Maestral

osvježavajući prizemni vjetar na Jadranu
Vjetrovi na Jadranu.
A: zmorac (po danu), B: burin (po noći).
Maestral je povoljan vjetar za jedrenje (jedriličari klase optimist).
Maestral normalno puše kao slab vjetar (do 4 Bf).

Maestral (tal. maestrale od lat. [ventus] magistralis: glavni vjetar) je stalni vlažni ljetni vjetar umjerene jačine (najčešće od 5 do 8 m/s - od 18 do 30 km/h), koji na hrvatskoj obali Jadrana puše iz sjeverozapadnog i zapadnoga smjera. Na istočnoj obali Jadrana postoje tri naziva vjetra koji na otvorenom moru (gdje nema utjecaja kongiguracije terena) puše sa sjeverozapada. Ti nazivi su maestral, zmorac i imbat [1]. Prati lijepo vrijeme i ublažuje ljetnu sparinu. Ljeti najčešće počinje puhati između 8 i 9 sati, najjače oko 14 sati, a prestaje oko 18 sati ili najkasnije pri zalazu Sunca. Rijetko, kod izuzetno jakih maestrala prestanak zna trajati do kasno u noć. Povoljan je vjetar za jedrenje. Mjesni su nazivi za maestral: maistral, maištral, magistral, maistro, mištral, maeštral, mestral. Rasprave o tome da li su maestral i zmorac sinonime traju već duže vremena [2][3], općeprihvaćeno je mišljenje da je maestral vjetar koji je nastao zbog superponiranja strujanja zmorca i stalnog sjeverozapadnog vjetra, te da se u potpunosti podudaraju u smjeru [4][5][6][7]. Pisani izvori spominju maestral ili maistro tek od 18. stoljeća, prije se upotrebljavala riječ zmorac, koja se spominje na Krku već 1426. godine u glagoljaškim tekstovima. Ovaj slučaj ima svoju analogiju na drugoj strani ruže vjetrova, slične polemike se vode i o kopnenjaku i burinu.

Javlja se uglavnom ljeti i puše samo uz obalu i rijetko dopire dalje prema unutrašnjosti i strogo je prizemni vjetar (do 300 metara visine). Maestral prati lijepo vrijeme i pri tome znatno ublažuje ljetnu sparinu. Normalno puše kao slab vjetar (do 4 Bf). U Tršćanskom zaljevu je najslabiji, prema jugu sve jači, a u Otrantskim vratima dostiže jačinu od 6 do 7 Bf, uz dosta teško more. Olujni maestral (takozvani maestralun) javlja se kao posljedica prolaza frontalnih poremećaja. Maestral na našoj obali puše uglavnom iz sjeverozapadnog smjera, skreće do zapad-sjeverozapadnog smjera, a kod albanske obale i do sjeverozapadnog smjera. Na talijanskoj obali smjer mu je prosječno istočni, a negdje i sjeveroistočni i najjači je oko 16 sati, a često se nastavlja i noću kada se javlja jače valovito more. U toku dana maestral mijenja svoj smjer udesno, to jest za Suncem. Maestral često prate oblaci kumulusi lijepa vremena.

ZmoracUredi

Zmorac ili smorac je slabi ljetni dnevni vjetar koji puše s mora na kopno u sustavu obalnoga kruženja zraka. Nastaje kada je najniži sloj zraka iznad mora hladniji od zraka nad kopnom. Na istočnoj obali Jadrana pojavljuje se poglavito u neporemećenim vremenskim uvjetima, i to ondje gdje otoci ne smetaju njegovu razvoju. Počinje kao slab jugoistočni vjetar u prijepodnevnim satima, zatim skreće na jug te jugozapad i predvečer se stišava kao sjeverozapadnjak. Najjači je u rano poslijepodne kada je temperaturna razlika kopna i mora najveća, te donosi osvježenje.

Maestral/zmorac u knjigamaUredi

Petar hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje

Pasko, neće nam dat smorac već loviti, / vrime je ručat, ča je meni mniti.

IzvoriUredi

  1. maestral, [1] "Joško Bozanić", Studia Mediterrranea, Filozofski fakulet u Splitu 2011.
  2. maestral, [2] "Vrijeme i klima Hrvatskog jadrana", Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  3. maestral, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  4. Makjanić, B. 1958, "Obalni sistem cirkulacije u dnevnom periodu: prilog matematičkoj teoriji i analiza pojava u primorju Jugoslavije.", Doktorska disertacija, PMF, Sveučilište u Zagrebu, 146 str. 1958.
  5. Poje, D. 1995., "O nazivlju vjetrova na Jadranu", Hrvatski meteorološki časopis, 30, 5-562.
  6. Penzar, N. 1996, "Meteorologija za korisnike", Školska knjiga i Hrvatsko meteorološko društvo, Zagreb, L7-43.
  7. Gelo, B. 2000, "Opća i prometna meteorologija", Udžbenici Sveučilišta u Rijeci, Hinus, Zagreb, 520 str