Renij

kemijski element
renij
Osnovna svojstva

Element
Simbol
Atomski broj

renij
Re
75
Kemijska skupina prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok 7, 6, d
Izgled
Gustoća1 21020 kg/m3
Tvrdoća ?
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

 J mol–1 K–1

Talište 3180[1] °C
Vrelište3 5630[1] °C
Toplina taljenja  kJ mol-1
Toplina isparavanja  kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 186,207(1)
Elektronska konfiguracija [Xe] 4f145d56s2[1]

Renij je kemijski element atomskog (rednog) broja 75 i atomske mase 186,207(1). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Re.

Renij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.

To je srebrnobijel, sjajan i vrlo tvrd metal velike gustoće i visokog tališta. Renij ima najviše vrelište (5596 °C) među svim kemijskim elementima, a treće najviše talište. Dobiva se kao sivi prah, koji potamni kada stoji na vlažnom zraku. Otporan je na habanje. Topljiv je u nitratnoj i sulfatnoj kiselini, ali ne i u kloridnoj.

Upotrebljava se u proizvodnji slitina volframa i molibdena, u elektrotehnici za izradu žarnih niti u žaruljama i termoelementima te strateškim vojnim primjenama (mlazni i raketni motori). Jedan je od najskupljih metala na tržištu; cijene od 4575 $ u kolovozu 2011.

Renij su 1925. godine otkrili Walter Noddack, Ida Tacke i Otto Berg (Njemačka) i to je bio posljednji otkriveni stabilni element. Ime je dobio od latinskog naziva za rijeku Rajnu - Rhenus. Mendeljejev ga je predvidio 1871. i dao mu ime dvimangan.

Logotip Wječnika
Logotip Wječnika
Wječnik ima rječničku natuknicu Renij

Izvori

uredi
  1. a b c Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
Nedovršeni članak Renij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.