Otvori glavni izbornik

ImeUredi

Ime rijeke Save najvjerojatnije potječe od proto-indoeuropskog korijena sewh1 ("uzeti tekućinu") i sufiksa eh2 pa bi značenje bilo "ono što zalijeva".[1] Grčki povjesničar i geograf Strabon u svom djelu Geographica (4.6.10, pisano između 20. god. pr. Kr. i 20. god.) rijeku Savu naziva Saüs, a slično ju nazivaju i Rimljani koji koriste ime Savus. Drugo ime, koje Strabon koristi kada govori o rijeci Savi u cjelini ili o njenom donjem dijelu toka je Noarus.[2] Među slavenskim narodima (posebice u Srbiji) ime "Sava" je uobičajeno muško i žensko ime.

Smjer tokaUredi

Sava nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke, a utječe u Dunav.

Sava Dolinka izvire kao slap Nadiža u Tamarskoj dolini, no odmah nakon toga ponire i teče podzemljem kroz dolinu Planice do Zelenaca kod Kranjske Gore, gdje se drugi put rađa kao zeleno jezerce. Sava Bohinjka nastaje izlijevanjem iz Bohinjskog jezera kod mjesta Ribčev Laz) u blizini Lancova u Sloveniji.

 
Tok rijeke Save.

Jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potom između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Širina korita u Zagrebu je 100 m, najveća širina joj je do 700 m (Šabac), na ušću u Dunav 290 m.[3] Sava je najvodonosnija pritoka Dunava.

PritokeUredi

Važniji pritoci od izvora prema ušću:

Vodeni sustavUredi

Prosječan istijek vode na ušću je 1760 m³/s, a maksimalni 5.000 m³/s. Najveći istijek je na prijelazu zime u proljeće. Led se stvara svake godine.

PlovnostUredi

Plovna je od Siska za veće brodove pri srednjem vodostaju a za manje brodove do Rugvice. Što znači da u Zagrebu nije plovna, ali nije niti pitka zbog razvijene industrije i otpadnih voda, koje se ne pročišćuju.

ZagađenostUredi

Zbog otpadnih voda i raznih tvornica pored Save, Sava nije pitka. Zanimljivo je da usprkos tomu ribiči na njenim obalama redovito pecaju. Za jedan od razloga zagađenosti Save često se neopravdano smatra nuklearna elektrana Krško u Sloveniji, ali izuzevši kontrolirano zagrijavanje nema drugih štetnih utjecaja.

ZanimljivostiUredi

Zanimljivo je da je se prije na Savi zbivao fenomen koji se zvao Savski cvijet. Taj se fenomen više ne zbiva zbog zagađenja Save.

Dan rijeke SaveUredi

Od 1. lipnja 2007. godine, kada je u Zagrebu 1. lipnja službeno proglašen Danom rijeke Save, svake se godine obilježava Dan rijeke Save s ciljem promicanja značaja rijeke Save za sve zemlje u slivu, njenih iznimnih ekoloških vrijednosti i socio-ekonomskih potencijala.[4][5]

VrelaUredi

  1. Jürgen, Udolph, (28 March 2007). "Stara Europa u Hrvatskoj: ime rijeke Save". Folia onomastica Croatica(12/13).
  2. Šašel Kos, Marjeta (2009). "Reka kot božanstvo – Sava v antiki" [River as a Deity – The Sava in Antiquity] (PDF). In Peternel, Jožef. Ukročena lepotica: Sava in njene zgodbe [The Tamed Beauty: The Sava and Its Stories] (PDF) (in Slovenian). Sevnica, Slovenia: Javni zavod za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti. pp. 42–50. ISBN 978-961-92735-0-0.
  3. Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 17, str. 319
  4. http://www.savacommission.org/index.php?filterId=10&idevent=207&l=hr&month=2&page=event_detail&subFilterId=29&year=2013
  5. http://www.lijepanasasava.hr/vijesti/2011/06/01/1-lipnja-dan-rijeke-save/

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sava
  1. Jürgen, Udolph, (28 March 2007). "Stara Europa u Hrvatskoj: ime rijeke Save". Folia onomastica Croatica(12/13).[1]
  2. Šašel Kos, Marjeta (2009). "Reka kot božanstvo – Sava v antiki" [River as a Deity – The Sava in Antiquity]. [2]