Wikipedija

Senj

grad i naselje u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija
Ovo je glavno značenje pojma Senj. Za gradsko naselje Buzeta pogledajte Senj (Buzet).

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji

Senj

Grb grada Senja

Zastava grada Senja
Država Hrvatska
Županija Ličko-senjska
GradonačelnikJurica Tomljanović (HDZ)
Površina[1]657,9 km2
Površina središta3,2 km2
Koordinate44°59′N 14°55′E / 44.99°N 14.91°E / 44.99; 14.91
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno5 973
– gustoća9 st./km2
Urbano4 164
– gustoća1867 st./km2
Dan mjesta23.04.
Poštanski broj53270
Pozivni broj(0)53
AutooznakaGS
Stranicawww.senj.hr

Zemljovid

Senj na zemljovidu Hrvatske
Senj
Senj

Senj na zemljovidu Hrvatske

Opis uredi

Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Athyinites (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna) je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina (Senia) na brdu Kuk. Bio je glavno središte ilirskog plemena Japoda. Sadašnje naselje nalazi se podno obronaka Kapele i Velebita. Simbol grada, Tvrđava Nehaj, poznata i pod nazivom "Kula Nehaj", nalazi se na brdu Trbušnjak, često zvanim i Nehaj, završena je 1558. godine te je od tada bila sjedište Uskoka sve dok oni nisu bili protjerani iz grada 1617. godine nakon što je Habsburška Monarhija sklopila mir s Mlečanima. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji, a ujedno spada u Gospićko-senjsku biskupiju i Riječku nadbiskupiju (metropoliju) unutar Rimokatoličke Crkve.

Zemljopis uredi

 
Panorama Senja u ljeto 2014.
 
Panorama Senja u proljeće 2008.

Najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra. Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54' 10" istočne dužine i 44° 59' 24" sjeverne zemljopisne širine. Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom i Dalmacijom.

Povijest uredi

  Podrobniji članak o temi: Povijest grada Senja

U sedmom stoljeću Senj naseljavaju Hrvati, a u devetom stoljeću, u hrvatskoj državi postaje sjedište županije. Kao sjedište biskupije, za koju se može pretpostaviti da je osnovana već u petom stoljeću kad se spominje prvi biskup Laurencije, spominje se 1136. godine.

Vlasništvo viteškog reda Templara Senj postaje 1184. ili 1185. godine a od 1271. godine vlasništvo Frankopana. Za vrijeme njihove uprave, koja je trajala do 1469. godine, Senj je dobio svoj prvi statut 1388. godine. Kralj Matijaš Korvin godine 1469. oduzima ga Frankopanima i proglašava kraljevskim gradom i sjedištem kapetanije.

U Senju je 1494. godine osnovana glagoljska tiskara. U to je vrijeme bio središte glagoljske pismenosti i kulture. U njemu su rođeni brojni hrvatski književnici i kulturni djelatnici koji su svojim radom i djelima od Senja stvorili jedno od najvažnijih žarišta hrvatske kulture koji po svom značaju stoji uz bok Dubrovniku.

Jugoistočno iznad grada sagradio je general Ivan Lenković 1558. godine masivnu tvrđavu Nehaj koja dominira krajolikom i s koje se jugoistočno vidi zeleni gaj i grčki bunar. To je takozvano Abatovo. Pretpostavlja se da se tu nalazio u 12. stoljeću samostan sveti Juraj, zaštitnika grada Senja.

Početkom 16. stoljeća u Senj se iz krajeva koje su osvojile Osmanlije, doseljavaju prognanici koji se zajedno sa Senjanima uspješno bore protiv Osmanlija i kasnije Venecije, a nazivaju se uskocima. Za vrijeme Ferdinanda III., 1652. godine, Senj postaje slobodni grad, a stoljeće kasnije ulazi u sastav Austrijskog primorja kao dio Vojne krajine sve do 1871. godine kad je vraćen banskoj Hrvatskoj.

Kao polazna točka Jozefinske ceste Senj je sve do izgradnje pruge do Rijeke 1873. godine bi najveća hrvatska luka. Od tog doba slavo njegov gospodarski značaj.

Senj je pred osmanlijskom opasnošću utvrđen obrambenim zidovima tijekom 15. i 16. stoljeća, a uža gradska jezgra izgrađena je s prepoznatljivim primorskim graditeljskim obilježjima: uskim krivudavim uličicama, skladnim malim trgovinama i nizom kuća sa slikovitim detaljima.

Kaštel s cilindričnom i četvero kutnom kulom, nekadašnje sjedište Frankopana i senjskih kapetana, nalazi se na trgu Cilnica - Velika placa. Od crkvene arhitekture značajna je romanička katedrala, kasnije barokizirana s kriptom i novim zvonikom iz 1900. godine. Od franjevačke crkve iz 1559. godine nakon bombardiranja 1943. godine ostao je samo zvonik.[3]

Gradska naselja uredi

Grad Senj sastoji se od 27 naselja (stanje 2006.), to su: Alan, Biljevine, Bunica, Crni Kal, Jablanac, Klada, Krasno Polje, Krivi Put, Lukovo, Melnice, Mrzli Dol, Pijavica, Podbilo, Prizna, Senj, Senjska Draga, Starigrad, Stinica, Stolac, Sveta Jelena, Sveti Juraj, Velike Brisnice, Veljun Primorski, Volarice, Vrataruša, Vratnik i Vrzići. Postoji i zaselak Majorija poviše grada Senja prema prijevoju Vratniku.[4] Pripada gradskomu području i sastoji se od 2-3 kuće.

 
Tvrđava Nehaj
 
Pogled na Nehaj

Stanovništvo uredi

Po popisu stanovništva iz 2001. godine administrativna jedinica grad Senj je imao 8132 stanovnika.

Populacija grada po nacionalnosti

  • Hrvati - 7869 (96,77%)
  • Albanci - 155 (1,91%)
  • Ostali - 108 (1,32%)

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Senj, sljedećeg etničkog sastava:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 9205 8549 (92,87%) 207 (2,24%) 27 (0,29%) 422 (4,58%)
1981. 9582 8861 (92,47%) 244 (2,54%) 308 (3,21%) 169 (1,76%)
1971. 10.399 9961 (95,78%) 257 (2,47%) 55 (0,52%) 126 (1,21%)

Senj (naseljeno mjesto) uredi

  • 2001. – 5491
  • 1991. – 5998 (Hrvati - 5506, Srbi - 156, Jugoslaveni - 23, ostali - 313)
  • 1981. – 5536 (Hrvati - 4998, Jugoslaveni - 232, Srbi - 172, ostali - 134)
  • 1971. – 4906 (Hrvati - 4631, Srbi - 154, Jugoslaveni - 35, ostali - 86)[5]
Grad Senj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
13268
15295
14782
14852
15857
16713
14963
14572
13289
12953
12235
10399
9582
9205
8132
7182
5973
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Senj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Senj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2953
3496
3039
2785
3182
3296
3036
3072
2722
3093
3903
4906
5536
5998
5491
4810
4164
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Dan grada Senja uredi

Dan grada Senja je 23. travnja - dan sv. Jurja (starog zaštitnika i patrona grada Senja).

Taj se dan u gradu Senju svečano obilježava.

Na taj dan svi učenici u gradu Senju imaju nenastavni dan.

Uprava uredi

Gradsko vijeće 2009. – 2013. uredi

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Senja, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Grada Senja.

Gradsko vijeće ima 15 članova:

Izvršna tijela uredi

  • Gradonačelnik: Sanjin Rukavina, dipl. oec.
  • Zamjenik: Jurica Tomljanovic, dipl .ing. šum.

Gradska upravna tijela uredi

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Senja i poslova državne uprave prenijetih na Grad Senj ustrojavaju se gradska upravna tijela. Upravna tijela Grada Senja su Opći upravni odjel, Odjel za financije i proračun i Ured Grada.

Opći upravni odjel

U Općem upravnom odjelu ustrojavaju se kao unutarnje ustrojstvene jedinice odsjeci:

  • Odsjek za urbanizam, prostorno planiranje i komunalni sustav
  • Odsjek za gradsku imovinu
  • Odsjek za gospodarstvo, poljoprivredu, investicije, malo i srednje poduzetništvo
  • Odsjek za društvene djelatnosti i mjesnu samoupravu
  • Odjel za financije i gradski proračun

Ured Grada

Gospodarstvo uredi

Današnji grad Senj sve je više okrenut turizmu.

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

 
Sunčani sat na 45. paraleli

Obrazovanje uredi

Senj u književnosti uredi

Tijekom povijesti mnogi pisci radnju svojih djela smjestili su u grad Senj.

Tako u hrvatskoj ali i svjetskoj književnosti postoje romani čiji su autori njihovu radnju u cijelosti ili djelomično smjestili u ovaj grad. Ti romani potječu iz različitih vremena a prikazuju Senj i njegove građane u tom ili pak u nekom ranijem vremenu.

Također postoje pjesme koje su napisali razni pjesnici u kojima su oni i opisali Senj.

Romani uredi

Ovdje su navedeni svi romani, pisci, godine te jezik na kojem je po prvi put izdani svaki od tih romana, čija se radnja u potpunosti ili djelomično smjestila u Senju.

Stručna literatura o gradu Senju uredi

Tijekom godina razni stručnjaci i razne institucije izdale su brojne stručne knjige koje obrađuju neke teme vezane uz grad Senj.

Turizam uredi

Mesopust i balovi uredi

Svake godine za vrijeme poklada u Senju traju balovi, tj. kostimirani i maskirani plesovi koji svake godine traju od prve subote nakon Nove godine, pa sve do utorka prije kršćanskog spomendana pepelnice.

U to vrijeme svake subote navečer traju balovi sve do jutarnjih sati, dok svake nedjelje u popodnevnim satima traje Reduta. Reduta je verzija balova namijenjena samo djeci.

Završni dan senjskog zimskog bala je u utorak prije pepelnice, a on uvijek započinje tako da se u popodnevnim danima održi karnevalska povorka maškara, nakon čega slijedi bal koji uvijek završava u ranim jutarnjim satima pepelnice.

Ljetni karneval uredi

Osim bure, brojnih kulturnih znamenitosti, prekrasne prirode i duge povijesti Senj je poznat i po Senjskom ljetnom karnevalu, najstarijem i najvećem događaju takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Karnevalska događanja traju četiri dana tijekom kolovoza. Kulminiraju velikom karnevalskom povorkom u kojoj sudjeluje nekoliko tisuća maškara iz Hrvatske i inozemstva.

Najveći doprinos daju maškare iz Senja koje se mjesecima pripremaju za veliku povorku. Mnoštvo maškara predvođenih meštrom karnevala, mnoštvo alegorijskih kola, boja, glazbe i smijeha, ono su što ovaj ljetni karneval razlikuje od drugih.

Tradicijsko geslo Senjskog ljetnog karnevala je: "Karneval biži, ki ča uvati nek drži!". Himna Senjskog ljetnog karnevala je "Dođi u Senj", tekst i glazba Hrvoja Hegedušića.

Smještaj uredi

Hoteli uredi

  • Garni hotel Art
  • Hotel Libra

Kampovi uredi

  • Kampovi u Senju:
    • Kamp Škver
  • Ostali kampovi na području grada Senja:
    • Kamp Bunica I
    • Kamp Bunica V
    • Eurocamp Rača
    • Kamp Spasovac
    • Kamp Ujča

Šport uredi

Biciklistička utrka Uspon na Zavižan održava se od 2004.[10], Malonogometni turnir 'Tenis Senj' od 1965.[11]

Sporazumi s drugim gradovima uredi

Grad Senj surađuje s nekoliko europskih gradova s kojima ima potpisane ugovore o partnerstvu i sporazume o međusobnoj suradnji.

Povezani članci uredi

Galerija slika uredi

  •  

    Pogled na grad Senj i tvrđavu Nehaj

  •  

    Pogled na Senj iz njegove luke

  •  

    Tvrđava Nehaj na brdu Nehaj je najpoznatiji spomenik i simbol Senja

  •  

    Kip Tri mornara

  •  

    Sunčani sat u gradu Senju koji leži na 45. paraleli pokazuje kako Senj leži točno na sredini između ekvatora i sjevernog pola

  •  

    Na 45. paraleli (označenoj bijelom linijom) udaljenost od ekvatora do Sjevernog pola iznosi 5000 kilometara, kako je i napisano na tabli.

  •  

    Pogled na Senj s brda na dan kada puše Senjska bura. S lijeve strane se vidi brdo Nehaj s Tvrđavom Nehaj, dok se iza vidi otok Prvić koji se nalazi između otoka Krka i Raba

 
 
Pogled na Senjsku obalu. Na desnoj strani nalazi se brdo Nehaj s Tvrđavom Nehaj, a iza je prijevoj Vratnik koji se uspinje na Velebit.
  •  

    Pogled na dio Senjske luke okovane morskim ledom nakon hladne fronte (9. veljače 2012.)

  •  

    Pogled izbliza na dio Senjske luke okovane morskim ledom nakon hladne fronte (9. veljače 2012.)

  •  

    Jedan od svjetionika u Senjskoj luci okovan morskim ledom nakon hladne fronte (9. veljače 2012.)

Izvor i uredi

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Ivica Mataija. Ličko-senjska županija nekad i sad. Državni arhiv u Gospiću. Gospić. ISBN 953-7034-04-6
  4. ↑ Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 233. - 235., ISBN 953-150-713-9
  5. ↑ * CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  6. ↑ Senj. zb. 35, 307-344 (2008.) Danijel Kokić: Prilog sociologiji senjskog humora
  7. ↑ Novi list  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. ožujka 2021. (Wayback Machine) Senjska metla i škavacera traže autore
  8. ↑ Etnol. trib. 25, Vol. 32, 2002., str. 75-98 Sanja Schneider: Senjski ljetni karneval
  9. ↑ Repozitorij Filozofskog fakulteta u Rijeci Dorothea Dumančić: Kamena skulptura Senja od 1390. do 1550. godine, Rijeka, rujan 2015. (pristupljeno 26. srpnja 2017.)
  10. ↑ https://www.novilist.hr/rijeka-regija/u-senju-otvorena-izlozba-fotografija-na-temu-20-godisnjice-utrke-uspon-na-zavizan/
  11. ↑ https://www.novilist.hr/rijeka-regija/lika-senj/otvorene-prijave-za-malonogometni-turnir-tenis-senj/
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Portal:Europa

Vanjske poveznice uredi

Sestrinski projekti uredi

 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Senj
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Senj
 Wikizvor ima izvorni tekst Fotografijske slike iz Hrvatske; Senj; tekst Ivana Kukuljevića Sakcinskog

Službene stranice uredi

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Senj&oldid=6645801"