Rovinj

grad i naselje u Hrvatskoj, Istarska županija

Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske. Nalazi se na zapadnoj obali Istre. Skupa s Porečom čini turistički centar Istre, te je jedno od najprivlačnijih turističkih odredišta na Jadranu. Područje grada Rovinja graniči s općinama Bale, Kanfanar, Sv. Lovreč i Vrsar.

Rovinj-Rovigno

Grb Rovinja

Zastava Rovinja
Država Hrvatska
Županija Istarska

GradonačelnikMarko Paliaga (IDS)
NaseljaRovinj, Rovinjsko Selo

Površina[1]77,5 km2
Površina središta62,5 km2
Koordinate45°04′59″N 13°38′02″E / 45.0830°N 13.6339°E / 45.0830; 13.6339

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno12 968
– gustoća167 st./km2
Urbano11 629
– gustoća207 st./km2

Poštanski broj52210
Pozivni broj(0)52
AutooznakaPU
Stranicawww.rovinj-rovigno.hr

Zemljovid

Rovinj-Rovigno na zemljovidu Hrvatske
Rovinj-Rovigno
Rovinj-Rovigno

Rovinj-Rovigno na zemljovidu Hrvatske

Gradska naselja uredi

Grad Rovinj-Rovigno ima svega 2 naselja (stanje 2006.), a to su: Rovinj (tal. Rovigno) i Rovinjsko Selo (tal. Villa di Rovigno).

Zemljopis uredi

Grad Rovinj-Rovigno nalazi se na 45° 04' zemljopisne širine i 13° 38' zemljopisne dužine. Rovinjska regija ili Rovinjština iznosi 80 km².

Klima Rovinja je mediteranska. Srednja godišnja temperatura iznosi 16°C. Prosječna temperatura siječnja je 4,8°C a srpnja 22,3°C. Vegetacija je suptropska. Godišnje padne 940 mm kiše a godišnji prosjek vlage iznosi 72%.

Rovinj se nalazi u području Crvene Istre, odnosno crvenog tla (crljenice). U rovinjskom arhipelagu nalaze se 22 otoka ili otočića od kojih su Sv. Andrija i Sv. Katarina najveći, a tu spadaju još Bili Školj i drugi. Na sjeveru Rovinjštine, Rovinj graniči s općinom Vrsarem s kojim dijeli zaljev Limski kanal, a na jugu s općinom Balama.

Stanovništvo uredi

Popis 2011. uredi

Grad Rovinj je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 88 km2 imao 14.294 stanovnika, što predstavlja 6,87% od ukupnog broja stanovnika Istarske županije, odnosno 0,33% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Rovinju je 162 stanovnika/km2.

Popis 2001. uredi

 
Rovinj, pogled sa zvonika sv. Eufemije.

Rovinj ima 14.234 stanovnika, Hrvati čine većinu stanovništva (66%), ima 1628 pripadnika talijanske nacionalne zajednice (11,5%). Na području grada Rovinja žive i manjine Srba 3,5%, Albanaca 2,4% Bošnjaka 1,8%.

Većina rovinjskog stanovništva živi u samom gradu Rovinju, međutim valja izdvojiti i naselja Kokuletovica i Rovinjsko Selo koji su dio Rovinja, ali nisu njime izravno spojeni. S otprilike 800 žitelja Rovinjsko Selo je ujedno i jedno od najvećih sela u Istri.

Popis 1991. uredi

Grad Rovinj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
9891
10063
10100
10354
11042
13160
10863
11069
8589
6374
7818
9464
11861
13559
14234
14294
12968
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Rovinj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Rovinj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
9401
9564
9522
9662
10302
12323
10022
10170
7863
5712
7155
8871
11271
12910
13467
13056
11629
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Administracija i politika uredi

U Rovinju je na vlasti Istarski demokratski sabor na čelu s gradonačelnikom Markom Paliagom. Gradsko vijeće grada Rovinja-Rovigno čine 17 vijećnika-trenutno 11 IDS-a, 4 SDP-a, 1 HDZ-a, 1 Živi zid.

Povijest uredi

 
Stari grad Rovinj svoj šarm dobiva od njegovih uličica omeđenih vrlo visokim kućama sa škurama. Neke završavaju na piazzi Matteotti. Druge vode do velikog trga, okruženog starim kućama.

Prvo spominjanje Rovinja kao Castrum Rubini, koliko je poznato, nalazimo u djelu "Cosmographia" ravenskog Anonimusa. Djelo, iz VII. st., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na V. st. iz čega rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do V. st. Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u prapovijesnom razdoblju - brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu živjeli i trgovali s Grcima i Etruščanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već na prijelazu iz II. u I. milenij na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji Rovinj.

Nakon mirne vladavine Rimskog carstva, a pred navalama Vizigota, Huna, Gota i Bizantinaca, stari Romani su, u potrazi za sigurnošću, naselili otoke Mons Albanus, Sv. Katerinu, Sv. Andriju i Cissu. Otok Cissa se prvi put spominje po Pliniju starijem, a navodno je potonuo za vrijeme velikih potresa u drugoj polovici VIII.st.

Castrum Rubini lociran na mjestu današnje crkve Sv. Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, postaje Ruigno, Ruginio, Ruvigno i preživljava razorne napade s kopna i mora: Slavena (Domagoj 876.g.), Neretvana (865. i 887.g.) i Saracena (819. i 842.).

Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlašću Langobarda, a potom pod franačkom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi veći dio autonomije starih rimskih municipija, međutim kao važan grad, o čemu govori činjenica da kao castrum sudjeluje 804. g. na Rižanskoj skupštini, uspijeva se izboriti za određene olakšice.

Od 10. do 12, stoljeća s uspjehom se odupirao pritisku Venecije i stekao autonomni status (sa skupštinom građana i Velikim vijećem). Dolaskom pod Veneciju (1283.) gradska samouprava izgubila je svoje demokratsko obilježje. Izložen čestim napadima s mora; 1597. napalo ga je i opljačkalo 17 uskočkih brodova s oko 500 uskoka. U 17. i 18. stoljeću Rovinj je razvijeni pomorski grad. Poslije pada Venecije (1797.) građani su sami preuzeli upravu grada i zadržali je za vrijeme austrijske (1797. – 1805.) i francuske administracije (1805. – 1813.). Sve do druge polovice 19. stoljeća Rovinj je bio najveća luka na zapadnoj obali Istre. Godine 1918. okupirala ga je talijanska vojska, a 1920 Rapallskim ugovorom pripao je Italiji i bio uključen u talijansku provinciju Furlanija-Julijska krajina. Nakon kapitulacije Italije 1943., Rovinj se pridružio ustanku Hrvata u Istri da bi definitivno 1947. pripao Jugoslaviji.

 
Čamci u rovinjskoj luci
 
Plaža Mulini u južnom dijelu grada - primjer betonizacije obale

Gospodarstvo uredi

Gospodarstvo Rovinja je dosta snažno. Turizam i industrija čine najveće izvore prihoda grada Rovinja. Od industrije važno je napomenuti Tvornicu duhana Rovinj te Istragrafiku, koje su preselile pogone u Kanfanar, Mirnu (tvornicu ribljih konzervi) te ostale manje tvornice kao Obrada-metaloprerađivačka tvornica te tvornica bezalkoholnih pića. Proračun grada Rovinja je godinama u povećanju trenutno iznosi oko 130 milijuna kuna.

Kod naselja Gripole Prostornim planom bivše Općine Rovinja, te Generalnim urbanističkim planom Grada Rovinja definirana je Poduzetnička zona Gripole-Spine, radi poticanja razvitka malog i srednjeg poduzetništva na području grada.[3]

Korporativni centar Adris Grupa.

Turizam uredi

Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije, Poreč i Rovinj su po broju ostvarenih noćenja, vodeće turističke destinacije. Udio Rovinja u ukupnom broju noćenja Istarske županije u 2005. godini iznosi 14,2%, a Poreča 14,4%. Najbrojniji gosti grada Rovinja su Nijemci, Talijani, Austrijanci i Nizozemci. Na području grada Rovinja nalazi se 10 hotela, od kojih je hotel Eden najveći i niz godina proglašavan kao najbolji hotel s 4* u Hrvatskoj. U 2009. godini Rovinj dobiva prvi hotel s 5 zvjezdica, hotel Monte Mulini. Od hotela se još izdvajaju Hotel Istra s prestižnim wellnes centrom Otok, hotel Park i hotel Adriatic u samom središtu Rovinja. Također na području grada nalazi se nekoliko kampova (Veštar, Amarin, Polari, Valalta), hotelska naselja i hotelsko - apartmanska naselja (Villas Rubin, Amarin) te hotel i kamp Valdaliso. Najveći kamp u Rovinju je Valalta tip naturističkog naselja, koji je ujedno i među najvećim i najboljim u Hrvatskoj.

Spomenici kulture i znamenitosti grada uredi

Crkva sv. Eufemije uredi

 
Gradski krajolik Rovinja u zoru.
 
Crvena polupodmornica u rovinjskog luci.

Otkako je u ranu zoru 13. srpnja 800. godine do rovinjske obale doplovio mramorni sarkofag s tijelom svete Eufemije, Rovinj je postao nerazdjeljivo povezan s ovom mučenicom. I kao što je panorama Rovinja nezamisliva bez visokog vitkog zvonika njezine crkve, sa svetičinim kipom na vrhu koji kao da stražari visoko iznad gradskih krovova, uspona, stuba, borova i galebova, družeći se tek s oblacima i zvijezdama - tako je i njegova duga povijest,naime zvonik se gradio od 1654. do 1680. po uzoru na onaj na mletačkom Trgu Svetog Marka. Gradio se po projektu arhitekta Manoploa, a na njegovu je vrhu postavljen 1758.bakreni kip svete Eufemije,djelo braće Vincenza i Bista Vollanija. Da bi se sagradila crkva tako velikih dimenzija na platou iznad starog grada, trebalo je porušiti kasnoantičku crkvu svetoga Jurja te još druge dvije-svete Uršule i svetog Mihovila. Velika barokna, trobrodna i troapsidalna crkva svete Eufemije građena je od 1728. do 1736. prema nacrtima mletačkog arhitekta Giovannija Dozzija. Nebrojeno mnoštvo ljudi, upravo rijeke hodočasnika stoljećima su se iz cijele Istre slijevale osobito na svetičin blagdan (16. rujna) u njezinu crkvu, pred sarkofag u kojem se čuva tijelo svete djevice.

Pred tim se sarkofagom zavjetovalo i izvršavalo zavjete, molilo i zahvaljivalo, kajalo i palilo svijeće, u zanosu iskrene pučke vjere koja je u najvećoj mjeri i sačuvala ovaj narod na njegovim križnim putovima, škrtoj crvenici i povijesnim vjetrometinama.

Kamenolom Fantazija uredi

Kamenolom Fantazija kod obližnjeg naselja Monfiorenca 1987. godine proglašen je Odlukom o proglašenju kamenoloma «Cave di Monfiorenzo» geološkim spomenikom prirode (SN općine Rovinj 9/87) geološkim spomenikom prirode. Prostire se na 4,5 hektara.[4]

Muzeji, galerije, kulturne i znanstvene ustanove i manifestacije uredi

 
Noćni odraz gradskog krajolika Rovinja.

Medicina uredi

Nagrade i priznanja uredi

 
Gradski krajolik Rovinja pri zalasku sunca.

Umjetničko blago Rovinja uredi

Poznate osobe uredi

Predstavnici javnoga života

Književnici

Likovni umjetnici

Znanstvenici

Skladatelji

Estradni umjetnici i glazbeni sastavi

Glazbenici

Športaši

Ostali

Odgoj i obrazovanje uredi

Dječji Vrtići i Jaslice:

  • Naridola (Talijanski vrtić)
  • Neven

Na području grada Rovinja nalaze se tri osnovne i tri srednje škole.

  • OŠ Jurja Dobrile
  • OŠ Vladimira Nazora
  • TOŠ "Bernardo Benussi" (talijanska osnovna škola)
  • SŠ Zvane Črnje
  • SŠ Eugena Kumičića (www.cel.hr/ssek)
  • SŠ "Talijanska Srednja škola"

Šport uredi

U travnju 2014. godine prvi put u povijesti Hrvatska je ugostila Red Bull Air Race Svjetsko prvenstvo. Više od 50 tisuća posjetitelja gledalo je manevre 12 najboljih svjetskih pilota. Na utrci je srušeno rekordnih šest zračnih vrata što je pokazalo da je rovinjska staza najzahtjevnija staza koja je ikad postavljena. Pobijedio je Austrijanac Hannes Arch, drugi Paul Bonhomme, a treći Yoshihide Muroya.

Regati ACI Match Race Cup koja se održavala od 1987. do 2012. godine i bila dio World Match Racing Tour-a domaćin je na 10 izdanja bio Rovinj.[6][7][8]

Od 1999. godine održava se Plivački maraton Sv. Eufemije.

Dugi niz godina održavao se Rovinjski triatlon (1993.), jedan od prvih triatlona u Hrvatskoj. Rovinjski polumaraton trči se od 2005. godine.

Ostalo uredi

Bratimljeni gradovi uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Službene stranice Grada Rovinja Gospodarska zona Gripole - Spine (pristupljeno 13. srpnja 2015.)
  4. Natura Histrica Geološki spomenik prirode kamenolom Fantazija – Cava di Monfiorenzo (pristupljeno 13. srpnja 2015.)
  5. Rovinj FM, Rovinj FM, pristupljeno 17. rujna 2022.
  6. Povijest ACI Cupa. Najveća imena svjetskoga jedrenja u dvije dekade ACI-jaArhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2019. (Wayback Machine), acino1.com, pristupljeno 19. veljače 2019.
  7. PovijestArhivirana inačica izvorne stranice od 8. srpnja 2018. (Wayback Machine), aci-marinas.com, pristupljeno 19. veljače 2019.
  8. xrš yrš, ACI Cup u Splitu slavi punoljetnost, HINA, index.hr, 7. svibnja 2004., pristupljeno 19. veljače 2019.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Rovinj