Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava. Posebne discipline u mineralogiji proučavaju procese nastanka minerala i pojavne oblike, bave se klasifikacijom minerala, njihovim zemljopisnim rasprostranjenjem kao i mogućnostima uporabe. Mineralogijom se bave mineralozi.

Mineralogija
Mineralogija
Kristali sumpora.
Znanstveno polje Geologija
Znanstveno područje Prirodne znanosti
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj

Povijesni razvoj uredi

O najranijim poznatim proučavanjima, pretpostavkama i teoriji mineralogije pronađeni su zapisi iz antičke Babilona, potom antičkog grčko-rimskog razdoblje, antičkog i doba srednjeg vijeka Kine, i zapisi prana na sanskritu iz stare Indije.[1] Ipak, prve sistematske zanstvene studije minerala i stijena javile su se tek u Europi u razdoblju nakon renesanse.[2] Opravdanost i potvrde proučavanja mineralogije uspostavljeni su na osnovama kristalografije i mikroskopskih proučavanja stijena (preparata) s pojavom mikroskopa u 17. stoljeću.[2]

Fizička mineralogija uredi

Fizička mineralogija proučava fizičke osobine minerala. Opisom fizičkih svojebnosti najlakše se identificiraju, klasificiraju i kategoriziraju minerali.

Sistematska mineralogija uredi

Sistematska mineralogija je znanstvena disciplina unutar mineralogije koja se bavi sistematiziranjem i klasifikacijom minerala.

Klasifikacija minerala uredi

Klasifikacija minerala danas se temelji na njihovoj strukturnoj i kemijskoj srodnosti, odnosno po njihovim kristalokemijskim svojebnostima.

Minerali se dijele u razrede (njih 13 ukupno). Razredi se mogu sastojati od više mineralnih tipova, a svaki mineralni tip može biti sastavljen od više mineralnih skupina.

Podjela na razrede bazira se na poznavanju kemijskih svojstava, kemijskog sastava te stehiometrijskih odnosa elemenata koji grade mineral. Da bi se neki mineralni razred podijelio na mineralne tipove, potrebo je pouzdano znanje o stehiometrijskim odnosima. Želimo li neki mineralni tip podijeliti na mineralne grupe, moramo dodatno poznavati i kristalnu strukturu minerala.

Mineralna skupina uredi

Mineralnu skupinu čine minerali koji imaju isti oblik strukture i kod takvih minerala, u većini slučajeva, postoji mogućnost izomorfnih zamjena, odnosno pojava čvrstih otopina.

Pri svrstavanju minerala u pojedine skupine, odnosno tipove, mogu postojati i izuzeci. Na primjer, skupinu ugljika čine dijamant (C) i grafit (C), iako ta dva minerala imaju posve različite strukture; također, razred sulfida sadržava ne samo spojeve elemenata sa sumporom, već i s telurom te selenom... itd.

Bibliografija uredi

  • Fran Tućan, Mineralogija (1. svezak: Opća mineralogija; 2. svezak: Specijalna mineralogija) Beograd, 1928. – 1930.; II. prerađeno i dopunjeno izdanje: Školska knjiga, Zagreb, 1951. – 1957.
  • Stanko Grafenauer, Jože Duhovnik, Sistematska mineralogija, Fakulteta za naravoslovje in tehnologijo, Ljubljana, 1977., II. izdanje 1984.
  • Vladimir Bermanec, Sistematska mineralogija : mineralogija nesilikata, Targa, Zagreb, 1999. (264 str.), ISBN 9531860459
  • Maja Vrkljan, Mineralogija i petrologija : osnove i primjena, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2001. (207 str.), ISBN 953963038X
  • Dragutin Slovenec, Vladimir Bermanec, Sistematska mineralogija - mineralogija silikata, Denona, Zagreb, 2004. (359 str.), ISBN 9539777844
  • Dragutin Slovenec, Opća mineralogija, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2011. (350 str.), ISBN 9789536923151; II. izdanje 2014.
  • M. Vrkljan, S. Borojević Šoštarić, N. Tomašić, Optička mineralogija : određivanje minerala polarizacijskim mikroskopom, RGNF : PMF, Zagreb, 2018. (331 str.), ISBN 9789536923410
  • Romuald Zlatunić, Nastanak gline, tehnologija i mineralogija keramike, Histria archaeologica 36/2007.

Izvori uredi

  1. Needham, Volume 3, 637.
  2. a b Needham, Volume 3, 636.

Povezani članci uredi

Vanjske poveznice uredi

Mrežna mjesta