Portal:Kemija

uredi   Portal o kemiji Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima. Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava. uredi   Izdvojeni članak Neon su 1898. godine otkrili Sir William Ramsay i M. W. Travers (Engleska). Ime je dobio od grčke riječi neos što znači nov. To je kemijski inertan, jednoatomni, nezapaljivi plin bez boje i mirisa. Spada u skupinu plemenitih plinova. Može se dobiti umjetno. Neon se dobiva se frakcijskom destilacijom tekućeg zraka. Gustoća u tekućem stanju 1,2 gcm^-3, specifične težine u odnosu na zrak 0,674. Komercijalno se dobiva kao nusproizvod frakcionirane destilacije tekućeg zraka pri proizvodnji kisika i dušika. Upotrebljava se u svijetlećim napravama (neonske cijevi), u elektronskoj industriji i laserskoj tehnici. Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izdvojeni članci uredi   Izabran životopis Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar. Bio je pionir na polju fizike i kemije, a poznata su njegova proučavanja na području kristalografije, magnetizma, piezoelektriciteta i radioaktivnosti. Zajedno sa suprugom Marijom Skłodowskom-Curie i Antoineom Henrijem Becquerelom dobio je 1903. godine Nobelovu nagradu za fiziku. Pierre Curie umro je tragičnom smrću u 47. godini života, u nesreći kočije u Parizu. No, već tada je bio teško bolestan, najvjerojatnije od posljedica pretjeranog izlaganja radijaciji. Posmrtni ostaci Pierrea i njegove supruge preneseni su 1995. u pariški Panteon. Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari uredi   Izabrana slika Slika sa treće Solvayske konferencije 1921. --Galerija-- uredi   Članci Osnove Znanstvena metoda • SI osnovne jedinice • Značajni brojevi • Atom • Orbitale • Periodni sustav elemenata • Izomeri • Alotropi • Izotopi • Ion Elektronska konfiguracija • Atomski radijus i Ionski radijus • Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blok • Elektronegativnost • Ionizacijska energija • Elektronski afinitet Kemikalije i odnosi Sustavna imena • Kemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) • Kemijska veza • Kemijski polaritet • Kemijska jednadžba • Kemijska reakcija • Boje kemikalija Kvantitativna kemija mol • Avogadrova konstanta • Stehiometrija • Termokemija • Hessov zakon • Kalorimetrija Stanja tvari Kinetička teorija plinova • Idealni plin • Fizika čvrstog stanja • Otopine • Koncentracija otopina • Koloidna svojstva • Kemijska ravnoteža • Le Chatelierovo načelo • Topljivost • Ukapljivanje • Efekt zajedničkog iona Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i baza • Jake kiseline • Slabe kiseline • pH i jačina kiselina • Sustavno imenovanje kiselina i baza • Samo-ionizacija vode • Titracija kiselina-lužina • Redoks-reakcije • Elektrokemija Kinetika i termodinamika Kemijska kinetika • Stope reakcije • Spontani procesi • Entalpija • Entropija -- Gibbsova slobodna energija • Nuklearna kemija • Biokemija Povijest kemije Alkemija • Podrijetlo kemije • Otkriće kemijskih elemenata • Nobelova nagrada za kemiju Poznati kemičari Marie Curie • Pierre Curie • John Dalton • Jöns Jakob Berzelius • Dmitrij Ivanovič Mendeljejev • Antoine Laurent de Lavoisier • Sir Ernest Rutherford • Louis Pasteur • Sir Humphry Davy • Paracelsus • Vladimir Prelog • Lavoslav Ružička uredi   Kategorije Kemija Kemičari U izradi, Kemija Kemija po godinama Kemijski predlošci Grane kemije Kemijske formule Kemijske reakcije Kemijske tvari Kemijske veze Kemijski spojevi Kozmetika Materijali Opća kemija Periodni sustav elemenata Pirotehnika Plinski zakoni Prevlaka metala uredi   Periodni sustav elemenata Skupina → 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 ↓ Perioda 1 1 H 2 He 2 3 Li 4 Be 5 B 6 C 7 N 8 O 9 F 10 Ne 3 11 Na 12 Mg 13 Al 14 Si 15 P 16 S 17 Cl 18 Ar 4 19 K 20 Ca 21 Sc 22 Ti 23 V 24 Cr 25 Mn 26 Fe 27 Co 28 Ni 29 Cu 30 Zn 31 Ga 32 Ge 33 As 34 Se 35 Br 36 Kr 5 37 Rb 38 Sr 39 Y 40 Zr 41 Nb 42 Mo 43 Tc 44 Ru 45 Rh 46 Pd 47 Ag 48 Cd 49 In 50 Sn 51 Sb 52 Te 53 I 54 Xe 6 55 Cs 56 Ba * 72 Hf 73 Ta 74 W 75 Re 76 Os 77 Ir 78 Pt 79 Au 80 Hg 81 Tl 82 Pb 83 Bi 84 Po 85 At 86 Rn 7 87 Fr 88 Ra ** 104 Rf 105 Db 106 Sg 107 Bh 108 Hs 109 Mt 110 Ds 111 Rg 112 Cn 113 Nh 114 Fl 115 Mc 116 Lv 117 Ts 118 Og * Lantanoidi 57 La 58 Ce 59 Pr 60 Nd 61 Pm 62 Sm 63 Eu 64 Gd 65 Tb 66 Dy 67 Ho 68 Er 69 Tm 70 Yb 71 Lu ** Aktinoidi 89 Ac 90 Th 91 Pa 92 U 93 Np 94 Pu 95 Am 96 Cm 97 Bk 98 Cf 99 Es 100 Fm 101 Md 102 No 103 Lr Skupine periodnog sustava Alkalijski metali1 Zemnoalkalijski metali1 Lantanoidi1,2 Aktinoidi1 Prijelazni metali1 Slabi metali1 Polumetali Nemetali Halogeni elementi3 Plemeniti plinovi3 Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine. Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali. Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali. Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje. Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi. Ostali portali na Hrvatskoj Wikipediji                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis

Purge server cache