Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja. Teologija je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića te odnos između njega, svijeta i čovjeka.[1]
| Bogoslovlje (teologija) | |
 Alegorijski prikaz teologije, rad Roberta Frangeša Mihanovića u Hrvatskom institutu za povijest. | |
| Znanstveno područje | Humanističke znanosti |
|---|---|
| Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj | |
Teologija je i visoka škola, fakultet na kojem se studenti pripravljaju za svećeničko zvanje, hrvatski izraz je, bogoslovija.[2]
Teologija se trudi eleborirati i razvijati teorije s obzirom na dogmatsku cjelinu koju štuju različite vjere odnosno vjernici. Dok u judaizmu svetinja biva izražana Elohimom i Jahveom, u kršćanstvu božanstvo poprima formu trojednog Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga. U hinduizmu se najčešće izražava brahmanom i atmanom. U Kini biva izražena u Tao-u, njegovom tamnom i svijetlom aspektu jing-jang. U arapskom svijetu (Islam) božanstvo je Alah, kojega objavljuje njegov poslanik Muhamed. Božanstvo u svojoj teološkoj univerzalnosti općenito poprima odlike: naravi, bića, logosa, duha, razuma, milosrdnosti, istine, apsoluta, sveprivlačnosti, ono je summum bonum, stvoritelj, spasitelj, jedini.
Bavi se pitanjima vjere. Bavi se govorom o Bogu, o njegovoj naravi. U kršćanstvu promišlja o Isusu Kristu, o Crkvi i o drugim vjerskim sadržajima na temelju objave (Biblija) i predaje (tradicija). Katolički studij teologije sastoji se od nekoliko važnih cjelina iz kojih izviru pojedini kolegiji: filozofija, dogmatska teologija, fundamentalna teologija, crkvena povijest, religiozna pedagogija i katehetika, pastoralna teologija, moralna teologija, naravna teologija, crkveno pravo te studij latinskog, grčkog, hebrejskog i staroslavenskog jezika. Zbog komunističkog razdoblja laici nisu studirali teologiju zbog nemogućnosti zaposlenja, dok je ona oduvijek na zapadu bila predmet istraživanja te je mnoštvo znanstvenika na tom području koji su laici.
Školski predmet koji iz katoličke teologije izvire je vjeronauk ili nauk o vjeri koji se bavi učenjem o Bogu i čovjeku.
IzvoriUredi
- Bilješke i literatura
Vanjske povezniceUredi
- Mrežna mjesta
- Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- [neaktivna poveznica]
- Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Osijeku
- Filozofski fakultet Družbe Isusove
- Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik"
- Adventistički teološki fakultet Inačica izvorne stranice arhivirana 10. veljače 2007.
- Evanđeoski teološki fakultet
- H. Denzinger, P Hünermann: Zbirka sažetaka, vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i ćuroređu Inačica izvorne stranice arhivirana 14. veljače 2021.