Rajna

Ovo je glavno značenje pojma Rajna. Za djelo Victora Hugoa pogledajte Rajna (Hugo).

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe. Od izvora do ušća duga je oko 1.230 km, od toga su plovna 833 km. Izvire u švicarskim Alpama, a nastaje spajanjem dvaju manjih tokova: Vorderrhein (prednja Rajna) i Hinterrhein (stražnja Rajna). Protječe kroz Švicarsku, Lihtenštajn, Austriju, Njemačku, Francusku i Nizozemsku, gdje se ulijeva u Sjeverno more.

Rajna
rijeka
Stijena Loreley u njemačkoj pokrajini Porajnje i Falačka
Zemljovid porječja Rajne
Položaj
Države	Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Njemačka, Francuska, Nizozemska
Naselja	Basel, Strasbourg, Karlsruhe, Mannheim, Ludwigshafen, Wiesbaden, Mainz, Koblenz, Bonn, Köln, Düsseldorf, Utrecht, Rotterdam
Fizikalne osobine
Duljina	1230 km
Površina porječja	185 000 km2
Istjek
• Prosječni	2,300 m3
Tok rijeke
Izvor	Vorderrhein
• Nad. vis.	2,345 m
• Koord.	46°37'57,047"N, 8°40'29,316"E
Ušće
• Koord.	51°58'51"N, 4°5'35"E
Ulijeva se u	→ Sjeverno more

Izvor imena je u korijenu reie indoeuropskog prajezika u značenju "kretati se, teći, prolaziti", a Gali su je zvali Renos u gotovo istom značenju.

Rajna i Dunav su formirali većinu unutarnje sjeverne granice Rimskog Carstva, a sve od tih dana, Rajna je vitalan plovni put koji je služio za trgovinu robom duboko u unutrašnjost. Mnoge prapovijesne utvrde i srednjovjekovni dvorci duž Rajne svjedoče o njenoj važnosti kao plovnog puta. Riječni promet se mogao zaustaviti na tim lokacijama, najčešće u svrhu prikupljanja cestarine državi koja je nadzirala taj dio rijeke. Također je služila u obrambene svrhe te je bila osnovom za regionalne i međunarodne granice.

• 
  Jezero Tomasee u Švicarskoj, veći, ali niži (2,345 m) izvor Rajne
• 
  Slapovi Rajne kod Schaffhausena
• 
  Rajna kod Basela
• 
  Rajna kod Düsseldorfa

Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne

Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	2002. (26. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo	ii, iv, v
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1066
Koordinate	50°10′25″N 7°41′39″E
Ždrijelo Rajne class=notpageimage| Položaj u Njemačkoj

Ždrijelo Rajne je popularan naziv za gornju srednju dolinu Rajne, 65 km dugom dijelu rijeke između Bingena am Rhein i Koblenza u Njemačkoj. Taj dio je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi u lipnju 2002. god. zbog jedinstvene kombinacije geoloških, povijesnih, kulturnih i industrijskih razloga.

Srednja dolina Rajne je izvanredan organski i kulturni krajolik, čiji je karakter određen, ne samo geomorfološkim i geološkim sastavom, nego i ljudskim djelovanjem, kao što su naselja, prometne infrastrukture i privreda, kroz više od dvije tisuće godina. Ona je tijesno povezana s poviješću i legendama, i stoljećima je snažno utjecala na brojne pisce, umjetnike i skladatelje.

Rijeka je bila važan trgovački put u Srednjoj Europi od prapovijesti kada je niz malih naselja nastao na obalama. Ograničene veličine, mnogi od ovih starih gradova zadržali su svoj povijesni karakter. Povećanjem bogatstva, pojavili su se i mnogi dvorci i dolina je postala središnja regija Svetog Rimskog Carstva. Oblast je bila središte Tridesetogodišnjeg rata, što je ostavilo mnoge dvorce u ruševinama, dans atrakcije za krstarenje brodovima koji prate rijeku. Jedno vrijeme bila je granica Francuske, a u 19. stoljeću postala je dio Pruske i postala je bitna slika krajolika Njemačke.

Ovaj dio Rajne ima značajan folklor, kao što je legendarni dvorac na Rajni u koji se smješta Wagnerova opera Götterdämmerung. Anualni festival Rajna u plamenu je spektakularni vatromet u Sankt Goaru u rujnu i Koblenzu u kolovozu, koji se najbolje vide s jednog iz konvoja brodova na rijeci.

Pritoke

• Thur, rijeka u Švicarskoj

Vanjske poveznice

• Vodni promet - infrastruktura
• Središnja komisija za plovidbu Rajnom (engl.)
• Povijest Rajne s mapama  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. ožujka 2010. (Wayback Machine) (engl.)
• Dvorci doline Rajne (engl.)