Kanfanar

općina i naselje u Hrvatskoj, Istarska županija

Kanfanar (tal. Canfanaro) je općina u zapadnoj Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.

Kanfanar

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaIstarska

NačelnikSandro Jurman
NaseljaBarat, Brajkovići, Bubani, Burići, Červari, Dubravci, Jural, Kanfanar, Korenići, Kurili, Ladići, Marići, Maružini, Matohanci, Mrgani, Okreti, Pilkovići, Putini, Sošići, Šorići, Žuntići

Površina[1]59,9 km2
Površina središta6 km2
Koordinate45°07′N 13°50′E / 45.12°N 13.83°E / 45.12; 13.83

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 498
– gustoća25 st./km2
Urbano485
– gustoća250 st./km2

Poštanski broj52352 Kanfanar

Zemljovid

Kanfanar na zemljovidu Hrvatske
Kanfanar
Kanfanar

Kanfanar na zemljovidu Hrvatske

Općinska naselja uredi

Kanfanar se sastoji od 22 naselja (stanje 2006.), to su: Barat, Brajkovići, Bubani, Burići, Červari, Draguzeti, Dubravci, Jural, Kanfanar, Korenići, Kurili, Ladići, Marići, Maružini, Matohanci, Mrgani, Okreti, Pilkovići, Putini, Sošići, Šorići, Žuntići.

Zemljopis uredi

Kanfanar je naselje i općinsko središte u Istarskoj županiji. Status općine dobio je 1993., a prije toga administrativno je pripadala Rovinju. Općina obuhvaća naselja Burići, Marići i Maružini. Kao općina obuhvaća dio Prekodrage s naseljima Korenići, Ladići, Dubravci, Barat, Draguzeti, Červari, Mrgani i Jural i do Limskog kanala s naseljima Okreti, Pilkovići, Kurili, Brajkovići, Matuhanci, Sošići, Bubani, Žuntići, Šorići i Putini. Postao je veliko raskrižje cesta odkada je 1999. godine izgrađen Istarski ipsilon, a prije je bio i željezničko čvorište (od 1874.1966. kada je ukinuta pruga Kanfanar - Rovinj). Nalazi se na nadmorskoj visini od 284 m. Prostire se na površini od 60 kvadratnih kilometara. Graniči s općinama, odnosno gradovima: Rovinj, Bale, Svetvinčenat, Žminj, Sveti Lovreč, Vrsar i Tinjan, dok preko Limskog kanala ima izlaz na Jadransko more.

Klima uredi

Klima je blago mediteranska s 2300 sunčanih sati godišnje. Maksimalne temperature u srpnju i kolovizu dostignu i 35°C. Minimalne temperature registrirane u veljači su oko 10°C.

Stanovništvo uredi

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kanfanar imala je 1.457 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:

Općina Kanfanar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1810
1842
1992
2207
2557
2958
2970
3014
2595
2483
2269
1943
1713
1574
1457
1543
1498
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Rovinj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Kanfanar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
807
821
526
567
721
766
1279
1286
563
549
589
528
500
535
473
507
485
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Burići, Marići, Maružini i Okreti. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava uredi

Dosadašnji načelnici općine:

  • Mario Červar,
  • Graciano Sironić,
  • Antun Modesto
  • Sandro Jurman

Povijest uredi

Područje je bilo naseljeno u prapovijesti, u rimsko doba i u srednjem vijeku. Toponim se spominje 1096. u ispravi akvilejskog patriarha. Posebno je poznat susjedni Dvigrad, danas ruševina, koji je bio u 17. stoljeću napušten zbog kuge. Stanovništvo se preselilo u Kanfanar i druga sela. 1714. se je i kaptol dvigradske crkve preselio u Kanfanar.

Kanfanar je gospodarsko ojačao izgradnjom željeznice Divača - Pula s odvojkom Kanfanar - Rovinj 1876. Nakon ukinuća pruge za Rovinj, 1966. vezao se za cestovni promet, kada je bila modernizirana cesta u Rovinju. osobito dobiva na značenju izgradnjom Istarskog ipsilona 1999., jer je u blizini veliko raskrižje i spoj zapadnog i istočnog kraka autoceste. U 2005. i2006. tu se gradi Tvornica duhana, koja se seli ovamo iz Rovinja.

Područje je poznato po velikom kamenolomu, koji tu djeluje još iz doba gradnje željeznice. Spada u kategoriju tvrdih vapnenaca i najpoznatiji je arhitektonsko-građevinski kamen iz Istre.

Nacionalsocijalisti su, temeljem namještenoga sudskoga postupka, na glavnom kanfanarskom trgu 9. veljače 1944. objesili tadašnjega župnika Marka Zelka, po kojemu taj trg danas nosi ime.[3]

Gospodarstvo uredi

Poznate osobe uredi

  • Miroslav Bulešić, svećenik i mučenik (Čabrunići, 13. svibnja 1920. - Lanišće, 24. kolovoza 1947.). Službovao u Kanfanaru 1945. – 1947.
  • Anton Cerin, gospodarstvenik (Mrgani, 5. lipnja 1943. - Rovinj, 7. prosinca 1994.)
  • Franjo Glavinić, svećenik franjevac, književnik i historiograf (Kanfanar, 23. lipnja 1585. - Trsat, 6. prosinca 1652.)
  • Ivan Rabar, povjesničar i pedagog (Ladići, 7. travnja 1851., - Zagreb, 5. studenoga 1919.)
  • Petar Studenac, hrv. pjesnik, svećenik i preporoditelj, (Rijeka, 31. siječnja 1811. - Kanfanar, 24. svibnja 1898.)
  • Marko Zelko, svećenik (Višnjan, 1893. - Kanfanar, 9. veljače 1944). Njemački okupator ga je osudio na smrt 8. veljače 1944. g., a obješen 9. veljače 1944. godine.
  • Marin Vidulin, hrv. nogometni sudac

Spomenici i znamenitosti uredi

Obrazovanje uredi

Kultura uredi

Tradicionalna manifestacija Jakovlja.

Šport uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Krizman, Gordana: „Danas smo svi zajedno učinili veliki korak”, Glas Koncila, god. LXI, br. 2487 (20. veljače 2022.), str. 26.
  4. Rally Poreč Mape BI/SS Maps (pristupljeno 3. studenoga 2019.)

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Kanfanar koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.