Otvori glavni izbornik

Stehiometrija (grč. "stoicheion" element i "metrija" mjerenje) je primijenjena matematika u kemiji kojom računamo omjere brojeva atoma pojedinih elemenata u kemijskom spoju odnosno omjere množine spojeva u jednadžbi kemijske reakcije. [1]

Stehiometrija je primjena matematike u kemiji kojom možemo određivati molekularne formule kemijskih spojeva na temelju njihove kvantitativne analize, postavljati jednadžbi kemijskih reakcija i izračunavati količine tvari koje sudjeluju, odnosno nastaju u kemijskim reakcijama. [2]

Stehiometrija (grč.), grana kemija koja proučava kvantitativne odnose kem. spojeva (mase, volumene, množine) u procesima u kojima reaktanti prelaze u produkte. U stehiometrijske zakone mogu se ubrojiti i plinski zakoni, kao i zakoni elektrokemije i termodinamike.[3]

Temelji stehiometrijeUredi

Stehiometrija se temelji na prirodnim zakonima kemije i fizike:[4]


Najčešće fizikalne veličine (bez osnovnih), mjerne jedinice i matematički izrazi u stehiometriji [5]Uredi

 
Jednadžbe
Fizikalna veličina simbol mjerna jedinica
relativna atomska masa   bez jedinice
relativna molekulska masa   bez jedinice
masa atoma    
masa molekule    
množina    
množinska koncentracija    
molna masa    
molni volumen    
brojnost   bez jedinice
Avogadrova konstanta    
atomska jedinica mase    
plinska konstanta    

Primjena stehiometrije - sastav smjesa tvariUredi

Pod smjese tvari najčešće podrazumijevamo otopine koje su smjese otopljene tvari i otapala. Sastav smjesa možemo izražavati (definirati) omjerima, udjelima i koncentracijama.

  • Omjer dviju vrijednosti neke veličine (mase, volumena ili množine) dviju sastojaka neke smjese (A i B) pokazuje koliko puta jedna vrijednost sadrži drugu. Omjer vrijednosti A i B piše se kao  A : B. Omjer nema mjernu jedinicu.
  • Udio jedne vrijednosti neke veličine (mase, volumena ili množine) u zbroju svih vrijednosti te veličine u smjesi (smjesa=100%) je omjer vrijednosti te veličine i zbroja svih vrijednosti veličina cjelokupne smjese. Udio vrijednosti A u vrijednosti smjese AB pišemo:

 

Udio vrijednosti A u smjesi AB nema mjernu jedinicu, to je broj < 1 i izražava se kao postotak (%).

  • Koncentraciju neke tvari dobivamo dijeleći njezinu količinu (masu m, volumen V ili množinu n) sa ukupnim volumenom u kojem se ta tvar nalazi:

 

Povijesna crticaUredi

Jeremias Benjamin Richter (1762-1807) prvi je postavio načela stehiometrije. 1792. on je napisao:

Stehiometrija je znanost o mjerenju kvantitativnih masenih ili volumnih omjera kemijskih elemenata u spojevima i kemijskim reakcijama. [6]

IzvoriUredi

  1. [1] Institut za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Struna: Stehiometrija
  2. [2] Hrvatska enciklopedija, Stehiometrija
  3. [3] LZMK: Proleksis enciklopedija, Stehiometrija
  4. Sikirica, Korpar, Čolig: Kemija s vježbama 1, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-0-20540-6, str. 47-50
  5. Habuš, Tomašić, Liber: Opća kemija 1: Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str. 44-45, 132-142
  6. [4] Chemteam: Stoichiometry