Otvori glavni izbornik
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Azerbajdžan. Za druga značenja, pogledajte Azerbajdžan (razdvojba).

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbajdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.

Republika Azerbajdžan
Azərbaycan Respublikası
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Nacionalna himna Republike Azerbajdžan
Položaj Azerbajdžana
Glavni grad Baku
Službeni jezik azerski
Državni vrh
 - Predsjednik Ilham Alijev
 - Predsjednik Vlade Novruz Mammadov
Neovisnost Od Sovjetskoga Saveza
30. kolovoza 1991.
Površina 111. po veličini
 - ukupno 86.600 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 89. po veličini
 - ukupno (2011) 9.164.600[1]
 - gustoća 106/km2
BDP (PKM) procjena 2011.
 - ukupno 94.318 milijardi $[2] (88.)
 - po stanovniku 10,340 $[2] (106.)
Valuta manat (100 gopika¹)
Pozivni broj +994
Vremenska zona UTC +4
UTC +5 ljeti
Internetski nastavak .az
(1) izvan upotrebe

Azerski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbajdžanu su šijiti.

PovijestUredi

Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Tada je stanovništvo vjerovalo u goreći izvor nafte u blizini Apšerona. Početkom prvog milenija na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Manejaca, koja je u 7. stoljeću pr. Kr. došla pod vlast Medijskog Carstva, odnosno u 6. stoljeću pr. Kr. Ahemenidskog Perzijskog Carstva. Pobjedom Aleksandra Makedonskog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2. stoljeću osvojili su je Parti. Godine 226. počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom.

Dana 28. travnja 1920. nastaje Azerbajdžanska SSR, a 1991. neovisna država Azerbajdžan.

ZemljopisUredi

Oko polovine teritorija zauzimaju planine. Masiv Kavkaz (4 480 metara) diže se sjevernom, a Mali Kavkaz (3 722 metara) s Karabaškim visočjem u jugozapadnom dijelu republike. Obala Kaspijskog jezera je slabo razvedena. Klima je kontinentska, ponegdje suptropska. Glavne rijeke su Kura i Aras.

DemografijaUredi

nacionalnost brojnost postotak
Azeri 8 172 800 91,6%
Lezgi 180 300 2,02%
Armenci 120 300 1,35%
Rusi 119 300 1,35%
Tališi 112 000 1,26%
Avari 49 800 0,56%
Turci 38 000 0,43%

Azerbajdžan ima ukupno 9 165 000 stanovnika. Prema procjeni, u odnosu na prethodnu 2013. godinu, broj stanovnika porastao je za 0,99%. Prema posljednjem popisu iz 2009., najviše ima Azera, 91,6%. Među značajnije nacionalne manjine spadaju Lezgi, kojih ima 2%, potom Armenci i Rusi kojih ima 1,35% i Tališi kojih ima 1,26%. Gotovo svi Armenci žive u faktički neovisnom Gorskom Karabahu, koji je predmet spora između Armenije i Azerbajdžana.

Nacionalni sastav Azerbajdžana znatno je izmijenjen nakon rata u Gorskom Karabahu. Gotovo sve armensko pučanstvo je protjerano, izuzev na području faktički neovisnog Gorskog Karabaha. Istovremeno je protjerano i sve azersko pučanstvo s područja Armenije i Karabaha.

U Azerbajdžanu također živi 0,29% Tatara, 0,28% Tata, 0,24% Ukrajinaca, 0,14% Cahura, 0,11% Gruzina, 0,07% Kurda, 0,04% Udina, 0,1% Židovi i 0,11% ostalih.

Prema vjerskom sastavu, 93,4% pučanstva Azerbajdžana su muslimani. Od toga, 85% njih su šijiti, a 15% suniti. Kršćana ima 4,8%. Među njima najbrojniji su pripadnici Ruske pravoslavne Crkve koji čine 2,5% ukupnog pučanstva, te potom pripadnici Armenske apostolske Crkve, koji gotovo isključivo žive u Gorskom Karabahu i čine 2,3% ukupnog pučanstva Azerbajdžana.

Prema podatcima iz 2011., 53,6% stanovništva čini urbano pučanstvo, dok stopa urbanizacije iznosi 1,64% godišnje, prema procjenama 2010. - 2015. Očekivana životna dob žene je 75,26, a muškarca 68,92 godina.

Vidi jošUredi

PrometUredi

 Podrobniji članak o temi: Promet Azerbajdžana

Značajnija jezerska luka za međunarodni promet je Baku.

GradoviUredi

 Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis gradova u Azerbajdžanu


Vidi iUredi

Izvori i bilješkeUredi

Vanjske povezniceUredi

Sestrinski projekti
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Azerbajdžan
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Azerbajdžan
 Pogledajte rječničku natuknicu Azerbajdžan u Wječniku, slobodnom rječniku.


  Nedovršeni članak Azerbajdžan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.