Otvori glavni izbornik

Gradska naseljaUredi

Grad Rovinj ima svega 2 naselja (stanje 2006.), a to su: Rovinj (tal. Rovigno) i Rovinjsko Selo (tal. Villa di Rovigno).

ZemljopisUredi

Grad Rovinj nalazi se na 45° 04' zemljopisne širine i 13° 38' zemljopisne dužine. Rovinjska regija ili Rovinjština iznosi 80 km².

Klima Rovinja je mediteranska. Srednja godišnja temperatura iznosi 16°C. Prosječna temperatura siječnja je 4,8°C a srpnja 22,3°C. Vegetacija je suptropska. Godišnje padne 940 mm kiše a godišnji prosjek vlage iznosi 72%.

Rovinj se nalazi u području Crvene Istre, odnosno crvenog tla (crljenice). U rovinjskom arhipelagu nalaze se 22 otoka ili otočića od kojih su Sv. Andrija i Sv. Katarina najveći, a tu spadaju još Bili Školj i drugi. Na sjeveru Rovinjštine, Rovinj graniči s općinom Vrsarem s kojim dijeli zaljev Limski kanal, a na jugu s općinom Balama.

StanovništvoUredi

Popis 2011.Uredi

Grad Rovinj je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 88 km2 imao 14.294 stanovnika, što predstavlja 6,87% od ukupnog broja stanovnika Istarske županije, odnosno 0,33% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Rovinju je 162 stanovnika/km2.

Popis 2001.Uredi

 
Rovinj, pogled sa zvonika sv. Eufemije.

Rovinj ima 14.234 stanovnika, Hrvati čine većinu stanovništva (66%), ima 1628 pripadnika talijanske nacionalne zajednice (11,5%). Na području grada Rovinja žive i manjine Srba 3,5%, Albanaca 2,4% Bošnjaka 1,8%.

Većina rovinjskog stanovništva živi u samom gradu Rovinju, međutim valja izdvojiti i naselja Kokuletovica i Rovinjsko Selo koji su dio Rovinja, ali nisu njime izravno spojeni. S otprilike 800 žitelja Rovinjsko Selo je ujedno i jedno od najvećih sela u Istri.

Popis 1991.Uredi

 Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Rovinj

Administracija i politikaUredi

U Rovinju je na vlasti Istarski demokratski sabor na čelu s gradonačelnikom Markom Paliagom. Gradsko vijeće grada Rovinja-Rovigno čine 17 vijećnika-trenutno 11 IDS-a, 4 SDP-a, 1 HDZ-a, 1 ŽIVI ZID-a. U Rovinju je oko 1.120 Talijana, odnosno 10 posto stanovništva i po ustavnom Zakonu o nacionalnim manjinama pripadaju im dva mjesta u Gradskom vijeću, a odlukom Gradskog vijeća u Rovinju ih imaju četiri, na štetu većinskog hrvatskog naroda. Statut Grada Rovinja izglasovan je u rovinjskom Gradskom vijeću Rovinja, ali se čini da je dobrim dijelom pisan van Hrvatske. Dok u Statutu Poreča stoji da roditelji djece odlučuju hoće li ona učiti talijanski jezik, u Statutu Rovinja hrvatsko dijete mora učiti talijanski jezik. U Rovinju osnovna škola nosi ime Bernarda Benussija, iredentistu i koji je jedini put u budućnost za hrvatsko-slovenske seljačke i težačke slojeve označenim je onaj koji je vodio u talijanizaciju i asimilaciju, proglašavajući hrvatsko-slovenski puk narodima bez povijesti i odlučno niječući postojanje njihove civilizacije i kulture. Stigmatizacija je značila negaciju identiteta hrvatsko-slovenske većine i težila da talijansku civilizaciju proglasi ne samo dominantnom već i jedinom. Po Statutu Rovinja ravnatelj hrvatske gimnazije u Rovinju mora poznavati talijanski jezik. U vladajućem IDS-u služe se talijanskom manjinom za održavanje svoje vlasti. Visoki dužnosnik u GV nije želio da se dodijele nagrade stanovnicima Rovinja koji su dali poseban doprinos u Domovinskom ratu pod izlikom da je rat završio prije 20 godina i da sada to više ne treba, a taj dužnosnik nije bio u Domovinskom ratu premda je kao rezervni oficira JNA mogao pomoći HV-u.[1]

PovijestUredi

Prvo spominjanje Rovinja kao Castrum Rubini, koliko je poznato, nalazimo u djelu "Cosmographia" ravenskog Anonimusa. Djelo, iz VII. st., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na V. st. iz čega rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do V. st. Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u prapovijesnom razdoblju - brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu živjeli i trgovali sa Grcima i Etrušćanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već na prijelazu iz II. u I. milenij na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji Rovinj.

Nakon mirne vladavine Rimskog carstva, a pred navalama Vizigota, Huna, Gota i Bizantinaca, stari Romani su, u potrazi za sigurnošću, naselili otoke Mons Albanus, Sv. Katerinu, Sv. Andriju i Cissu. Otok Cissa se prvi put pominje po Pliniju starijem, a navodno je potonuo za vrijeme velikih potresa u drugoj polovici VIII.st.

Castrum Rubini lociran na mjestu današnje crkve Sv. Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, postaje Ruigno, Ruginio, Ruvigno i preživljava razorne napade s kopna i mora: Slavena (Domagoj 876.g.), Neretljana (865. i 887.g.) i Saracena (819. i 842.).

Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlašću Langobarda, a potom pod franačkom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi veći dio autonomije starih rimskih municipija, međutim kao važan grad, o čemu govori činjenica da kao castrum sudjeluje 804. g. na Rižanskoj skupštini, uspijeva se izboriti za određene olakšice.

Od 10. do 12, stoljeća s uspjehom se odupirao pritisku Venecije i stekao autonomni status (sa skupštinom građana i Velikim vijećem). Dolaskom pod Veneciju (1283.) gradska samouprava izgubila je svoje demokratsko obilježje. Izložen čestim napadima s mora; 1597. napalo ga je i opljačkalo 17 uskočkih brodova s oko 500 uskoka. U 17. i 18. stoljeću Rovinj je razvijeni pomorski grad. Poslije pada Venecije (1797.) građani su sami preuzeli upravu grada i zadržali je za vrijeme austrijske (1797.-1805.) i francuske administracije (1805.-1813.). Sve do druge polovice 19. stoljeća Rovinj je bio najveća luka na zapadnoj obali Istre. Godine 1918. okupirala ga je talijanska vojska, a 1920 Rapallskim ugovorom pripao je Italiji i bio uključen u talijansku provinciju Furlanija-Julijska krajina. Nakon kapitulacije Italije 1943., Rovinj se pridružio ustanku Hrvata u Istri da bi definitivno 1947. pripao Jugoslaviji.

GospodarstvoUredi

Gospodarstvo Rovinja je dosta snažno. Turizam i industrija čine najveće izvore prihoda grada Rovinja. Od industrije važno je napomenuti Tvornicu duhana Rovinj te Istragrafiku, koje su preselile pogone u Kanfanar, Mirnu (tvornicu ribljih konzervi) te ostale manje tvornice kao Obrada-metaloprerađivačka tvornica te tvornica bezalkoholnih pića. Proračun grada Rovinja je godinama u povećanju trenutno iznosi oko 130 milijuna kuna.

Kod naselja Gripole Prostornim planom bivše Općine Rovinja, te Generalnim urbanističkim planom Grada Rovinja definirana je Poduzetnička zona Gripole-Spine, radi poticanja razvitka malog i srednjeg poduzetništva na području grada.[2]

Korporativni centar Adris Grupa.

TurizamUredi

 
Rovinj.

Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije, Poreč i Rovinj su po broju ostvarenih noćenja, vodeće turističke destinacije. Udio Rovinja u ukupnom broju noćenja Istarske županije u 2005 godini iznosi 14,2%, a Poreča 14,4%. Najbrojniji gosti grada Rovinja su Nijemci, Talijani, Austrijanci i Nizozemci. Na području grada Rovinja nalazi se 10 hotela, od kojih je hotel Eden najveći i niz godina proglašavan kao najbolji hotel sa 4* u Hrvatskoj. U 2009. godini Rovinj dobiva prvi hotel s 5 zvjezdica, hotel Monte Mulini. Od hotela se još izdvajaju Hotel Istra sa prestižnim wellnes centrom Otok, hotel Park i hotel Adriatic u samom središtu Rovinja. Također na području grada nalazi se nekoliko kampova (Veštar, Amarin, Polari, Valalta), hotelska naselja i hotelsko - apartmanska naselja (Villas Rubin, Amarin) te hotel i kamp Valdaliso. Najveći kamp u Rovinju je Valalta tip naturističkog naselja, koji je ujedno i među najvećim i najboljim u Hrvatskoj.

Spomenici kulture i znamenitosti gradaUredi

Crkva sv. EufemijeUredi

 Podrobniji članak o temi: Crkva sv. Eufemije u Rovinju

 
Gradski krajolik Rovinja u zoru.

Otkako je u ranu zoru 13. srpnja 800. godine do rovinjske obale doplovio mramorni sarkofag s tijelom svete Eufemije, Rovinj je postao nerazdjeljivo povezan s ovom mučenicom. I kao što je panorama Rovinja nezamisliva bez visokog vitkog zvonika njezine crkve, sa svetičinim kipom na vrhu koji kao da stražari visoko iznad gradskih krovova, uspona, stuba, borova i galebova, družeći se tek s oblacima i zvijezdama - tako je i njegova duga povijest,naime zvonik se gradio od 1654. do 1680. po uzoru na onaj na mletačkom Trgu Svetog Marka. Gradio se po projektu arhitekta Manoploa, a na njegovu je vrhu postavljen 1758.bakreni kip svete Eufemije,djelo braće Vincenza i Bista Vollanija. Da bi se sagradila crkva tako velikih dimenzija na platou iznad starog grada, trebalo je porušiti kasnoantičku crkvu svetoga Jurja te još druge dvije-svete Uršule i svetog Mihovila. Velika barokna, trobrodna i troapsidalna crkva svete Eufemije građena je od 1728. do 1736. prema nacrtima mletačkog arhitekta Giovannija Dozzija. Nebrojeno mnoštvo ljudi, upravo rijeke hodočasnika stoljećima su se iz cijele Istre slijevale osobito na svetičin blagdan (16. rujna) u njezinu crkvu, pred sarkofag u kojem se čuva tijelo svete djevice.

Pred tim se sarkofagom zavjetovalo i izvršavalo zavjete, molilo i zahvaljivalo, kajalo i palilo svijeće, u zanosu iskrene pučke vjere koja je u najvećoj mjeri i sačuvala ovaj narod na njegovim križnim putovima, škrtoj crvenici i povijesnim vjetrometinama.

Kamenolom FantazijaUredi

Kamenolom Fantazija kod obližnjeg naselja Monfiorenca 1987. godine proglašen je Odlukom o proglašenju kamenoloma «Cave di Monfiorenzo» geološkim spomenikom prirode (SN općine Rovinj 9/87) geološkim spomenikom prirode. Prostire se na 4,5 hektara.[3]

Muzeji, galerije, kulturne i znanstvene ustanove i manifestacijeUredi

MedicinaUredi

Nagrade i priznanjaUredi

 
Gradski krajolik Rovinja pri zalasku sunca.

Umjetničko blago RovinjaUredi

Poznate osobeUredi

Predstavici javnoga života

Književnici

Likovni umjetnici

Znanstvenici

Skladatelji

Estradni umjetnici i glazbeni sastavi

Glazbenici

Športaši

  • Silvano Abbá - brončana medalja u modernom pentatolonu na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu

Ostali

Odgoj i obrazovanjeUredi

Dječji Vrtići i Jaslice:

  • Naridola (Talijanski vrtić)
  • Neven

Na području grada Rovinja nalaze se tri osnovne i tri srednje škole.

  • OŠ Jurja Dobrile
  • OŠ Vladimira Nazora
  • TOŠ "Bernardo Benussi" (talijanska osnovna škola)
  • SŠ Zvane Črnje
  • SŠ Eugena Kumičića (www.cel.hr/ssek)
  • SŠ "Talijanska Srednja škola"

ŠportUredi

U travnju 2014. godine prvi put u povijesti Hrvatska je ugostila Red Bull Air Race Svjetsko prvenstvo. Više od 50 tisuća posjetitelja gledalo je manevre 12 najboljih svjetskih pilota. Na utrci je srušeno rekordnih šest zračnih vrata što je pokazalo da je rovinjska staza najzahtjevnija staza koja je ikad postavljena. Pobijedio je Austrijanac Hannes Arch, drugi Paul Bonhomme, a treći Yoshihide Muroya.

Regati ACI Match Race Cup koja se održavala od 1987. do 2012. godine i bila dio World Match Racing Tour-a domaćin je na 10 izdanja bio Rovinj.[4][5][6]

Od 1999. godine održava se Plivački maraton Sv. Eufemije.

Dugi niz godina održavao se Rovinjski triatlon (1993.), jedan od prvih triatlona u Hrvatskoj. Rovinjski polumaraton trči se od 2005. godine.

OstaloUredi

Bratimljeni gradoviUredi

IzvoriUredi

  1. Glas Istre Robert Frank: SERGIO RABAR Ja ne mrzim Talijane, ali u Istri se provodi talijanizacija. Politika IDS-a je pogubna. NJIMA NE TREBA HRVATSKA, 25. lipnja 2019. (pristupljeno 20. srpnja 2019.)
  2. Službene stranice Grada Rovinja Gospodarska zona Gripole - Spine (pristupljeno 13. srpnja 2015.)
  3. Natura Histrica Geološki spomenik prirode kamenolom Fantazija – Cava di Monfiorenzo (pristupljeno 13. srpnja 2015.)
  4. Povijest ACI Cupa. Najveća imena svjetskoga jedrenja u dvije dekade ACI-ja, acino1.com, pristupljeno 19. veljače 2019.
  5. Povijest, aci-marinas.com, pristupljeno 19. veljače 2019.
  6. xrš yrš, ACI Cup u Splitu slavi punoljetnost, HINA, index.hr, 7. svibnja 2004., pristupljeno 19. veljače 2019.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Rovinj