Ovo je glavno značenje pojma Drina. Za druga značenja pogledajte Drina (razdvojba).

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.

Drina
rijeka
Drina u Višegradu, oko 1900. Duljina = oko 340
Tok Drine
Položaj
DržaveBiH, Srbija
NaseljaFoča, Goražde, Višegrad, Bajina Bašta, Ljubovija, Bratunac, Zvornik, Mali Zvornik
Fizikalne osobine
Površina porječja19.570 km2
Istjek 
 • Prosječni125-370 m3
Plovna od – doplovna
Tok rijeke
IzvorNastaje spajanjem rijeka Tare i Pive
 • Koord.43°20′54″N 18°50′22″E / 43.348464°N 18.839578°E / 43.348464; 18.839578
UšćeSava, kod
Srijemske Rače
 • Koord.44°53′29″N 19°21′21″E / 44.891392°N 19.355936°E / 44.891392; 19.355936
Ulijeva se uSavu
PritociSutjeska, Prača, Žepa, Ćehotina, Lim, Rzav
Drina na zemljovidu Istočne Bosne
izvor
izvor
ušće
ušće
Drina na zemljovidu Istočne Bosne
Zemljovid

Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina svojim tokom od oko 340 km prolazi kroz mnogobrojna mjesta u BiH. U donjem Podrinju Drina čitavim svojim tokom čini granicu između BiH i Srbije. Drina se ulijeva u Savu blizu mjesta Srijemska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara. Rijeka ima i narodno ime Zelenka.[1]

Tok rijeke

uredi

Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH također je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se ulijeva više manjih i većih rijeka kao Lim, Prača i Rzav. Povijesno gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu, Bajinoj Bašti i Zvorniku. U Donjem Podrinju direktno teče kroz Zvornik dijeleći grad na dva dijela tako da Zvornik pripada Bosni a Mali Zvornik Srbiji.

Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke, dug 24 km.

Drina u bosanskohercegovačkoj i stranoj literaturi

uredi

Bosanskohercegovački nobelovac Ivo Andrić koji je jedan dio svog djetinjstva proveo u Višegradu je često koristio rijeku Drinu kao pozadinu svojih romana.

Povezani članci

uredi

Izvori

uredi
  1. Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 268.
      »Pod imenom Drinos zabilježena je već u Tab. Pcut., dok u narodu postoji za nju još i ime Zelenka zbog boje vode u gornjem i srednjem toku.«
    (str. 268.)

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Drina