Toplina isparavanja
Toplina isparavanja ili standardna entalpija isparavanja (ΔHv) količina je toplinske energije koja je potrebna jednom molu tekućine za prelazak u plin, odnosno količina toplinske energije koju ista količina plina oslobodi prilikom prelaska u tekuće agregatno stanje.
.png)
Temperatura pri kojoj tvar mijenja agregatno stanje zove se vrelište ili kapljište, ovisno o tome promatra li se tvar koja vrije ili se ukapljuje.
Toplina isparavanja se može promatrati kao energija potrebna da se svladaju kemijske veze u tekućini. Helij ima vrlo nisku toplinu isparivanja 0,0845 kJ/mol, a Van der Waalsove sile između atoma helija su izuzetno slabe. S druge strane, molekule u tekućoj vodi se drže zajedno s relativno jakim vodikovim vezama, pa je toplina isparavanja za vodu 40,65 kJ/mol i iznosi 5 puta više od energije potrebne da se voda zagrije od 0 °C to 100 °C (cp = 75,3 J K−1 mol−1).
Odabrane veličine uredi
Uobičajene kemijske tvari uredi
Toplina isparavanja za razne kemijske tvari, mjereno na temperaturama vrelišta.
| Kemijske tvari | Toplina isparavanja (kJ mol-1) |
Toplina isparavanja (kJ kg−1) |
|---|---|---|
| Amonijak | 23,35 | 1371 |
| Butan | 21,0 | 320 |
| Etanol | 38,6 | 841 |
| Vodik | 0,46 | 451,9 |
| Metan | 8,19 | 760 |
| Metanol | 35,3 | 1104 |
| Propan | 15,7 | 356 |
| Fosfin | 14,6 | 429,4 |
| Voda | 40,65 | 2257 |
Literatura uredi
Sears Zemansky: University Physics, Addison-Wesley Publishing Company, Sixth ed., 1982.
Vanjske poveznice uredi
