Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajga/borealne šume
Planinski travnjaci i šikare
Crnogorične šume umjerenog pojasa
Tropske i suptropske crnogorične šume
Umjerene listopadne i mješovite šume
Mediteranske šume i makije
Tropske i suptropske vlažne listopadne šume
Tropske i suptropske suhe listopadne šume
Umjereni travnjaci, savane i šikare
Tropski i suptropski travnjaci, savane i šikare
Pustinje i vegetacija sušnih područja
Plavljena travna vegetacija
Riparianska zona
Vlažno područje
Vodeni biomi
Jezero
Priobalje
Šume mangrova
Šuma kelpa
Koraljni greben
Neritička zona
Epikontinentalni pojas
Pelagijska zona
Bentos
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Led
Drugi biomi
Endolitska zona
Ledeni brijegovi

Pri temperaturi od 0°C voda pod normalnim tlakom prelazi u čvrsto stanje. Pri smrzavanju volumen vode u ledenom stanju povećava se za otprilike 1/9.

Zato se led smatra jednim od najjačih prirodnih mehaničkih uzroka drobljenja stijena. Opetovanim zamrzavanjem u porama stijena iste se šire, postaju pukotine dok na kraju ne razlome stijenu.

Led se nalazi u velikim količinama oko Zemaljinih polova i na visokim gorama te ga se može smatrati krutinom koja oblikuje reljef gotovo poput stijena stijenom (Arktik, Antarktik, ledenjaci). Odlamanjem velikih komada polarnog leda nastaju ledeni brijegovi koji mogu otplutati i na relativno niže (ispod 50 stupnjeva) geografske širine.

No, led nije samo svojstvo vode kao krutine. U stvari takva vrsta leda naziva se vodeni led. gotovo svaki plinoviti spoj može pri određenim temperaturama i tlaku postići stanje leda. U Svemiru je poznato postojanje vodenog leda, no znatno češće su pojave npr. metanskog leda na Plutonu ili amonijevog leda na nešto bližem Uranu.

Topljenje leda u čaši.

Vidi i:

uredi