Otvori glavni izbornik

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942). Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.

Turistička kretanja se dijele na vrste i specifične oblike turizma. Dok su vrste turizma definirane određenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravišni, vikend i izletnički turizam), specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim turističkim motivom koji posjetitelje privlači u točno određene destinacije, npr. lov - lovni turizam. Specifični oblici turizma orijentirani su na manje (definirane) segmente turističke potražnje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu.

Sadržaj

EtimologijaUredi

Riječ turist prvi je puta korištena 1772. godine, a riječ turizam 1811. godine.[1][2] Riječi turist i turizam sastoje se od riječi tour, koja je izvedena iz staroengleske riječi turian, starofrancuske torner, od latinskog tornare; što znači "uključiti se u tok", koja i sama ima korijene starogrčke riječi tornos (τόρνος); što znači "tok".[3]

Popisi i statistika turizma u svijetuUredi

Ukupan broj prekograničnih turističkih putovanjaUredi

Međunarodni turistički dolasci u 2012. godini dosegli su brojku od 1.035 milijardi, u odnosu na brojku od 996 milijuna u 2011. godini, te 952 milijuna u 2010. godini.[4] U 2011. i 2012. godini međunarodna potražnja za putovanjima nastavila se povećavati usprkos gubicima koji su nastali kao rezultat velike recesije iz kasnih 2000-ih godina, kada je turizam, od druge polovice 2008. godine do kraja 2009. godine, kao grana doživio znatan pad. Nakon porasta od 5 % u prvoj polovici 2008. godine, postotak inozemnih dolazaka turista se u drugoj polovici iste godine smanjio, te je godina završila s povećanjem od 2 % u odnosu na povećanje od 7 % prethodne godine.[5] Negativni trend se nastavio tijekom 2009. godine, a u nekim zemljama i pojačao zbog izbijanja virusa gripe H1N1, što je rezultiralo padom od 4.2 % te godine, a broj dolazaka međunarodnih turista smanjio se na 880 milijuna. Međunarodni turistički prihodi doživjeli su pad od 5.7 %.[6]

Najveće svjetske turističke destinacijeUredi

 Podrobniji članak o temi: Statistika turizma u svijetu

Svjetska turistička organizacija navodi sljedećih deset destinacija kao najposjećenije po broju dolazaka međunarodnih turista u 2016. godini:

Mjesto Država UNWTO
regija[7]
Međunarodni
turistički
dolasci
(2016.)[8]
1.   Francuska Europa 82.6 milijuna
2.   SAD Sjeverna Amerika 75.6 milijuna
3.   Španjolska Europa 75.6 milijuna
4.   Kina Azija 59.3 milijuna
5.   Italija Europa 52.4 milijuna
6.   Ujedinjeno Kraljevstvo Europa 35.8 milijuna
7.   Njemačka Europa 35.6 milijuna
8.   Meksiko Sjeverna Amerika 35.0 milijuna
9.   Tajland Azija 32.6 milijuna
10.   Malezija Azija 26.8 milijuna

Međunarodni prihodi od turizmaUredi

Međunarodni prihodi od turizma 2014. godine dosegli su 1.2 bilijuna američkih dolara, što odgovara porastu od 3.7 % u odnosu na 2013. godinu.[9] Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kad su u pitanju prihodi od turizma (2016.):

Mjesto Država UNWTO
regija[7]
Međunarodni
prihodi
od turizma
(2016.)[8]
1.   SAD Sjeverna Amerika 204.5 milijardi $
2.   Kina Azija 114.1 milijardi $
3.   Španjolska Europa 56.5 milijardi $
4.   Francuska Europa 45.9 milijardi $
5.   Ujedinjeno Kraljevstvo Europa 45.5 milijardi $
6.   Tajland Azija 44.6 milijardi $
7.   Italija Europa 39.4 milijardi $
8.   Njemačka Europa 36.9 milijardi $
9.   Hong Kong Azija 36.2 milijardi $
10.   Makao Azija 31.3 milijardi $

Međunarodni izdaci za turizamUredi

Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kada su u pitanju izdaci za turizam (2016.):

Mjesto Država UNWTO
regija[7]
Međunarodni
izdaci
za turizam
(2016.)[8]
1.   Kina Azija 292.2 milijardi $
2.   SAD Sjeverna Amerika 112.9 milijardi $
3.   Njemačka Europa 77.5 milijardi $
4.   Ujedinjeno Kraljevstvo Europa 63.3 milijardi $
5.   Francuska Europa 38.4 milijardi $
6.   Ruska Federacija Europa 34.9 milijardi $
7.   Kanada Sjeverna Amerika 29.4 milijardi $
8.   Južna Koreja Azija 25.0 milijardi $
9.   Italija Europa 24.4 milijardi $
10.   Australija Oceanija 23.5 milijardi $

Specifični oblici turizmaUredi

Vidi jošUredi

IzvoriUredi

  1. Griffiths, Ralph; Griffiths, G. E.: Pennant's Tour in Scotland in 1769 The Monthly Review, Or, Literary Journal, London, 1772., vol. 150 (46), str. 150 (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  2. Harper, Douglas: Tour Online Etymology Dictionary (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  3. Harper, Douglas: Turn Online Etymology Dictionary (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  4. UNWTO - svjetski turistički barometar (PDF) Svjetska turistička organizacija, siječanj 2013., vol. 11 (1) (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  5. Međunarodni turizam ugrožen pogoršanjem globalne ekonomije (PDF) Svjetska turistička organizacija, siječanj 2009., vol. 7 (1) (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  6. UNWTO - svjetski turistički barometar (PDF) Svjetska turistička organizacija, kolovoz 2010. vol. 8 (8) (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  7. 7,0 7,1 7,2 UNWTO - države članice Svjetska turistička organizacija (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  8. 8,0 8,1 8,2 UNWTO - važne stavke turizma 2016. godine Svjetska turistička organizacija (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  9. Međunarodni prihodi od turizma 2011. godine prerasli 1 bilijun američki dolara Svjetska turistička organizacija, 7. svibnja 2012. (pristupljeno 24. ožujka 2018.)