Azija

kontinent
Ovo je glavno značenje pojma Azija. Za druga značenja pogledajte Azija (razdvojba).

Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji. Obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima kao što su Kaspijsko jezero (površinski najveće jezero na svijetu), Mrtvo more (najdublja depresija), Himalaja (najviši planinski lanac s najvišim vrhom Mt. Everestom), Bajkalsko jezero (najdublje jezero) i Tibet (najviša visoravan).

Zemljovid Azije
Azijske države na zemljovidu

Graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru, granica nadalje prolazi Kaspijskim jezerom i Kumo-maničkom udolinom) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji s površinom od 44,568.500 km².[1] Azija u geopolitičkom smislu ne uključuje Sinajski poluotok koji se obično pripaja Africi.[1]

Rana povijest Azije

uredi

Na povijest Azije zbog veličine i udaljenosti pojedinih regija može se gledati kao na zasebne povijesti Istočne Azije, povijest Jugoistočne Azije i povijest Bliskog istoka, koje povezuje povijest stepa središnjeg dijela Azije.

Obalna područja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao što su Mezopotamija između Eufrata i Tigrisa, dolina rijeke Ind ili rijeke Huang He (Žuta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva. Civilizacije drevne Mezopotamije, doline rijeke Ind i Huang He su izmjenjivale mnoga otkrića kao što su matematika ili kotač, dok su se neka kao što je npr. pismo razvila posebno. Jerihon je neolitičko naselje i smatra se najstarijim gradskim naseljem, a utemeljen je 8350.7350. prije Krista.

Središnja Azija, područje stepa, bilo je naseljeno nomadskim plemenima koja su se iz područje središnje Azije mogla kretati u potragu za hranom u ostala područja. Najranije zabilježeno takvo kretanje je širenje Indoeuropljana, čiji se jezik proširio na Bliski Istok, Južnu Aziju i granična područja Kine. Sjeverni dio Azije zahvaća područje Sibira koje je rijetko naseljeno, a zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta širenje nomada nije išlo u tom smjeru.

Središnji dio okružen je visokim planinskim lancima i nepreglednim pustinjama, što je štitilo rubna podučja Azije u kojima su se razvili gradovi i države od učestalih napada nomada. Kavkaz i Himalaja, pustinje Karakum i Gobi prirodne su prepreke koje su nomadska plemena prelazila rijetko uz velike teškoće. Nastale civilizacije i gradovi u plodnim dolinama bile su znatno tehnološki i društveno naprednije od nomada, ali se nisu mogli vojno oduprijeti jašućim hordama iz stepa. Novopridošli nomadi koji su osvajali područja Indije, Kine i Bliskog Istoka, došli su u nove krajeve gdje nisu mogli prehraniti svoju konjicu i održavati prijašnji način života, a s vremenom bi se prilagodili novim uvjetima te tako prešli na isti način života kao lokalno stanovništvo.

Površina

uredi

Prema Zemljopisnom atlasu za osnovnu školu (2005.), Azija obuhvaća površinu od 45,036.492 km².[2]

Hrvatska enciklopedija (1999.) navodi podatak o 44,472.097 km² ukupne površine.[3] Isti podatak donosi i Hrvatski obiteljski leksikon.[4] Opća i nacionalna enciklopedija (Proleksis enciklopedija) donosi podatak o 44,300.000 km², odnosno o skoro 30 % od svega kopna na Zemlji.[5] Hrvatski jezični portal donosi podatak o površini od 44,311.316 km².[6]

Stanovništvo

uredi

Prema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3.800.000.000 stanovnika (bez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 84 stan./km2, čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent. Na njoj se nalaze i dvije najmnogoljudnije države svijeta: Kina i Indija, obje s preko milijardu stanovnika. Razmještaj stanovništva je veoma neujednačen, čemu su najvise doprinijeli prirodni uvjeti. Većina stanovnistva koncentrirana je u monsunskom području Južne i Istočne Azije. U ovim dijelovima prosjecna gustina naseljenosti prelazi 500 stan./km².

Popis zemalja/teritorija poredanih po gustoći stanovništva (stanovnika/km2).

Pri izračunu korištena je ukupna površina zemalja uključujući i vodene površine, stoga dobivene brojke mogu odstupati od onih u člancima za svaku pojedinu državu/teritorij.

Rusija, Egipat i Turska se također navode u tablici, iako su te države djelomično u Aziji. Cipar, koji je u Europi, smatra se otokom Azijskoga Sredozemlja. Gruzija, Armenija i Azerbajdžan su također navedene.

gustoća površina broj stanovnika
država (/km2) (km2) (procjena 2002.)
Makao 18.000 25 461.833
Hong Kong 6688 1092 7,303.334
Singapur 6430 693 4,452.732
Maldivi 1070 300 320.165
Bahrein 987 665 656.397
Bangladeš 926 144.000 133,376.684
Republika Kina na Tajvanu 627 35.980 22,548.009
Palestinski teritoriji 545 6220 3,389.578
Južna Koreja 491 98.480 48,324.000
Libanon 354 10.400 3,677.780
Japan 336 377.835 126,974.628
Indija 318 3,287.590 1.045,845.226
Šri Lanka 298 65.610 19,576.783
Izrael 290 20.770 6,029.529
Filipini 282 300.000 84,525.639
Vijetnam 246 329.560 81,098.416
Sjeverna Koreja 184 120.540 22,224.195
Nepal 184 140.800 25,873.917
Pakistan 184 803.940 147,663.429
Kina 134 9,596.960 1.284,303.705
Tajland 121 514.000 62,354,402
Indonezija 121 1,919.440 231,328.092
Kuvajt 118 17.820 2,111.561
Armenija 112 29.800 3,330.099
Sirija 93 185.180 17,155.814
Azerbajdžan 90 86.600 7,798.497
Turska 86 780.580 67,308.928
Gruzija 71 69.700 4,960.951
Kambodža 71 181.040 12,775.324
Egipat 71 1,001.450 70,712.345
Katar 69 11.437 793.341
Malezija 69 329.750 22,662.365
Istočni Timor 63 15.007 952.618
Mjanmar 62 678.500 42,238.224
Brunej 61 5770 350.898
Jordan 58 92.300 5,307.470
Uzbekistan 57 447.400 25,563.441
Irak 55 437.072 24,001.816
Tadžikistan 47 143.100 6,719.567
Butan 45 47.000 2,094.176
Afganistan 43 647.500 27,755.775
Iran 40 1,648.000 66,622.704
Jemen 35 527.970 18,701.257
Ujedinjeni Arapski Emirati 30 82.880 2,445.989
Laos 24 236.800 5,777.180
Kirgistan 24 198.500 4,822.166
Oman 13 212.460 2,713.462
Saudijska Arabija 12 1,960.582 23,513.330
Turkmenistan 9,6 488.100 4,688.963
Rusija 8,5 17,075.200 144,978.573
Kazahstan 6,2 2,717.300 16,741.519
Mongolija 1,7 1,565.000 2,694.432
Ukupno 80,5 49,694.698 4.000,601.258

Politička podjela

uredi
Zastava Grb Ime države Stanovništvo
Površina
(km²)
Glavni grad
  Afganistan 30,419.928 647.500 Kabul
    Armenija 2,970.495 29.743 Erevan
    Azerbajdžan 9,493.600 86.600 Baku
    Bahrein 1,248.348 760 Manama
    Bangladeš 150,039.000 147.570 Dhaka
    Brunej 408.786 5.765 Bandar Seri Begawan
    Butan 716.896 38.394 Thimphu
    Filipini 99,779.700 300.000 Manila
    Gruzija 4,570.934 69.700 Tbilisi
    Indija 1.205,073.612 3,287.263 New Delhi
    Indonezija 248,645.008 1,904.569 Jakarta
    Irak 31,129.225 438.317 Bagdad
    Iran 78,868.711 1,648.195 Teheran
    Istočni Timor 1,143.667 14.874 Dili
    Izrael 7,590.758 20.770 Tel Aviv (Jeruzalem)
    Japan 127,368.088 377.915 Tokio
    Jemen 24,771.809 527.968 Sana
    Jordanija 6,508.887 89.342 Amman
    Južna Koreja 50,004.441 100.210 Seul
    Kambodža 14,952.665 181.035 Phnom Penh
    Katar 1,951.591 11.586 Doha
    Kazakstan 17,522.010 2,724.900 Astana
    Kina 1.343,239.923 9,596.961 Peking
    Kirgizija 5,496.737 199.951 Biškek
    Kuvajt 2,646.314 17.818 Kuwait
    Laos 6,586.266 236.800 Vientiane
    Libanon 4,140.289 10.400 Beirut
    Maledivi 394.451 298 Malé
    Malezija 29,179.952 329.847 Kuala Lumpur
    Mijanmar (Burma) 54,584.650 676.578 Naypyidaw
    Mongolija 3,179.997 1,564.116 Ulan Bator
    Nepal 29,890.686 147.181 Katmandu
    Oman 3,090.150 309.500 Muskat
    Pakistan 190,291.129 796.095 Islamabad
    Palestina 4,279.699 6220 Gaza/Ramala
    Rusija 142,517.670 17,098.242 Moskva
    Saudijska Arabija 26,534.504 2,149.690 Rijad
    Singapur 5,353.494 697 Singapore
    Sirija 22,530.746 185.180 Damask
    Sjeverna Koreja 24,589.122 120.538 Pjongjang
    Šri Lanka 21,481.334 65.610 Colombo
    Tadžikistan 7,768.385 143.100 Dušanbe
    Tajska 67,091.089 513.120 Bangkok
    Tajvan (Republika Kina) 23,261.747 36.193 Taipei
    Turkmenija 5,054.828 488.100 Ašgabat
    Turska 79,749.461 783.562 Ankara
    Ujedinjeni Arapski Emirati 5,314.317 83.600 Abu Dhabi
    Uzbekistan 28,394.180 447.400 Taškent
    Vijetnam 91,519.289 331.212 Hanoi

Izvori

uredi
  1. a b  (PDF) mrežno gradivoArhivirana inačica izvorne stranice od 16. srpnja 2014. (Wayback Machine) (2014.), Svijet (eng. World).  U almanahu: The World Factbook, Central Intelligence Agency, Washington, Okrug Columbia. Zadnji put ažurirano 21. travnja 2014. u 9:34:14, 28 ukup. str., 139.362 bajtova, str. 3. i 4. (Asia 44,568,500 sq km), Pristupljeno 25. listopada 2014., ISSN 0277-1527, ISSN 1553-8133 (The online Factbook)
  2. Šehić, Denis (autor karata). 2005. Zemljopisni atlas za osnovnu školu. Bakarić Palička, Snježana (ur.). 2. izdanje. Školska knjiga. Zagreb, Hrvatska. CIP 450822105. ISBN 978-953-0-11289-6. str. 47. (NSK)
  3. (Enciklopedijski članak) »Azija«. U svesku enciklopedije: Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, s Predgovorom Dalibora Brozovića, 1. sv.: A – Bd, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb,, 1999., ISBN ISBN 953-6036-31-2 (1. sv.), ISBN 953-6036-29-0 (cjelina), (NSK) − Pristupljeno mrežnom gradivu 25. listopada 2014.
  4. Tomislav Ladan, glavni priređivač, Hrvatski obiteljski leksikon, 1. sv.: A − Boj, EPH, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., ISBN 953-6748-16-9 (cjelina, EPH), ISBN 953-6036-22-3 (cjelina, LZMK) (NSK), ISBN 953-6748-17-7 (1. sv., EPH), ISBN 953-6036-23-1 (1. sv., LZMK), (NSK), mrežno sjedište: http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2977. Pristupljeno 25. listopada 2014.
  5. »Azija«, u tiskopisu: Antun Vujić, glavni urednik, Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija (javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/10157/). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca rujna 2013. godine. Pristupljeno: 25. listopada 2014.
  6. »Azija« // Hrvatski jezični portal, Novi Liber i Srce, pristupljeno 25. listopada 2014.

Vanjske poveznice

uredi
Sestrinski projekti
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Azija
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Azija
 Wječnik ima rječničku natuknicu Azija