Atomska fizika grana je fizike koja se bavi proučavanjem atoma. Izvorno se je atomska fizika bavila nuklearnom fizikom.

Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama.
Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno).
U pojednostavljenom Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n=2). Prikazana je emisija svjetlosti. Prijelaz elektrona predstavlja H-alfa, prvu liniju Balmerove serije, valne duljine 656 nm.

Atomska i molekularna fizika

uredi

Atomska i molekularna fizika je grana fizike koja se bavi istraživanjem strukture atoma i molekula, njihovih energetskih stanja i međudjelovanja s ostalim česticama i poljima. Uspješan je primjer primjene kvantne mehanike. Važniji su ogranci atomska i molekularna spektroskopija, atomski i molekularni snopovi, atomski, molekularni i elektronski sudari, atomska i molekularna fizika na površinama, ionizacija i fizika plazme, lasersko hlađenje i atomske stupice, atomska optika, fotonima inducirana dinamika, klasteri, nelinearna optika i spektroskopija. U nas se laserska spektroskopija razvija u Institutu za fiziku i Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.[1]

Atomistika

uredi

Atomistika je proučavanje strukture i međudjelovanja atoma.[2]

Istaknuti atomski fizičari

uredi

Izvori

uredi
  1. atomska i molekularna fizika. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2019.
  2. atomistika. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2019.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda