Znanost

	Znanost
	; Znanost, alegorijski prikaz znanosti, rad Ivana Tišova u Hrvatskom institutu za povijest.
	Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Znanost je objektivno, sistematizirano i argumentirano znanje o zakonitostima, činjenicama, pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima. Stečeno je i provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim pokusom i pravilnim razmišljanjem.

Također, znanost nije samo skup znanja, već i način razmišljanja i gledanja stvarnosti. Taj se pogled temelji na razumu, logici, kritici, sumnji te objektivnom, slobodnom i samostalnom razmišljanju. Znanost je također objektivna, sustavna, logična, precizna i provjerljiva metoda prikupljanja, opisivanja, klasificiranja, definiranja, mjerenja, eksperimentiranja, uopćavanja, objašnjavanja i vrednovanja iskustvenih činjenica.

Ciljevi znanostiUredi

Cilj znanosti je istražiti, analizirati, opisati i objasniti stvarnost te odrediti odnos između uzroka i posljedice. Ciljevi znanosti ovise o društvenom, političkom, ekonomskom kontekstu određenog vremena i mjesta. Znanost je često legitimirala društveni poredak i strukture moći, što je često slučaj i danas.

Povijest znanostiUredi

Podrobniji članak o temi: Povijest znanosti

Znanstvena područja, polja, grane i ogranciUredi

Podjele znanosti po područjima, poljima, granama i ograncima su brojne. Podjela dana u nastavku zasnovana je na preporuci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).^[1]

Prirodne znanostiUredi

Podrobniji članak o temi: prirodne znanosti

1.1. Matematika
1.2. Računalne i informacijske znanosti
1.3. Fizika
1.4. Kemija
1.5. Znanosti o Zemlji i okolišu
1.6. Biologija

Tehničke znanosti i tehnologijaUredi

Podrobniji članak o temi: tehničke znanosti

2.1. Građevinarstvo
2.2. Elektrotehnika, elektronika i informacijska tehnologija
2.3. Strojarstvo
- mehanika
2.4. Kemijsko inženjerstvo
2.5. Znanost o materijalima
- metalurgija
2.6. Medicinsko inženjerstvo
2.7. Znanost o okolišu
2.8. Biotehnologija okoliša
- dijagnostičke biotehnologije
2.9. Industrijska biotehnologija
2.10. Nanotehnologija
- nanomaterijali
- nanoprocesi
2.11. Ostale tehničke znanosti

Umjetničke znanostiUredi

6.1. Glazba
6.2. Drama
6.3. Slikarstvo
6.4. Kiparstvo
6.5. Arhitektura
6.6. Film
6.7. Ples
6.8. Strip

Humanističke znanostiUredi

7.1. Povijesne znanosti
7.2. Znanost o jeziku i književnosti
7.3. Ostale humanističke znanosti

Klasifikacija znanstvenih i umjetničkih područja u HrvatskojUredi

Dodatak:Popis znanstvenih i umjetničkih područja, polja i grana u Republici Hrvatskoj

BibliografijaUredi

Ivan Supek, Filozofija znanosti i humanizam (1979.)^[2]
Srđan Lelas, Tihomir Vukelja, Filozofija znanosti (1996.)^[3]
Milan Galović, Uvod u filozofiju znanosti i tehnike (1997.)^[4]
Zoran Primorac, Uvod u filozofiju znanosti] (2005.)^[5]

Anthony O’Hear Uvod u filozofiju znanosti (2007.)^[6]

IzvoriUredi

↑ http://www.oecd.org/innovation/inno/38235147.pdf
↑ Ivan Supek, Filozofija znanosti i humanizam, Liber, Zagreb, 1979. (367 str.); II. izdanje: Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 9789530307100; Sadržaj: Od mita do znanosti o kozmosu, Logika, iskustvo i bitak, Transcedentalni mikrokozmos, Filozofija i umjetnost, Etika i povijest, Obzorja humanizma
↑ Srđan Lelas, Tihomir Vukelja, Filozofija znanosti : s izborom tekstova, Školska knjiga, Zagreb, 1996. (122 str.), ISBN 9530204299; Sadržaj: Što je znanost; Lingvistički obrat; Teorija i zbilja; Cjelovitost znanosti; Izabrani tekstovi: William Whewell: "O osnovnim idejama", Carl Gustav Hempel i Paul Oppenheim: "Studije logike objašnjenja", Karl Popper: "Znanost: nagađanja i odbacivanja", Stephen Toulmin: "Uzori prirodnog poretka", Willard Van Orman Quine: "Dvije dogme empiricizma", Thomas Samuel Kuhn: "Logika otkrića ili psihologija istraživanja", Paul Feyerabend: "Razum i praksa", Alan Chalmers: "Znanost i sociologija znanja"
↑ Milan Galović, Uvod u filozofiju znanosti i tehnike : znanosti i tehnika u razdoblju nagovještaja povijesnog obrata, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1997. (219 str.), ISBN 9531640599
↑ Zoran Primorac, Uvod u filozofiju znanosti, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2005. (539 str.); II. izdanje: Sveučilište, Mostar, 2010. (650 str.), ISBN 9789958690778; Sadržaj: Uvod - filozofija znanosti, Znanost i modeli objašnjenja, Empirizam i racionalizam, Filozofija i znanost (jedan primjer), Henri Poincaré i filozofija znanosti, Filozofija L. Wittgensteina, Logički pozitivizam, Znanstvena filozofija H. Reichenbacha, Neki primjeri kritike pozitivističkog programa, Pozitivistička slika znanosti i njena kritika, Kritički racionalizam Karla Poppera, Thomas Kuhn - struktura znanstvenih revolucija, Realizam u filozofiji znanosti, Sociološki obrat, Naturalizam, Filozofija I. Kanta, Jedan drugačiji pristup filozofiji i zannosti - fenomenologija, Dodatak, Izbor tekstova
↑ Anthony O’Hear Uvod u filozofiju znanosti (An introduction to the philosophy of science; preveli Tomislav Bracanović, Matej Sušnik), Hrvatski studiji, Zagreb, 2007. (190 str.), ISBN 9789536682652

znanost, Hrvatska enciklopedija

Povezani članciUredi

Vanjske povezniceUredi

Mrežna mjesta

Zoran Primorac, Uvod u filozofiju znanosti (2010.)
Neven Ninić, Ivan Kešina, Umiješanost promatrača - jedno od ograničenja znanosti, Filozofska istraživanja 1-2/2010.
Davorka Matić, Internalizam racionalnih metodologija i eksterno-socijalna povijest znanosti, Revija za sociologiju, 1-2/1999.
Hrvatski popularno znanstveni portal

Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Znanost

[1] ttp://www.oecd.org/innovation/inno/38235147.pdf

[2] Ivan Supek, Filozofija znanosti i humanizam, Liber, Zagreb, 1979. (367 str.); II. izdanje: Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 9789530307100; Sadržaj: Od mita do znanosti o kozmosu, Logika, iskustvo i bitak, Transcedentalni mikrokozmos, Filozofija i umjetnost, Etika i povijest, Obzorja humanizma

[3] Srđan Lelas, Tihomir Vukelja, Filozofija znanosti : s izborom tekstova, Školska knjiga, Zagreb, 1996. (122 str.), ISBN 9530204299; Sadržaj: Što je znanost; Lingvistički obrat; Teorija i zbilja; Cjelovitost znanosti; Izabrani tekstovi: William Whewell: "O osnovnim idejama", Carl Gustav Hempel i Paul Oppenheim: "Studije logike objašnjenja", Karl Popper: "Znanost: nagađanja i odbacivanja", Stephen Toulmin: "Uzori prirodnog poretka", Willard Van Orman Quine: "Dvije dogme empiricizma", Thomas Samuel Kuhn: "Logika otkrića ili psihologija istraživanja", Paul Feyerabend: "Razum i praksa", Alan Chalmers: "Znanost i sociologija znanja"

[4] Milan Galović, Uvod u filozofiju znanosti i tehnike : znanosti i tehnika u razdoblju nagovještaja povijesnog obrata, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1997. (219 str.), ISBN 9531640599

[5] Zoran Primorac, Uvod u filozofiju znanosti, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2005. (539 str.); II. izdanje: Sveučilište, Mostar, 2010. (650 str.), ISBN 9789958690778; Sadržaj: Uvod - filozofija znanosti, Znanost i modeli objašnjenja, Empirizam i racionalizam, Filozofija i znanost (jedan primjer), Henri Poincaré i filozofija znanosti, Filozofija L. Wittgensteina, Logički pozitivizam, Znanstvena filozofija H. Reichenbacha, Neki primjeri kritike pozitivističkog programa, Pozitivistička slika znanosti i njena kritika, Kritički racionalizam Karla Poppera, Thomas Kuhn - struktura znanstvenih revolucija, Realizam u filozofiji znanosti, Sociološki obrat, Naturalizam, Filozofija I. Kanta, Jedan drugačiji pristup filozofiji i zannosti - fenomenologija, Dodatak, Izbor tekstova

[6] Anthony O’Hear Uvod u filozofiju znanosti (An introduction to the philosophy of science; preveli Tomislav Bracanović, Matej Sušnik), Hrvatski studiji, Zagreb, 2007. (190 str.), ISBN 9789536682652

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

Znanost
Znanost, alegorijski prikaz znanosti, rad Ivana Tišova u Hrvatskom institutu za povijest.

Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj