Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Senj. Za gradsko naselje Buzeta, pogledajte Senj (Buzet).

Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Athyinites (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna) je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina (Senia) na brdu Kuk. Bio je glavno središte ilirskog plemena Japoda. Sadašnje naselje nalazi se podno obronaka Kapele i Velebita. Simbol grada, Tvrđava Nehaj, poznata i pod nazivom "Kula Nehaj", nalazi se na brdu Trbušnjak, često zvanim i Nehaj, završena je 1558. godine te je od tada bila sjedište Uskoka sve dok oni nisu bili protjerani iz grada 1617. godine nakon što je Habsburška Monarhija sklopila mir s Mlečanima. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji, a ujedno spada u Gospićko-senjsku biskupiju i Riječku nadbiskupiju (metropoliju) unutar Rimokatoličke Crkve.

Senj
Senj (grb).gif
Panorama Senja krajem veljače 2019.
Panorama Senja krajem veljače 2019.
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava licko senjske zupanije.gif Ličko-senjska
Površina
 - ukupna 658,00 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 8132 stan.
Gradonačelnik Sanjin Rukavina (HDZ)
Gradsko vijeće
 - broj članova 15 (HDZ 8)
Dan grada 23.04.
Poštanski broj 53270
Pozivni broj +385 (0)53
Autooznaka GS
Službena stranica www.senj.hr
Zemljovid
Senj na karti Hrvatska
Senj
Senj
Senj na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 44°59′N 14°55′E / 44.99°N 14.91°E / 44.99; 14.91
Senj na karti Ličko-senjska županija
Senj
Senj
Senj na zemljovidu Ličko-senjske županije
Koordinate: 44°59′N 14°55′E / 44.99°N 14.91°E / 44.99; 14.91

ZemljopisUredi

 
Panorama Senja u ljeto 2014.
 
Panorama Senja u proljeće 2008.

Najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra. Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54' 10" istočne dužine i 44° 59' 24" sjeverne zemljopisne širine. Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom i Dalmacijom.

PovijestUredi

 Podrobniji članak o temi: Povijest grada Senja
U sedmom stoljeću Senj naseljavaju Hrvati, a u devetom stoljeću, u hrvatskoj državi posotaje sjedište županije. Kao sjedište biskupije, za koju se može pretpostaviti da je osnovana već u petom stoljeću kad se spominje prvi biskup Laurencije, spominje se 1136. godine.

Vlasništvo viteškog reda Templara Senj postaje 1184. ili 1185. godine a od 1271. godine vlasništvo Frankopana. Za vrijeme njihove uprave, koja je trajala do 1469. godine, Senj je dobio svoj prvi statut 1388. godine. Kralj Matijaš Korvin godine 1469. oduzima ga Frankopanima i proglašava kraljevskim gradom i sjedištem kapetanije.

U Senju je 1494. godine osnovana glagoljska tiskara. U to je vrijeme bio središte glagoljske pismenosti i kulture. U njemu su rođeni brojni hrvatski književnici i kulturni djelatnici koji su svojim radom i dijelima od Senja stvorili jedno od najvažnijih žarišta hrvatske kulture koji po svom značaju stoji uz bok Dubrovniku.

Jugoistočno iznad grada sagradio je general Ivan Lenković 1558. godine masnivnu tvrđavu Nehaj koja dominira krajolikom i s koje se jugoistočno vidi zeleni gaj i grčki bunar. To je takozvano Abatovo. Pretpostavlja se da se tu nalazio u 12. stoljeću samostan sveti Juraj, zaštitnika grada Senja.

Početkom 16. stoljeća u Senj se iz krajeva koje su osvojile Osmanlije, doseljavaju prognanici koji se zajedno sa Senjanima uspješno bore protiv Osmanlija i kasnije Venecije, a nazivaju se uskocima. Za vrijeme Ferdinanda III., 1652. godine, Senj postaje slobodni grad, a stoljeće kasnije ulazi u sastav Austrijskog primorja kao dio Vojne krajine sve do 1871. godine kad je vraćen banskoj Hrvatskoj.

Kao odrednišna točka Jozefinske ceste Senj je sve do izgradnje pruge do Rijeke 1873. godine bi najveća hrvatska luka. Od tog doba slavo njegov gospodarski značaj.

Senj je pred osmanlijskom opasnošću utvrđen obrambenim zidovima tijekom 15. i 16. stoljeća, a uža gradska jezgra izgrađena je s prepoznatljivim primorskim graditeljskim obilježjima: uskim krivudavim uličicama, skladnim malim trgovinama i nizm kuća sa slikovitim detaljima.

Kaštel s cilindričnom i četverookutnom kulom, nekadašnje sjedište Frankopana i senjskih kapetana, nalazi se na trgu Cilnica - Velika placa. Od crkvene arhitekture značajna je romanička katedrala, kasnije barokizirana s kriptom i novim zvonikom iz 1900. godine. Od franjevačke crkve iz 1559. godine nakon bombardiranja 1943. godine ostao je samo zvonik.[1]

Gradska naseljaUredi

Grad Senj sastoji se od 27 naselja (stanje 2006.), to su: Alan, Biljevine, Bunica, Crni Kal, Jablanac, Klada, Krasno Polje, Krivi Put, Lukovo, Melnice, Mrzli Dol, Pijavica, Podbilo, Prizna, Senj, Senjska Draga, Starigrad, Stinica, Stolac, Sveta Jelena, Sveti Juraj, Velike Brisnice, Veljun Primorski, Volarice, Vrataruša, Vratnik i Vrzići. Postoji i zaselak Majorija poviše grada Senja prema prijevoju Vratniku.[2] Pripada gradskomu području i sastoji se od 2-3 kuće.

 
Tvrđava Nehaj
 
Pogled na Nehaj

StanovništvoUredi

Po popisu stanovništva iz 2001. godine administrativna jedinica grad Senj je imao 8132 stanovnika.

Populacija grada po nacionanalnosti:

  • Hrvati - 7869 (96,77%)
  • Albanci - 155 (1,91%)
  • Ostali - 108 (1,32%)

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Senj, sljedećeg etničkog sastava:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 9205 8549 (92,87%) 207 (2,24%) 27 (0,29%) 422 (4,58%)
1981. 9582 8861 (92,47%) 244 (2,54%) 308 (3,21%) 169 (1,76%)
1971. 10.399 9961 (95,78%) 257 (2,47%) 55 (0,52%) 126 (1,21%)

Senj (naseljeno mjesto)Uredi

  • 2001. - 5491
  • 1991. - 5998 (Hrvati - 5506, Srbi - 156, Jugoslaveni - 23, ostali - 313)
  • 1981. - 5536 (Hrvati - 4998, Jugoslaveni - 232, Srbi - 172, ostali - 134)
  • 1971. - 4906 (Hrvati - 4631, Srbi - 154, Jugoslaveni - 35, ostali - 86)[3]

Dan grada SenjaUredi

Dan grada Senja je 23. travnja - dan sv. Jurja (starog zaštitnika i patrona grada Senja).

Taj se dan u gradu Senju svečano obilježava.

Na taj dan svi učenici u gradu Senju imaju nenastavni dan.

UpravaUredi

Gradsko vijeće 2009. - 2013.Uredi

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Senja, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Grada Senja.

Gradsko vijeće ima 15 članova:

Izvršna tijelaUredi

  • Gradonačelnik: Sanjin Rukavina, dipl.oec.
  • Zamjenik: Jurica Tomljanovic, dipl.ing.šum.

Gradska upravna tijelaUredi

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Senja i poslova državne uprave prenijetih na Grad Senj ustrojavaju se gradska upravna tijela. Upravna tijela Grada Senja su Opći upravni odjel, Odjel za financije i proračun i Ured Grada.

Opći upravni odjel

U Općem upravnom odjelu ustrojavaju se kao unutarnje ustrojstvene jedinice odsjeci:

  • Odsjek za urbanizam, prostorno planiranje i komunalni sustav
  • Odsjek za gradsku imovinu
  • Odsjek za gospodarstvo, poljoprivredu, investicije, malo i srednje poduzetništvo
  • Odsjek za društvene djelatnosti i mjesnu samoupravu
  • Odjel za financije i gradski proračun

Ured Grada

GospodarstvoUredi

Današnji grad Senj sve je više okrenut turizmu.

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

 
Sunčani sat na 45. paraleli

ObrazovanjeUredi

Senj u književnostiUredi

Tijekom povijesti mnogi pisci radnju svojih djela smjestili su u grad Senj.

Tako u hrvatskoj ali i svjetskoj književnosti postoje romani čiji su autori njihovu radnju u cijelosti ili djelomično smjestili u ovaj grad. Ti romani potječu iz različitih vremena a prikazuju Senj i njegove građane u tom ili pak u nekom ranijem vremenu.

Također postoje pjesme koje su napisali razni pjesnici u kojima su oni i opisali Senj.

RomaniUredi

Ovdje su navedeni svi romani, pisci, godine te jezik na kojem je po prvi put izdani svaki od tih romana, čija se radnja u potpunosti ili djelomično smjestila u Senju.

Stručna literatura o gradu SenjuUredi

Tijekom godina razni stručnjaci i razne institucije izdale su brojne stručne knjige koje obrađuju neke teme vezane uz grad Senj.

TurizamUredi

Mesopust i baloviUredi

Svake godine za vrijeme poklada u Senju traju balovi, tj. kostimirani i maskirani plesovi koji svake godine traju od prve subote nakon Nove godine, pa sve do utorka prije kršćanskog spomendana pepelnice.

U to vrijeme svake subote navečer traju balovi sve do jutarnjih sati, dok svake nedjelje u popodnevnim satima traje Reduta. Reduta je verzija balova namijenjena samo djeci.

Završni dan senjskog zimskog bala je u utorak prije pepelnice, a on uvijek započinje tako da se u popodnevnim danima održi karnevalska povorka maškara, nakon čega slijedi bal koji uvijek završava u ranim jutarnjim satima pepelnice.

Ljetni karnevalUredi

Osim bure, brojnih kulturnih znamenitosti, prekrasne prirode i duge povijesti Senj je poznat i po Senjskom ljetnom karnevalu, najstarijem i najvećem događaju takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Karnevalska događanja traju četiri dana tijekom kolovoza. Kulminiraju velikom karnevalskom povorkom u kojoj sudjeluje nekoliko tisuća maškara iz Hrvatske i inozemstva.

Najveći doprinos daju maškare iz Senja koje se mjesecima pripremaju za veliku povorku. Mnoštvo maškara predvođenih meštrom karnevala, mnoštvo alegorijskih kola, boja, glazbe i smijeha, ono su što ovaj ljetni karneval razlikuje od drugih.

Tradicijsko geslo Senjskog ljetnog karnevala je: "Karneval biži, ki ča uvati nek drži!". Himna Senjskog ljetnog karnevala je "Dođi u Senj", tekst i glazba Hrvoja Hegedušića.

SmještajUredi

HoteliUredi

  • Garni hotel Art
  • Hotel Libra

KampoviUredi

  • Kampovi u Senju:
    • Kamp Škver
  • Ostali kampovi na području grada Senja:
    • Kamp Bunica I
    • Kamp Bunica V
    • Eurocamp Rača
    • Kamp Spasovac
    • Kamp Ujča

ŠportUredi

Sporazumi s drugim gradovimaUredi

Grad Senj surađuje s nekoliko europskih gradova s kojima ima potpisane ugovore o partnerstvu i sporazume o međusobnoj suradnji.

Povezani članciUredi

Galerija slikaUredi

Pogled na Senjsku obalu. Na desnoj strani nalazi se brdo Nehaj s Tvrđavom Nehaj, a iza je prijevoj Vratnik koji se uspinje na Velebit.

Izvor iUredi

  1. Ivica Mataija. Ličko-senjska županija nekad i sad, Gospić: Državni arhiv u Gospiću ISBN 953-7034-04-6
  2. Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 233. - 235., ISBN 953-150-713-9
  3. * CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  4. Senj. zb. 35, 307-344 (2008.) Danijel Kokić: Prilog sociologiji senjskog humora
  5. Novi list Senjska metla i škavacera traže autore
  6. Etnol. trib. 25, Vol. 32, 2002., str. 75-98 Sanja Schneider: Senjski ljetni karneval
  7. Repozitorij Filozofskog fakulteta u Rijeci Dorothea Dumančić: Kamena skulptura Senja od 1390. do 1550. godine, Rijeka, rujan 2015. (pristupljeno 26. srpnja 2017.)
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

Vanjske povezniceUredi

Sestrinski projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Senj
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Senj
 Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Fotografijske slike iz Hrvatske; Senj; tekst Ivana Kukuljevića Sakcinskog

Službene straniceUredi