Gorski Karabah

Gorski Karabah ili Nagorno-Karabah (armenski: Արցախ, tj. Artsakh, Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah)[2] nepriznata je država koja se nalazi u Zakavkazju čiju neovisnost priznaju tri države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje). Pod kontrolom Gorskoga Karabaha nalazi se većina bivše Gorskokarabške Autonomne Oblasti s područjem uz nju. Gorski Karabah de jure dio je Azerbajdžana. Gorski Karabah graniči s Armenijom na zapadu, Azerbajdžanom na sjeveru i istoku te s Iranom na jugu. Glavni grad Gorskoga Karabaha je Stepanakert.

Republika Gorski Karabah
Լեռնային Ղարաբաղի Հանրապետություն
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna: Slobodni i neovisni Arcah
Položaj Gorskog Karabaha
Službeni jezik armenski
Glavni grad Stepanakert
Vlada unitarna predsjednička republika
 - Predsjednik
  – Predsjednik Vlade
Bako Sahakjan
Ašot Guljan
Površina
 - ukupno 11.458 km2
Stanovništvo
- ukupno (2015..) 150.932[1]
Pripadnost Azerbajdžan (de jure)
Status sporan, de facto neovisna država, de jure dio Azerbajdžana
Valuta armenski dram i lokalni gorskokarabaški dram (100 luma¹)
Vremenska zona UTC +4
Internetski nastavak službeno nema, koristi se .nkr.am
Pozivni broj +374
(1) izvan upotrebe

Većinsko stanovništvo čine Armenci. Gorski Karabah svojatali su Azerbajdžanska Demokratska Republika i Prva Republika Armenija od 1918. godine kada su obje države dobile neovisnost. Oko regije izbio je Armensko-azerbajdžanski rat. Nakon uspostave Sovjetskoga Saveza uspostavljena je Gorskokarabška Autonomna Oblast koja je od 1923. godine bila dijelom Sovjetske Socijalističke Republike Azerbajdžana. U posljednjima godinama SSSR-a ponovno se postavilo pitanje pripadnosti Gorskoga Karabaha. Referendum o neovisnosti održan je 1991. godine u Gorskokarabškoj Autonomnoj Oblasti i Šaumjanovskome rajonu što je rezultiralo neovisnošću Gorskoga Karabha. Zbog etničkih sukoba unutar Gorskoga Karabaha izbio je Ratom u Gorskome Karabahu koji je trajao od 1991. do 1994. godine.

Gorski Karabah predsjednička demokracija (usred preobrazbe iz polupredsjedničke demokracije nakon referenduma iz 2017. godine) s jednodomnom narodnom skupštinom. Prema nekima Gorski Karabah je toliko ovisan o Armeniji da je na mnogo način Gorski Karabah de facto dio Armenije.[3][4]

Država je u prosjeku gorska. Prosječna visina iznosi oko 1100 metara iznad nadmorske visine. Stanovništvo većinsko Armenci. Najčešći materinski jezik je armenski. Većina stanovništva su kršćani, najveći broj pripada Armenskoj apostolskoj Crkvi. Neki povijesni manastiri popularne su turističke atrakcije, većinom ih posjećuje armenska dijaspora, budući da se većina prometa može održati samo između Armenije i Gorskoga Karabaha.

IzvoriUredi

  1. "ԼՂՀ 2015Թ. ՄԱՐԴԱՀԱՄԱՐԻ ՆԱԽՆԱԿԱՆ ՕՊԵՐԱՏԻՎ ՑՈՒՑԱՆԻՇՆԵՐԻ ՄԱՍԻՆ". STAF NKRE, objavljeno 30. ožujka 2020., pristupljeno 20. svibnja 2020.
  2. Nagorno-Karabah, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 20. svibnja 2020.
  3. Hughes, James (2002). Ethnicity and Territory in the Former Soviet Union: Regions in Conflict. London: Cass. p. 211. ISBN 978-0-7146-8210-5. Indeed, Nagorno-Karabakh is de facto part of Armenia.
  4. Cornell, Svante (2011). Azerbaijan Since Independence. New York: M.E. Sharpe. p. 135. ISBN 978-0-7656-3004-9. Following the war, the territories that fell under Armenian control, in particular Mountainous Karabakh itself, were slowly integrated into Armenia. Officially, Karabakh and Armenia remain separate political entities, but for most practical matters the two entities are unified.

Vanjske povezniceUredi

  Vodič: Nagorno-Karabakh na Wikivoyageu

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Gorski Karabah



  Nedovršeni članak Gorski Karabah koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.