laz) u blizini Lancova u Sloveniji.
Jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potom između Bosne i Hercegovine i Srbije.
Širina korita u Zagrebu je 100 m, najveća širina joj je do 700 m (Šabac), na ušću u Dunav 290 m.[3] Sava je najvodonosnija pritoka Dunava.
Pritoke uredi
Važniji pritoci od izvora prema ušću:
Vodeni sustav uredi
Prosječan istjek vode na ušću je 1760 m³/s, a maksimalni 5000 m³/s. Najveći istijek je na prijelazu zime u proljeće. Led se stvara svake godine.
Plovnost uredi
Plovna je od Siska za veće brodove pri srednjem vodostaju a za manje brodove do Rugvice. To znači da u Zagrebu nije plovna, ali nije niti pitka zbog razvijene industrije i otpadnih voda, koje se ne pročišćuju.
Zagađenost uredi
Zbog otpadnih voda i raznih tvornica pored Save, Sava nije pitka. Zanimljivo je da usprkos tomu ribiči na njenim obalama redovito pecaju. Za jedan od razloga zagađenosti Save često se neopravdano smatra nuklearna elektrana Krško u Sloveniji, ali izuzevši kontrolirano zagrijavanje ona nema drugih štetnih utjecaja.
Zanimljivosti uredi
Između mjesta Orašje i Brezovo Polje u Bosni, krajem srpnja, zbog transformacije larve imena Palingenia longicauda u leptira bijele boje dolazi do "cvjetanja" Save gdje tisuće leptira, koji žive samo jedan dan, ugiba i stvara površinski sloj na samoj rijeci. Po neslužbenim navodima lokalnog stanovništa, taj fenomen bio je uobičajen do kraja 60-ih godina 20. stoljeća od kada se sumnja da je zagađenjem Save postao puno rjeđi i blaži.
Dan rijeke Save uredi
Od 1. lipnja 2007. godine, kada je u Zagrebu 1. lipnja službeno proglašen Danom rijeke Save, svake se godine obilježava Dan rijeke Save s ciljem promicanja značaja rijeke Save za sve zemlje u slivu, njenih iznimnih ekoloških vrijednosti i socio-ekonomskih potencijala.[4][5]
Galerija uredi
-
slika 1. Skela u Medsavama
-
slika 2. Zalaz sunca nad Savom u Zagrebu.
-
slika 3. Sava Bohinjka
-
slika 4. Savica vodopad, izvor Savice.
-
slika 5. Sava u Beogradu.
-
Izvori uredi
- ↑ Jürgen, Udolph, (28 March 2007). "Stara Europa u Hrvatskoj: ime rijeke Save". Folia onomastica Croatica(12/13).
- ↑ Šašel Kos, Marjeta (2009). "Reka kot božanstvo – Sava v antiki" [River as a Deity – The Sava in Antiquity] (PDF). In Peternel, Jožef. Ukročena lepotica: Sava in njene zgodbe [The Tamed Beauty: The Sava and Its Stories] (PDF) (in Slovenian). Sevnica, Slovenia: Javni zavod za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti. pp. 42–50. ISBN 978-961-92735-0-0.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 17, str. 319.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2014. Pristupljeno 21. svibnja 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2016. Pristupljeno 21. svibnja 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
