Azija
Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji. Obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima kao što su Kaspijsko jezero (površinski najveće jezero na svijetu), Mrtvo more (najdublja depresija), Himalaja (najviši planinski lanac s najvišim vrhom Mt. Everestom), Bajkalsko jezero (najdublje jezero) i Tibet (najviša visoravan).
Graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru, granica nadalje prolazi Kaspijskim jezerom i Kumo-maničkom udolinom) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji s površinom od 44,568.500 km².[1] Azija u geopolitičkom smislu ne uključuje Sinajski poluotok koji se obično pripaja Africi.[1]
Rana povijest Azije uredi
Na povijest Azije zbog veličine i udaljenosti pojedinih regija može se gledati kao na zasebne povijesti Istočne Azije, povijest Jugoistočne Azije i povijest Bliskog istoka, koje povezuje povijest stepa središnjeg dijela Azije.
Obalna područja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao što su Mezopotamija između Eufrata i Tigrisa, dolina rijeke Ind ili rijeke Huang He (Žuta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva. Civilizacije drevne Mezopotamije, doline rijeke Ind i Huang He su izmjenjivale mnoga otkrića kao što su matematika ili kotač, dok su se neka kao što je npr. pismo razvila posebno. Jerihon je neolitičko naselje i smatra se najstarijim gradskim naseljem, a utemeljen je 8350. – 7350. prije Krista.
Središnja Azija, područje stepa, bilo je naseljeno nomadskim plemenima koja su se iz područje središnje Azije mogla kretati u potragu za hranom u ostala područja. Najranije zabilježeno takvo kretanje je širenje Indoeuropljana, čiji se jezik proširio na Bliski Istok, Južnu Aziju i granična područja Kine. Sjeverni dio Azije zahvaća područje Sibira koje je rijetko naseljeno, a zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta širenje nomada nije išlo u tom smjeru.
Središnji dio okružen je visokim planinskim lancima i nepreglednim pustinjama, što je štitilo rubna podučja Azije u kojima su se razvili gradovi i države od učestalih napada nomada. Kavkaz i Himalaja, pustinje Karakum i Gobi prirodne su prepreke koje su nomadska plemena prelazila rijetko uz velike teškoće. Nastale civilizacije i gradovi u plodnim dolinama bile su znatno tehnološki i društveno naprednije od nomada, ali se nisu mogli vojno oduprijeti jašućim hordama iz stepa. Novopridošli nomadi koji su osvajali područja Indije, Kine i Bliskog Istoka, došli su u nove krajeve gdje nisu mogli prehraniti svoju konjicu i održavati prijašnji način života, a s vremenom bi se prilagodili novim uvjetima te tako prešli na isti način života kao lokalno stanovništvo.
Površina uredi
Prema Zemljopisnom atlasu za osnovnu školu (2005.), Azija obuhvaća površinu od 45,036.492 km².[2]
Hrvatska enciklopedija (1999.) navodi podatak o 44,472.097 km² ukupne površine.[3] Isti podatak donosi i Hrvatski obiteljski leksikon.[4] Opća i nacionalna enciklopedija (Proleksis enciklopedija) donosi podatak o 44,300.000 km², odnosno o skoro 30 % od svega kopna na Zemlji.[5] Hrvatski jezični portal donosi podatak o površini od 44,311.316 km².[6]
Stanovništvo uredi
Prema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3.800.000.000 stanovnika (bez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 84 stan./km2, čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent. Na njoj se nalaze i dvije najmnogoljudnije države svijeta: Kina i Indija, obje s preko milijardu stanovnika. Razmještaj stanovništva je veoma neujednačen, čemu su najvise doprinijeli prirodni uvjeti. Većina stanovnistva koncentrirana je u monsunskom području Južne i Istočne Azije. U ovim dijelovima prosjecna gustina naseljenosti prelazi 500 stan./km².
Popis zemalja/teritorija poredanih po gustoći stanovništva (stanovnika/km2).
Pri izračunu korištena je ukupna površina zemalja uključujući i vodene površine, stoga dobivene brojke mogu odstupati od onih u člancima za svaku pojedinu državu/teritorij.
Rusija, Egipat i Turska se također navode u tablici, iako su te države djelomično u Aziji. Cipar, koji je u Europi, smatra se otokom Azijskoga Sredozemlja. Gruzija, Armenija i Azerbajdžan su također navedene.
gustoća | površina | broj stanovnika | |
---|---|---|---|
država | (/km2) | (km2) | (procjena 2002.) |
Makao | 18.000 | 25 | 461.833 |
Hong Kong | 6688 | 1092 | 7,303.334 |
Singapur | 6430 | 693 | 4,452.732 |
Maldivi | 1070 | 300 | 320.165 |
Bahrein | 987 | 665 | 656.397 |
Bangladeš | 926 | 144.000 | 133,376.684 |
Republika Kina na Tajvanu | 627 | 35.980 | 22,548.009 |
Palestinski teritoriji | 545 | 6220 | 3,389.578 |
Južna Koreja | 491 | 98.480 | 48,324.000 |
Libanon | 354 | 10.400 | 3,677.780 |
Japan | 336 | 377.835 | 126,974.628 |
Indija | 318 | 3,287.590 | 1.045,845.226 |
Šri Lanka | 298 | 65.610 | 19,576.783 |
Izrael | 290 | 20.770 | 6,029.529 |
Filipini | 282 | 300.000 | 84,525.639 |
Vijetnam | 246 | 329.560 | 81,098.416 |
Sjeverna Koreja | 184 | 120.540 | 22,224.195 |
Nepal | 184 | 140.800 | 25,873.917 |
Pakistan | 184 | 803.940 | 147,663.429 |
Kina | 134 | 9,596.960 | 1.284,303.705 |
Tajland | 121 | 514.000 | 62,354,402 |
Indonezija | 121 | 1,919.440 | 231,328.092 |
Kuvajt | 118 | 17.820 | 2,111.561 |
Armenija | 112 | 29.800 | 3,330.099 |
Sirija | 93 | 185.180 | 17,155.814 |
Azerbajdžan | 90 | 86.600 | 7,798.497 |
Turska | 86 | 780.580 | 67,308.928 |
Gruzija | 71 | 69.700 | 4,960.951 |
Kambodža | 71 | 181.040 | 12,775.324 |
Egipat | 71 | 1,001.450 | 70,712.345 |
Katar | 69 | 11.437 | 793.341 |
Malezija | 69 | 329.750 | 22,662.365 |
Istočni Timor | 63 | 15.007 | 952.618 |
Mjanmar | 62 | 678.500 | 42,238.224 |
Brunej | 61 | 5770 | 350.898 |
Jordan | 58 | 92.300 | 5,307.470 |
Uzbekistan | 57 | 447.400 | 25,563.441 |
Irak | 55 | 437.072 | 24,001.816 |
Tadžikistan | 47 | 143.100 | 6,719.567 |
Butan | 45 | 47.000 | 2,094.176 |
Afganistan | 43 | 647.500 | 27,755.775 |
Iran | 40 | 1,648.000 | 66,622.704 |
Jemen | 35 | 527.970 | 18,701.257 |
Ujedinjeni Arapski Emirati | 30 | 82.880 | 2,445.989 |
Laos | 24 | 236.800 | 5,777.180 |
Kirgistan | 24 | 198.500 | 4,822.166 |
Oman | 13 | 212.460 | 2,713.462 |
Saudijska Arabija | 12 | 1,960.582 | 23,513.330 |
Turkmenistan | 9,6 | 488.100 | 4,688.963 |
Rusija | 8,5 | 17,075.200 | 144,978.573 |
Kazahstan | 6,2 | 2,717.300 | 16,741.519 |
Mongolija | 1,7 | 1,565.000 | 2,694.432 |
Ukupno | 80,5 | 49,694.698 | 4.000,601.258 |
Politička podjela uredi
Zastava | Grb | Ime države | Stanovništvo |
Površina (km²) |
Glavni grad |
---|---|---|---|---|---|
Afganistan | 30,419.928 | 647.500 | Kabul | ||
Armenija | 2,970.495 | 29.743 | Erevan | ||
Azerbajdžan | 9,493.600 | 86.600 | Baku | ||
Bahrein | 1,248.348 | 760 | Manama | ||
Bangladeš | 150,039.000 | 147.570 | Dhaka | ||
Brunej | 408.786 | 5.765 | Bandar Seri Begawan | ||
Butan | 716.896 | 38.394 | Thimphu | ||
Filipini | 99,779.700 | 300.000 | Manila | ||
Gruzija | 4,570.934 | 69.700 | Tbilisi | ||
Indija | 1.205,073.612 | 3,287.263 | New Delhi | ||
Indonezija | 248,645.008 | 1,904.569 | Jakarta | ||
Irak | 31,129.225 | 438.317 | Bagdad | ||
Iran | 78,868.711 | 1,648.195 | Teheran | ||
Istočni Timor | 1,143.667 | 14.874 | Dili | ||
Izrael | 7,590.758 | 20.770 | Tel Aviv (Jeruzalem) | ||
Japan | 127,368.088 | 377.915 | Tokio | ||
Jemen | 24,771.809 | 527.968 | Sana | ||
Jordanija | 6,508.887 | 89.342 | Amman | ||
Južna Koreja | 50,004.441 | 100.210 | Seul | ||
Kambodža | 14,952.665 | 181.035 | Phnom Penh | ||
Katar | 1,951.591 | 11.586 | Doha | ||
Kazakstan | 17,522.010 | 2,724.900 | Astana | ||
Kina | 1.343,239.923 | 9,596.961 | Peking | ||
Kirgizija | 5,496.737 | 199.951 | Biškek | ||
Kuvajt | 2,646.314 | 17.818 | Kuwait | ||
Laos | 6,586.266 | 236.800 | Vientiane | ||
Libanon | 4,140.289 | 10.400 | Beirut | ||
Maledivi | 394.451 | 298 | Malé | ||
Malezija | 29,179.952 | 329.847 | Kuala Lumpur | ||
Mijanmar (Burma) | 54,584.650 | 676.578 | Naypyidaw | ||
Mongolija | 3,179.997 | 1,564.116 | Ulan Bator | ||
Nepal | 29,890.686 | 147.181 | Katmandu | ||
Oman | 3,090.150 | 309.500 | Muskat | ||
Pakistan | 190,291.129 | 796.095 | Islamabad | ||
Palestina | 4,279.699 | 6220 | Gaza/Ramala | ||
Rusija | 142,517.670 | 17,098.242 | Moskva | ||
Saudijska Arabija | 26,534.504 | 2,149.690 | Rijad | ||
Singapur | 5,353.494 | 697 | Singapore | ||
Sirija | 22,530.746 | 185.180 | Damask | ||
Sjeverna Koreja | 24,589.122 | 120.538 | Pjongjang | ||
Šri Lanka | 21,481.334 | 65.610 | Colombo | ||
Tadžikistan | 7,768.385 | 143.100 | Dušanbe | ||
Tajska | 67,091.089 | 513.120 | Bangkok | ||
Tajvan (Republika Kina) | 23,261.747 | 36.193 | Taipei | ||
Turkmenija | 5,054.828 | 488.100 | Ašgabat | ||
Turska | 79,749.461 | 783.562 | Ankara | ||
Ujedinjeni Arapski Emirati | 5,314.317 | 83.600 | Abu Dhabi | ||
Uzbekistan | 28,394.180 | 447.400 | Taškent | ||
Vijetnam | 91,519.289 | 331.212 | Hanoi |
Izvori uredi
- ↑ a b (PDF) mrežno gradivo Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. srpnja 2014. (Wayback Machine) (2014.), Svijet (eng. World). U almanahu: The World Factbook, Central Intelligence Agency, Washington, Okrug Columbia. Zadnji put ažurirano 21. travnja 2014. u 9:34:14, 28 ukup. str., 139.362 bajtova, str. 3. i 4. (Asia 44,568,500 sq km), Pristupljeno 25. listopada 2014., ISSN 0277-1527, ISSN 1553-8133 (The online Factbook)
- ↑ Šehić, Denis (autor karata). 2005. Zemljopisni atlas za osnovnu školu. Bakarić Palička, Snježana (ur.). 2. izdanje. Školska knjiga. Zagreb, Hrvatska. CIP 450822105. ISBN 978-953-0-11289-6. str. 47. (NSK)
- ↑ (Enciklopedijski članak) »Azija«. U svesku enciklopedije: Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, s Predgovorom Dalibora Brozovića, 1. sv.: A – Bd, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb,, 1999., ISBN ISBN 953-6036-31-2 (1. sv.), ISBN 953-6036-29-0 (cjelina), (NSK) − Pristupljeno mrežnom gradivu 25. listopada 2014.
- ↑ Tomislav Ladan, glavni priređivač, Hrvatski obiteljski leksikon, 1. sv.: A − Boj, EPH, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., ISBN 953-6748-16-9 (cjelina, EPH), ISBN 953-6036-22-3 (cjelina, LZMK) (NSK), ISBN 953-6748-17-7 (1. sv., EPH), ISBN 953-6036-23-1 (1. sv., LZMK), (NSK), mrežno sjedište: http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2977. Pristupljeno 25. listopada 2014.
- ↑ »Azija«, u tiskopisu: Antun Vujić, glavni urednik, Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija (javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/10157/). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca rujna 2013. godine. Pristupljeno: 25. listopada 2014.
- ↑ »Azija« // Hrvatski jezični portal, Novi Liber i Srce, pristupljeno 25. listopada 2014.
Vanjske poveznice uredi
- Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Azija | |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Azija | |
Wječnik ima rječničku natuknicu Azija |