Istarska županija

Istarska županija; Regione Istriana
Zastava	Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Pazin
Površina	2813 km2
Broj stanovnika (2021.)	195 794 stanovnika
Gustoća stanovništva	69,60 stan./km2
Broj gradova	10
Broj općina	31
Broj naselja	655
ISO 3166-2:HR	HR-18
Pozivni broj	+385 (0)52
Župan	Fabrizio Radin (IDS)
Dan županije	25. rujna
Službene stranice	http://www.istra-istria.hr/
Portal Hrvatske

Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2.820 od 3.120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre). Upravno sjedište županije je Pazin, a političko i gospodarsko Pula. Sastoji se od 10 gradova i 31 općine.

Istarski poluotok

Upravni ustrojUredi

Županija je stvorena od predratnih općina Buje, Buzet, Labin, Pazin, Pula, Poreč i Rovinj.^[3] Županija je načinjena od 10 gradova i 31 općine.

GradoviUredi

Naziv (tal.)	Stan. (Popis 2021.)^[4]	Slika
Buje (Buie)	4.451
Buzet (Pinguente)	5.997
Labin (Albona)	10.488
Novigrad (Cittanova d'Istria)	3.883
Pazin (Pisino)	8.306
Poreč (Parenzo)	16.666
Pula (Pola)	52.411
Rovinj (Rovigno)	13.039
Umag (Umago)	12.767
Vodnjan (Dignano)	5.850

OpćineUredi

Naziv (tal.)	Stan. (Popis 2021.)
Bale (Valle)	1.168
Barban (Barbana)	2.497
Brtonigla (Verteneglio)	1.523
Cerovlje (Cerreto)	1.458
Fažana (Fasana)	3.477
Funtana (Fontane)	913
Gračišće (Gallignana)	1.311
Grožnjan (Grisignana)	662
Kanfanar (Canfanaro)	1.498
Karojba (Caroiba)	1.415
Kaštelir-Labinci (Castellier-Santa Domenica)	1.502
Kršan (Chersano)	2.838
Lanišće (Lanischie)	270
Ližnjan (Lisignano)	4.052
Lupoglav (Lupogliano)	836
Marčana (Marzana)	4.225
Medulin (Medolino)	6.579
Motovun (Montona)	912
Oprtalj (Portole)	746
Pićan (Pedena)	1.719
Raša (Arsia)	2.811
Sveta Nedelja (Santa Domenica)	2.898
Sveti Lovreč (San Lorenzo del Pasenatico)	962
Sveti Petar u Šumi (San Pietro in Selve)	1.043
Svetvinčenat (Sanvincenti)	2.202
Tar-Vabriga (Torre-Abrega)	2.150
Tinjan (Antignana)	1.728
Višnjan (Visignano)	2.098
Vižinada (Visinada)	1.136
Vrsar (Orsera)	1.944
Žminj (Gimino)	3.363

StanovništvoUredi

Dobno-spolna piramida Istarske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Više od 195.000 žitelja ili 5,04% nacionalnog stanovništva živi u Istarskoj županiji. Gustoća naseljenosti je 69,6 stanovnika/km²; prosječna starost stanovništva je 43 godine. Pula je najveća urbana cjelina s 52.411 stanovnika. Oko 70,7% stanovništva živi u gradovima. Uz 29 općina brojna su i mnoga sela kojih u cijeloj Istri ih ima više od 600. Takozvani "najmanji grad na svijetu" - Hum koji je naseljen samo trima obiteljima (22 stanovnika).

Hrvatska i susjedne zemlje osobito su mnogo depopulirale 2010-ih zbog negativne stope nataliteta i velikog broja iseljavanja. Posvemašnjem demografskom slomu Hrvatske brojkama još donekle odolijeva Istarska županija (uglavnom radi imigracija i manje stope smrtnosti) ali se sve teže odupire depopulacijskim trendovima koji su zahvatili čitavu Hrvatsku (Totalna stopa fertiliteta (TFR) u 2017. iznosila je samo 1.31).

Istarska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	117719	133518	160000	176196	194455	236981	215167	223949	183344	175094	176838	175199	188332	204346	206344	208055	195237
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

JeziciUredi

U svakodnevnom životu govori se čakavskim narječjem hrvatskoga jezika.

Etnički sastavUredi

Struktura stanovništva 2011.^[5] :

Hrvati 142.173 ( 68,33 % )
Talijani 12.542 ( 6,03 % )
Srbi 7.206 ( 3,46 % )
Bošnjaci 6.146 ( 2,9 % )
Albanci 2.393 ( 1,15 % )
Slovenci 1.193 ( 1 % )
Istrijani 25.203 (12.11%)
Neopredijeljeni 4.078 ( 1,96 % )

Najčešća prezimenaUredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. 10 najčešćih prezimena u Istarskoj županiji su^[6]:

Benčić
Buršić
Radolović
Peruško
Miletić
Božić
Brajković
Matošević
Poropat
Ivančić

Županijska upravaUredi

Trenutačni župan: Fabrizio Radin (IDS)

Županijska skupština se sastoji od 44 zastupnika.

Istarski demokratski sabor (IDS) 18
Socijaldemokratska stranka Hrvatske (SDP) 5
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 5
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) 2
Nezavisni 3
Zeleni savez 1
HNS, Most NL, Živi zid 4
Ostali 6

ZemljopisUredi

Dužina obale iznosi 445 km, a s otocima 539.9 km. Najzapadnija točka je u Savudriji, dok je najjužnija točka u blizini Premanture (Kamenjak).

TloUredi

Tlo je pretežito vapneničko, pretežito s nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpi. Najviša točka je Vojak na planini Učka 1,401 metara nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale.

ReljefUredi

Područja poput Jame Baredine blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, Mirna, samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale rijeke u Istri su Dragonja, Raša...

Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene poljoprivredi. Bliže moru, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja ekološki uzgojene hrane i kvalitetnog vina, te maslinarstvo. Obalna područja i otoci obiluju raznovrsnom mediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom - zelenom makijom, (većinom crnika i planika). Drveće, većinom hrastovina i borovina, pokrivaju trećinu teritorija.

Nacionalni park Brijuni

Poznati prirodni rezervati, nacionalni park Brijuni i Park prirode Učka, zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su Limski kanal, šuma u blizini Motovuna, Zlatni Rt, Šijanska šuma u blizini Pule, zaštićeni krajolik Kamenjak na najjužnijoj točki poluotoka, rezervat Palud (ornitologija) u blizini Rovinja. Brijunski arhipelag je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta.

KlimaUredi

Klima je mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24 °C u kolovozu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u siječnju. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10 °C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30 °C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u Dalmaciji, Jadransko more je toplije, dosežući 26 °C u Kolovozu, a najhadnije u ožujku (9-11 °C). Ovdje postoje dvije vrste vjetrova - bura koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjevera zimi, i jugo koje donosi kišu ljeti. Maestral je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more. Salinitet mora je 0.037%.

PovijestUredi

Grb Istarske županije

Špilje u blizini Pule, Šandalja i Romualdova špilja, mjesta su arheoloških nalaza iz kamenog doba. Na području Istre se također nalaze i mjesta arheoloških nalaza iz mlađeg kamenog doba (6000-2000 pr.kr.). Više od 400 lokaliteta potiče iz brončanog doba. Mnogi pronalasci poput oružja, alata i nakita potiču iz ranijeg željeznog doba.

Rimljani su Istarski poluotok nazivali terra magica. Ime "Istra" potiče od ilirskog plemena Histri koji su živjeli na tom području. Rimljani su ih opisali kao gusare koje je bilo teško pokoriti. Konačno, nakon dvaju vojnih pohoda, 177. Rimljani pokoravaju Histre. Padom zapadnog Rimskog Carstva 476., Istru zauzimaju Langobardi i Goti. Krajem 6. stoljeća, dolaze Hrvati i grade svoja prva naselja. 789. Istra pada pod vlast Franaka. 1267. postaje dio Mletačke republike, a 1797. dio Habsburške Monarhije (kratkotrajno pod vlašću Napoleona od 1805-1813).

Počevši od 1861., Poreč postaje glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Prema Rapalskom ugovoru, od 1920. do 1943. Istra je dio Italije. U ovome razdoblju stanovništvo Istre podvrgnuto je prisilnoj talijanizaciji i mnogi Hrvati završavaju u zatvoru. Nakon Drugog svjetskog rata Istra je priključena Jugoslaviji, te je tako ujedinjena s maticom Hrvatskom. Velika većina Talijana protjerana je u matičnu zemlju.

Slavni pojedinci poput Roberta Kocha i pisca Jamesa Joycea živjeli su i radili u Istri. Pjesnik Dante Alighieri posjetio je i pisao o Istri nakon što ga je ona inspirirala.

GospodarstvoUredi

Vrlo je razvijena prerađivačka industrija, s tradicionalnom poljoprivredom, ribolov, izgradnja i proizvodnja građevnih materijala (vapno, cement, opeka, kamen), trgovina i transport. Najrazvijenije grane industije su prerada metala, drva (namještaj), stakla, plastike, tekstila, duhana... Prema ekonomskim pokazateljima, vodeće djelatnosti su prerađivačka industrija, turizam i trgovina. Ulažu se veliki napori u poljoprivredu i proizvodnju ekološki uzgojene hrane, vina i uzgoj maslina. Bruto domaći proizvod županije je 2016. godine iznosio 2,93 milijardi eura, što je 6,3% BDP-a Republike Hrvatske a po osobi to iznosi 14.119 eura.

TurizamUredi

Rovinj, popularno turističko središte

Organizirani turizam u Istri potječe još iz doba Rimljana, kada je car Vespazijan sagradio amfiteatar u Puli (Pulska arena) u svrhu zabave. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarskog carstva (1866.), članovi Austrijske i Mađarske kraljevske obitelji počeli su posjećivati lokalna mjesta i otkrili Poreč. Značajni napori su uloženi u razvoj turističke infrastrukture nakon završetka Drugog svjetskog rata. U kombinaciji s prirodnim ljepotama, bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, sva uložena sredstva su se višestruko isplatila rezultirajući brzim razvojem zapadne obale Istre (Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad, Vrsar i Fažana). Na istočnoj strani obale razvio se turističko središte Rabac a na jugoistoku Medulin i Ližnjan.

Istra je bila i još uvijek je najznačajnija turistička destinacija u Hrvatskoj, koja ugošćava goste iz zapadne i središnje Europe. Istra je najposjećenija turistička regija s 27% svih posjetitelja u Hrvatskoj.

HimnaUredi

Podrobniji članak o temi: Krasna zemljo

»

Krasna zemljo, Istro mila
dome roda hrvatskog
Kud se ori pjesan vila,
s Učke tja do mora tvog.

Glas se čuje oko Raše,
čuje Mirna, Draga, Lim
Sve se diže što je naše
za rod gori srcem svim.

Slava tebi Pazin – grade
koj' nam čuvaš rodni kraj
Divne li ste, oj Livade
nek' vas mine tuđi sjaj!

Sva se Istra širom budi
Pula, Buzet, Lošinj, Cres
Svud pomažu dobri ljudi
nauk žari kano krijes.

«

Ivan Cukon

KulturaUredi

U izradi

Kulturno-povijesne ZnamenitostiUredi

Vidi jošUredi

IzvoriUredi

↑ Popis stanovništva 2021., www.dzs.hr
↑ Dan Istarske županije, istra.hr, pristupljeno 25. rujna 2020.
↑ Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga, Zagreb, 2006., ISBN 953-0-10877-X, stranica 48.
↑ Stanovništvo 2021., dzs.hr, pristupljeno 15. siječnja 2021.
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2015. Pristupljeno 7. kolovoza 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ DZS 2011.

Panoramski pogled na stari dio grada Motovuna.

Vanjske povezniceUredi

Službena stranica županije

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

[1] Popis stanovništva 2021., www.dzs.hr

[2] Dan Istarske županije, istra.hr, pristupljeno 25. rujna 2020.

[3] Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga, Zagreb, 2006., ISBN 953-0-10877-X, stranica 48.

[4] Stanovništvo 2021., dzs.hr, pristupljeno 15. siječnja 2021.

[5] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2015. Pristupljeno 7. kolovoza 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[6] DZS 2011.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]