Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Jugo. Za automobil, pogledajte Yugo.
Vjetrovi na Jadranu.

Jugo ili široko je svοjstven vjetar na Jadranskom moru jugoistočnoga do južnoga smjera, koji puše uglavnom ravnomjerno brzinom od 6 do 11 m/s (od 22 do 40 km/h), no katkad doseže i orkansku jačinu od 30 m/s (110 km/h). Ne nastupa naglo i puše jednolikom brzinom, najjači je na otvorenome moru, gdje stvara velike valove koji mogu ugroziti pa i onemogućiti brodski promet. Puše po nekoliko dana, češće u hladnome nego u toplome dijelu godine, u sklopu područja niskoga tlaka zraka (ciklona), koje se nalazi u zapadnome Sredozemlju ili na Jadranskom moru. Ljeti obično ne traje dulje od 3 dana, a zimi može potrajati i do 10 dana, a katkad uz manje prekide i do 3 tjedna.

Jugo puše u sklopu područja niskoga tlaka zraka (ciklona), koje se nalazi u zapadnome Sredozemlju ili na Jadranskom moru.
Udari juga o gat (Zadar).
Promenada Škvar za vrijeme juga (Orebić).
Jugo u Crikvenici.
Za vrijeme juga razina se mora ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici).
Prašina iz Sahare iznad Kufsteina (Austrija).

Ciklonalno jugo (tamno jugo) vjetar je često popraćen niskim tamnosivim oblacima, visokom vlagom, obilnom kišom, a ponekad i grmljavinom.

Anticiklonalno jugo (suho jugo) vjetar je koji najčešće puše u proljeće i jesen, a popraćen je sunčanim vremenom ili malom naoblakom, ali bez vrućine i sparine.

Za puhanja juga pojavljuje se vremensko stanje južina, s visokom vlagom zraka, koje često nepovoljno djeluje na ljude. [1]

Općenito o juguUredi

Jugo je topli i vlažni vjetar, koji se javlja uz oblačno i kišovito vrijeme, a razvija visoke valove. Iako je najčešće u hladnim dijelovima godine, može puhati i ljeti. Na južnom Jadranu najčešće se javlja od početka jeseni pa do kraja zime, a na sjevernom od kraja zime do početka ljeta. Zimi jugo traje do devet dana, a katkada i do tri tjedna s prekidima, a ljeti u većini slučajeva ne duže od tri dana. Brzina puhanja juga se kreće od 10 m/s do 30 m/s i nikada ne zapuše iznenada, svoju snagu postiže tek nakon 24 do 36 sati puhanja, a olujnu jakost u pravilu postiže tijekom trećeg dana od početka puhanja. Češće i snažnije se pojavljuje na južnom Jadranu.

Vrste jugaUredi

Razlikujemo dvije vrste juga:

  • ciklonalno jugo (tamno jugo) nastaje kada se ciklona sa zapada približava Jadranu ili se ista razvije u Genovskom zaljevu ili u sjevernom Jadranu. Najčešće nastaje s razvojem sekundarnih ciklona u zavjetrini Alpa. Zbog te pojave jugo počinje najprije na sjevernom Jadranu, širi se prema srednjem i južnom i isto tako najprije prestaje puhati na sjevernom Jadranu. Jakost i smjer kretanja ciklone određuje kakvo će se jugo razviti. U većini slučajeva je to umjereno jaki do olujno jaki jugoistočni vjetar (ponekad puše i na udare - refule). Prati ga gusta i niska naoblaka s povremenim, često i jakim kišama.
  • anticiklonalno jugo (suho jugo) nastaje pod utjecajem visokog atmosferskog tlaka nad istočnim dijelom Sredozemlja i djelovanjem ciklone na sjevernom dijelu Europe. Najčešće se javlja u proljeće i jesen. Nebo je vedro ili se pojave cirokumulusi ili altokumulusi iz smjera zapad - jugozapad. Nakon dan ili dva na sjevernom Jadranu raste naoblaka, oborina nema ili su rijetke, a atmosfera je vrlo mutna zbog povećanja količine čestica prašine iz pustinja Sjeverne Afrike i Azije. Temperatura zraka bude visoka, a zrak siromašan vlagom.

Značajke uz jugoUredi

  • umjereni ili jaki jugoistočni vjetar
  • dugački i debeli morski valovi bez šuma i pjene koji ponekad pristižu i prije samoga vjetra
  • razmjerno topao zrak
  • zrak je često i vlažan (vrijeme je sparno)
  • kiša (javlja se uz ciklonalno jugo)
  • biometeorološki uvjeti su nepovoljni za neke zdrave osobe i bolesnike
  • jugistočni se horizont zastire niskim oblacima koji se kasnije nagomilavaju oko vrhova brda i postupno prekriju sav viši dio kopna, zatim se i ostali dio neba prekrije gustim, niskim oblacima olovne boje, vidljivost je djelomično ograničena i razvijaju se sve veći valovi s jugoistoka (mrtvo more).
  • kratko vrijeme prije najjačeg vjetra počinje jaka kiša, a atmosfera je sparna i zasićena vodenom parom. Oblaci tipa fraktonimbusa brzo prolaze i nestaju, a umjesto njih nebo se prekriva jednobojnim altostratusima ili nimbusima. S vjetrom se smanjuje količina oborina, a oblaci se brzo rasplinju, pri tome se često sasvim iznenada pokaže vedro nebo. Nakon toga slijedi promjenjivo, hladnije vrijeme, s umjereno jakim vjetrovima iz jugozapada do sjeverozapada. Barometar je još neko vrijeme nestalan, a zatim polagano raste.
  • ako jugo jenjava, a u južnom Jadranu još traje i ako se jugo ne ponovi ili zapuše neki drugi vjetar, tada nastaje tzv. "trulo jugo" uz tišinu, mrtvo more, lagani porast temperature i zrak je sparniji nego za vrijeme juga. Kiša je obilna i nebo se ne razvedrava prije nego što se ne rasplinu inače nepomični oblaci.
  • duž istočne jadranske obale jakom su jugu izloženi najviše Tršćanski zaljev, Kvarner i Kvarnerić, otvoreno more, i područje južno od Dubrovnika.

Vjetrovi na JadranuUredi

Mnogi, osobito lokalni vjetrovi imaju svojstvena imena, od kojih su se neka kod nas sačuvala od davnine. Među poznatije vjetrove u primorju ubrajaju se bura, garbin, jugo, levant, maestral, oštro, pulenat, tramontana. Režim vjetra na nekome mjestu može se grafički prikazati s pomoću ruže vjetrova. Prema jakosti vjetrovi se nazivaju tišina (kad nema vjetra), lahor, povjetarac, slab vjetar, umjeren vjetar, jak vjetar, olujni vjetar, orkanski vjetar i orkan.

Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su bura koja puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i jugo koje puše iz pravca jugoistoka. Bura uobičajeno traje 3 dana i karakteristično je da puše "na refule", to jest na mahove i osobito je jaka u podvelebitskom kanalu na području Senja, no i u Bakru dosiže i do 180 km/h.

Godine 1988. u Dubrovačkoj zračnoj luci izmjerena je vrijednost od 44,3 m/s (159,5 km/h), na Marjanu je 1994. izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u Novalji 1995. je izmjereno 39,9 m/s (143,9 km/h). Godine 1996. na Krčkom mostu izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a 2002. u Makarskoj je zabilježeno 49,9 m/s (179,6 km/h). Najsnažniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je 24. prosinca 2003., na autocesti A1, između tunela Sveti Rok i Maslenice, na vijaduktu Božići, jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vjetra, zabilježio je tada brzinu od 307 km/h, što je najveća ikad izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj. Zbog toga što taj mjerni instrument nije bio predviđen za tolike iznose (radi se o instrumentu tvrtke "VAISALA" Wind Set WA15), podatak se ne uzima kao službeni te kao službeno najjači udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od 21. prosinca 1998. s Masleničkog mosta od 248 km/h (69,0 m/s). [2][3][4]

Jugo uzrokuje valove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri. Uz pojam vjetra veže se i pojam nevera koji označava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loše za boravak na moru. Za plovila su opasni i iznenadni neverini (kako i ime govori, manje i kraće nevere) koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove.

Zmorac i burinUredi

 Podrobniji članci o temama: Zmorac i Burin

Zmorac ili smorac je slabi ljetni dnevni vjetar koji puše s mora na kopno u sustavu obalnoga kruženja zraka. Nastaje kada je najniži sloj zraka iznad mora hladniji od zraka nad kopnom. Na istočnoj obali Jadrana pojavljuje se poglavito u neporemećenim vremenskim uvjetima, i to ondje gdje otoci ne smetaju njegovu razvoju. Počinje kao slab jugoistočni vjetar u prijepodnevnim satima, zatim skreće na jug te jugozapad i predvečer se stišava kao sjeverozapadnjak. Najjači je u rano poslijepodne kada je temperaturna razlika kopna i mora najveća, te donosi osvježenje. Često ga se miješa s maestralom. [5]

Burin ili kopnenjak (prema mlet. tal. borin, deminutiv od bora: bura) je slab ljetni vjetar koji puše noću i u prvom dijelu jutra od kopna prema moru u sustavu obalnoga kruženja zraka. Posljedica je bržeg hlađenja kopna, što uzrokuje da prizemni sloj zraka nad kopnom postane hladniji nego nad morem. [6]

ZanimljivostiUredi

U Dubrovačkoj Republici zločini počinjeni za juga su se tretirali blaže zbog lošeg utjecaja juga na raspoloženje ljudi.

IzvoriUredi

  1. jugo, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. http://www.meteoadriatic.net/pub/zadarski_list/2006/2006_03_15.doc
  3. Alica Bajić, Bernardin Peroš, Višnja Vučetić, Zvonko Žibrat (11. travnja 2001.). Opterećenje vjetrom – meteorološka podloga za hrvatske norme (PDF). Hrčak Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, preuzeto 2. rujna 2017.
  4. http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/.../doc/h08-djelovanje_vjetra.pdf
  5. zmorac (smorac), [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  6. burin, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Jugo